Pratite nas

Pregled

Snimljen dokumentarni film “Štafeta smrti”

Objavljeno

na

Poznata novinarka i televizijska urednica Nada Prkačin napisila je scenarij i režiju te okupila ekipu za snimanje dokumentarnog filma “Štafeta smrti”.

Film govori o jednom od najvećih događaja novije hrvatske povijesti u kojoj su sudjelovali pripadnici Hrvatskih oružanih snaga, poznati HOS-ovci.

– Film govori o događaju koji se dogodio od 10. do 22. studenog 1991. godine kada su 11-orica HOS-ovaca iz okupiranih Bogdanovaca provela skupinu civila kroz minsko polje. Živote su tom prigodom izgubila njih sedmorica.

Dvojica su umrla nakon rata a na životu su još uvijek ostali Ivica Jurčan i Đuro Kovačević, kaže tadašnji zapovjednik HOS-a Damir Radnić.

U emisiji S prve crte Hrvatskoga radija Radnić je pojasnio da se radi o doista velikom povijesnom događaju iz Domovinskoga rata:

– Da se kojim slučajem ovakav strašan događaj dogodio u bilo kojoj zemlji, do sada bi se snimilo na desetke filmova, a možda bi neki dobio i Oskara. Eto, zahvaljujući našoj Nadi Prkačin, koja se sjetila, napisala scenarij i režiju dobit ćemo dokumentarac koji govori o tom hrabrom proboju iz Bogdanovaca, kaže Radnić.

Bogdanovci su inače neodvojivi dio vukovarskog bojišta. Bili su tjedan dana okupirani,a više od 100 dana hrabra skupina ratnika odolijevala je znatnom jačem neprijatelju.

Ovaj film ima posebno značenje, jer govori o svim dečkima koji su izgubili živote: Stjepanu Katiću, Josipu Kneževiću, Antunu Petričiću, Marku Kneževiću, Zoranu Antunoviću, Anti Šariću, Žarku Manjkasu. Iz te skupine kasnije su umrli Ramo Hrvatović i Tihomir Jureta. Danas na životu i svega se prisjećaju su Ivica Jurčan i Đuro Kovačević.

Naime, radi se o događaju kada su hrabri HOS-ovci zbog nemogućnosti da na drugi način spase civile svjesno krenuli kroz minsko polje kod Marinaca. Kako su gubili živote zamjenjivali su se jedan po jedan.

Na takav očajnički ali hrabar čin odlučili su se u trenutku kada im je ponestajalo streljiva. Nisu željeli civile predati neprijatelju niti da netko od njih pogine, nego su svjesno ginuli spašavajući druge.

Premijera filma dogodit će se u Velikoj dvorani “Vatroslav Lisinski 5. svibnja od 11.00 sati. Organizatori očekuju veliki borj posjetitelja i pozivaju sve, kako bismo na dostojanstven način obilježili ovaj veliki događaj novije hrvatske povijesti.

Anto Pranjkić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ivica Todorić uplatio jamčevinu od milijun eura

Objavljeno

na

Objavio

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić u utorak je položio jamčevinu od 7,5 milijuna kuna kojom, prema prošlotjednoj odluci izvanraspravnog vijeća, može zamijeniti istražni zatvor.

Na zagrebačkom Županijskom sudu se doznaje da je jamčevina uplaćena na sudski račun te da je za 15 sati zakazano ročište na koje će biti doveden iz Remetinca gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj. Todorić će se na tom ročištu obvezati da će se odazivati na sudske pozive, a morat će predat i putovnicu koja se trenutno nalazi na zatvorskom pologu, kazao je glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Uz polaganje putovnice Todorić na slobodi bez sudskog odobrenja neće smjeti napuštati Zagreb, svoje mjesto prebivališta.

Todorića će nakon ročišta sa suda vratiti u Remetinec, gdje će se razdužiti, a potom izaći na slobodu, najvjerojatnije u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu 15. studenoga zaključilo je da Todorić može istražni zatvor zamijeniti mjerama opreza i jamčevinom od 7,5 milijuna kuna u gotovini, a njegova je obrana ranije tvrdila da toliko novca nemaju.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora. Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Ćorić: LNG Hrvatska nije više komercijalni projekt, to je strateški projekt

Objavljeno

na

Objavio

LNG Hrvatska odabrao je od koga će kupiti plutajući terminal. Brod za uplinjavanje stiže od norveške tvrtke Golar Power Limited. Početak rada planiran je za 2021. godinu.

Kako napreduje projekt LNG-a, kakav je interes za zakup, tko će biti dobavljači, hoće li se isplatiti, kako će to osjetiti građani? Gosti u HRT-ovoj emisiji Otvoreno bili su Tomislav Ćorić – ministar zaštite okoliša i energetike, Barbara Dorić – direktorica LNG-a Hrvatska, Erik Fabijanić – predsjednik Glavnog odbora SDP-a i Marko Biočina – izvršni urednik Jutarnjeg lista.

Ministar Ćorić rekao je da je tijekom današnjih sastanaka sa katarskim emirom Tamim bin Hamad bin Khalifa Al Thanijem bilo razgovora i o LNG-u na Krku. “Katar je jedan od najvećih izvoznika LNG plina i nama u Hrvatskoj je zanimljiv taj dobavni pravac”, rekao je ministar. Naglasio je da je posljednjih godinu i četiri mjeseca učinjeno puno po pitanju realizacije LNG projekta, te da vjeruje da će vrijeme koje dolazi donijeti pozitivan ishod tog procesa.

“Ukoliko se u predstojećem razdoblju donese investicijska odluka, tada će se potvrditi narudžba broda koji bi trebao doći između 30.9. i 30.10.2020.”, rekla je Dorić, te dodala da bi 1.1.2021. postao operativan. Istaknula je da su uvažavajući mišljenja lokalne zajednice dodatno bodovali tehnička rješenja koja omogućuju mehaničko čišćenje, da se u procesu rada, iako je to normalni standard, ne koristi klor iz mora u procesu elektrolize. “Brod je iz 2005. godine i riječ je o LNG tankeru. On će u prvom kvartalu 2019. ići u brodogradilište u konverziju kako bi iz tankera postao FSRU (brod za uplinjavanje). Konverzije u prosjeku traju 10-12 mjeseci”, istaknula je te dodala da brod koji su nabavili košta 159,6 milijuna eura.

“Zakon je donesen kao nametnuto rješenje. I općina Omišalj i Primorsko-goranska županija podržavali su LNG terminal znajući za stratešku važnost samog projekta, ali samom dokumentacijom, bilo lokalnom ili regionalnom, LNG je predviđen na kopnenom dijelu otoka”, rekao je Fabijanić. Naglasio je da je studija koja je vezana za kopneni terminal financirala Europska unija. “Imamo dokaze iz Europske komisije, da je Hrvatska slučajno aplicirala za kopneni terminal ona bi dobila financije za kopneni terminal, a ne plutajući. Kopneni terminal se može već sutra realizirati. Netko se odlučio za brod, a onda po tom brodu odlučio raditi zakon za LNG”, istaknuo je.

“Projekt LNG-a traje jako dugo i mislim da ga to najviše obilježava. Činjenica je da je kupljen brod vrlo specifičnih karakteristika – malog kapaciteta s tehnologijom koja ne koristi klor – to nije bilo lako i to je važan korak naprijed, ali ne i presudan”, rekao je Biočina.

“Kada je projekt krenuo prije dosta godina Hrvatska je bila u dubokoj ekonomskoj krizi, potrošnja plina je padala, a domaća proizvodnja bila dosta visoka. U tom kontekstu se krenulo u projekt koji je tada bio regionalan i koji ne bi opteretio domaće potrošače i industriju. To je tada bio komercijalni projekt. Okolnosti su se od tada potpuno promijenile – sada uvoz preuzima dominantnu ulogu u domaćoj potrošnji plina.

Dva su rješenja: ulaganjem u infrastrukturu otvaraju se novi dobavni pravci i otvara se konkurencija među dobavljačima plina; otvaranjem skladišnih kapaciteta omogućava se kupnja jeftinijeg plina i njegovo skladištenje. LNG terminal kakav je sada predložen je relativno brzo rješenje za spomenuta dva problema – povećava sigurnost i stvara novu konkurenciju. Promatrati taj projekt kao isključivo komercijalni projekt danas više nije realno”, istaknuo je.

Na pitanje tko će zakupiti kapacitete Dorić je rekla da je realno da će to učiniti opskrbljivači tj. trgovci plinom u Hrvatskoj i susjednim državama. “Potencijalni LNG dobavljači direktno s dobavljačima pregovaraju oko cijene. Postoji nekoliko velikih firmi u Hrvatskoj koje se bave opskrbom i trgovinom plinom i to su potencijalni korisnici LNG terminala”, rekla je Dorić.

Ministar Ćorić je napomenuo da je kapacitet terminala 2,6 mlrd. kubnih metara, a da je otprilike tolika i potražnja u Hrvatskoj. “Hrvatska iz domaće proizvodnje namiruje 40% potreba, a ostalo se uvozi. Bilo kakva plinska kriza može uzrokovati kolaps opskrbe na ovom području. Za svaku zemlju EU-a sjeverno od nas sigurnost opskrbe su vrlo bitni momenti i vjerujemo da upravo zbog toga postoji interes za namirenje dijela potreba iz LNG-a Hrvatske”.

Istaknuo je da u ovom trenutku na razini EU-a funkcioniraju 23 LNG terminala, tri od njih su plutajući, a njihov broj će rasti. “LNG Hrvatska ne može se promatrati kao komercijalni projekt. To je strateški projekt”, naglasio je ministar Ćorić.

 

Višnja Starešina: Lustracijski efekt LNG-a na Krku

 

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Gradnja LNG terminala bitna za energetsku neovisnog Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari