Pratite nas

BiH

Socijalni nemiri u BiH mogli bi se ponoviti s još jačim intezitetom

Objavljeno

na

Malo će tko u Bosni i Hercegovini žaliti za 2014. godinom koja je toj zemlji donijela samo nove kušnje i probleme označivši ujedno najteže razdoblje još od 1995. godine kada je Daytonskim sporazumom završen troipolgodišnji rat.

U ovu je godinu BiH ušla opterećena napetostima prouzročenim stalnim sukobima među političkim strankama koje su zagovarale različite vizije budućnosti te zemlje, a pritom je držale blokiranu u bezuspješnim pregovorima o ispunjavanju uvjeta nužnih za napredak ka članstvu u Europskoj uniji.

Pregovori ključnih političkih stranaka o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” u svrhu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu pokazat će se nemogućom misijom, što će kasnije tijekom godine potaknuti Europsku komisiju da odustane od posredničkih napora i napusti cijeli taj pregovarački model.

Problem je nastao kada su se pregovori o tome kako omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretvorili u raspravu o statusu Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Na tome je posebice inzistirao HDZ BiH tražeći izradu novog izbornog modela koji bi spriječio da drugi narodi Hrvatima biraju predstavnike u tijelima vlasti, no oko toga nije bilo suglasnosti s bošnjačkim političkim strankama. I bivši europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pokušao je posredovati u tim pregovorima, no i njegova su nastojanja ostala bez rezultata.

Iako se problem provedbe presude u slučaju “Sejdić-Finci” nametnuo kao metafora svih poteškoća s kojima je BiH suočena, već na samom početku godine pokazalo se kako su zapravo loša gospodarska situacija i teško socijalno stanje prava tempirana bomba koja je u veljači i eksplodirala.

Oko tisuću nezadovoljnih i obespravljenih radnika uništenih tvrtki s područja Tuzle 4. veljače započelo je masovne prosvjede tražeći ostavku županijske vlade. Do kraja tjedna prosvjedi su se proširili diljem BiH da bi 7. veljače došlo do masovnih izgreda pri čemu su u Sarajevu zapaljene zgrade Predsjedništva BiH i županijske vlade, a ozlijeđeni su deseci policajaca i prosvjednika.

Slično se dogodilo i u Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću pri čemu su na ostavke bile prisiljene vlade tri županije. Nakon toga se u ožujku raspala vladajuća koalicija na državnoj razini kada je s dužnosti ministra sigurnosti smijenjen Fahrudin Radončić koji je označen odgovornim jer nije spriječio masovne izgrede i uništavanje imovine.

Iako je nasilje na ulicama bosanskohercegovačkih gradova prestalo, socijalne su napetosti ostale, a politički sukobi nastavljeni, da bi potom cijelu zemlju u svibnju pogodila prirodna katastrofa bez presedana. Obilne kišne padaline od 13. svibnja prouzročile su izlijevanje većih rijeka u slivu Save.

U poplavama koje su slijedile poginulo je više od 20 osoba, 950 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti dvoje domove, a više od 100 tisuća kuća je uništeno ili teško oštećeno.

Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH ova je katastrofa izravno ili neizravno pogodila više od trećine gospodarstva u BiH. Ukupnu financijsku štetu od poplava tijela vlasti u BiH procijenila su na nešto više od dvije milijarde eura.

Kraj godine tisuće ljudi u BiH dočekuje izvan svojih domova još uvijek čekajući pomoć za obnovu, a štete koje je prouzročila vodena bojica srušile su sve prognoze o gospodarskim kretanjima u BiH. Svjetska banka (WB) tako je projicirala rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u BiH u 2014. godini na oko 2 posto, no na kraju godine procjene su kako će on u konačnici biti oko nule.

Brojni uništeni proizvodni pogoni samo su pogoršali kronični problem nezaposlenosti u BiH, čija je nominalna stopa čak 44 posto. Iako se procjenjuje da je stvarna stopa nezaposlenosti zapravo oko 27 posto, kada se isključe one koji zarađuju u zoni tzv. sive ekonomije, to još uvijek znači da je između 200 i 300 tisuća radno sposobnih stanovnika BiH bez posla.

Nakon listopadskih izbora nove nade i očekivanja

U sjeni svih tih dramatičnih okolnosti građani BiH u listopadu su birali novu vlast.

Socijaldemokratska partija (SDP BiH), koja je 2010. godine dobila najveće povjerenje birača i od tada bila stožer vladajuće koalicije, ovoga je puta označena najvećim krivcem za teško stanje u zemlji. Birači su je kaznili dajući povjerenje prije svega velikim nacionalnim strankama, a Zlatko Lagumdžija, koji je SDP vodio još od 1997. godine, pod težinom izbornog poraza morao je odustati od te pozicije pa je izvanredni kongres stranke u prosincu za njegova nasljednika izabrao Nermina Nikšića.

No Lagumdžija nije jedini čija je karijera završila u 2014. godini. Isto se dogodilo i izborniku nogometne reprezentacije Safetu Sušiću. Nakon što je izborio povijesni uspjeh bosanskohercegovačkog nogometa osiguravši plasman svojih izabranika na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, Sušićeva se slava ove godine raspala kao kula od karata. Momčad koju je sastavio doživjela je niz teških poraza u kvalifikacijama za europsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine, a Sušića su u Nogometnom savezu BiH označili glavnim krivcem za taj debakl pa su mu bez puno oklijevanja otkazali ugovor.

Pred sam kraj godine šansa da ispravi Sušićeve pogreške pripala je Mehmedu Baždareviću, nekadašnjem igraču sarajevskog “Željezničara” koji je, kao i njegov prethodnik, zapravo stranac u BiH jer već desetljećima živi u Francuskoj. “Neizmjerno sam ponosan i sretan jer ništa mi se bolje nije moglo dogoditi. Meni je ova zemlja sve”, kazao je ipak Baždarević pri prvom dolasku u Sarajevu, nakon što je postavljen na dužnost nogometnog izbornika potpirujući tako slabašne nade u plasman na europsko prvenstvo.

Ništa manje ambiciozna nisu ni očekivanja od bosanskohercegovačkih političara koji su u listopadu dobili povjerenje birača. Njihova je prva zadaća osigurati da država koju vode najkasnije do početka veljače 2015. godine dobije novu izvršnu vlast koja će odmah nakon toga morati prionuti na težak posao provedbe gospodarskih i socijalnih reformi.

Europska je unija najavila kako će taj proces pomoći odobravanjem stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) parafiranog još 2007. godine. Dogodi li se to, BiH će u idućoj godini napokon prestati biti jedina država regije bez ikakvih ugovornih odnosa s EU.

Sve je to zapravo sastavni dio nove njemačko-britanske inicijative za pomoć BiH, koju je potkraj godine prihvatilo i Vijeće za vanjske poslove EU. Na temelju ocjene da je zbog unutarnjih političkih nesuglasica od BiH u ovoj fazi nerealno očekivati krupne ustavne promjene kakve podrazumijeva i presuda “Sejdić-Finci”, EU je sada usmjerena na pružanje potpore BiH u stabiliziranju gospodarstva i jačanju vladavine zakona, posebice borbi protiv kriminala i korupcije. Postupnim bi se promjenama postojećih zakona i pravnih okvira ojačala država, da bi kao kruna tih napora slijedile ustavne promjene čime bi BiH ispunila uvjete za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

I u Bruxellesu i u Sarajevu prevladavaju ocjene kako je ovakav pristup pravi odgovor na činjenicu da tisuće obespravljenih radnika i nezaposlenih svakodnevno prijete novim prosvjedima ne poduzmu li nove vlasti odlučnije korake koji bi ljudima donijeli posao i osigurali egzistenciju. Ne odgovori li se na njihove zahtjeve, socijalni nemiri iz veljače ove godine u 2015. mogli bi se ponoviti s još jačim intenzitetom.

Hina/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik entiteta Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u subotu kao ne želi zaštitu hrvatske policije te je zanijekao kako je uopće tražio posebni tretman pri njegovu iznenadnom boravku u Karlovcu ovog tjedna dodajući kako mu je želja da ubuduće uopće ne mora putovati kroz Hrvatsku nego samo kroz Srbiju.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci zanijekao tvrdnje koje je prenio Jutarnji list kako je njegova pratnja razoružana pri ulasku u Hrvatsko odnosno kako mu je uskraćen tretman štićene osobe jer nije državni dužnosnik.

“Ne treba me štititi policija Hrvatske…. Ne osjećam se sigurno da me oni štite i vjerujem da će veoma brzo biti izgrađen put od Banje Luke do Bijeljine i do granice sa Srbijom i neće biti potrebe za putovanje kroz Hrvatsku”, kazao je Dodik očevidno uvrijeđen tretmanom kakvoga je imao u Hrvatskoj.

Novinarima je potvrdio kako je nedavno morao platiti kaznu zbog prebrze voženje u Hrvatskoj.

Prestretač hrvatske prometne policije zaustavio je Dodika i njegovu pratnju na autocesti pri povratku iz Beograda u Banju Luku jer su vozili brzinom od 200 kilometara na sat.

“Kod Vinkovaca je moju kolonu zaustavila hrvatska prometna policija zbog prekoračenja brzine. Uredno smo platili kaznu i to je to”, pojasnio je Dodik taj događaj.

Jutarnji je pak citirao neimenovani izvor iz hrvatskog MUP-a koji je prenio kako je veleposlanstvo BiH u Zagrebu 12. veljače izvijestilo da Dodik planira 14. veljače putovati u Hrvatsku odnosno u Gornjokarlovačku eparhiju kako bi se sastao s episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom s kojim će proslaviti krsnu slavu Sv. Trifuna.

Za Dodika je navodno tražena polcijska pratnja dok boravi u Hrvatskoj no ona mu je uskraćena jer on nije državni dužnosnik i ne spada u kategoriju osoba koje imaju pravo na posebni tretman.

(Hina)

Hrvatska policija razoružala Dodika

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nobilo u Sarajevu priprema bošnjačku tužbu protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predstavnici Saveza logoraša BiH sastali su se u Sarajevu s odvjetnikom Antom Nobilom kako bi, nakon punomoćne presude Prliću i drugima, razgovarali o mogućem pokretanju tužbe protiv Republike Hrvatske, javlja agencija Anadolija

Nobilo je ponovio raniji stav da postoji osnova za tužbu protiv Republike Hrvatske.

“Postoji osnova za tužbu i to putem odgovornosti Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka. Dakle, tri ključna čovjeka Republike Hrvatske. Na taj način postoji i pripisana odgovornost Republici Hrvatskoj. Ali, odluku mora donijeti Udruženje logoraša, da li idu, ne ja”, rekao je Nobilo, dodajući kako bi tužba išla po logorima.

“Ako krenemo, onda ćemo krenuti po logorima. Dakle, tamo gdje je veći logor bit će skupna tužba, a ako ima nekoliko zatočeničkih centara unutar jedne općine, onda ćemo ići po općinama. Ići ćemo po modelu kako je i u haškoj presudi Prlić i drugi. U osnovi, to će biti pojedinačne tužbe. Dakle, tužbe logoraša, koji su nezakonito bili uhićeni i zatočeni, protiv Republike Hrvatske”, kazao je Nobilo.

Istakao je da je svjestan da će reakcije Hrvatske biti, kako je rekao, vrlo žestoke.

“Kada sam ja prvi put u medijima spomenuo to odmah isti dan su predsjednica Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora izjavili da Hrvatska nije odgovorna i zauzeli su čvrst stav premda je to prejudiciranje i utjecaj izvršne vlasti na pravosuđe. O tome zadnju riječ treba reći pravosuđe, a ne političari. Ako dođe do podizanja 10, 15 ili 20 hiljada tužbi, reakcije će biti žestoke, ali radi se o temeljnim ljudskim pravima. Ja smatram da su temeljna ljudska prava iznad interesa država i interesa nacija i da nema sreće nacija i država koja se temelji na kršenju ljudskih prava. Ako je došlo do kršenja ljudskih prava onda je najmanje što se može, obeštetiti žrtvu. To je dobro i za Hrvatsku i za BiH radi rješavanja posljedica posljednjeg rata. Mislim da je hrvatski nacionalni interes, mada to nitko u Hrvatskoj ne misli, da Hrvatska obešteti zatočenike HVO-a logora”, rekao je advokat, dodajući kako se spominje cifra od oko 40.000 logoraša, naglasivši kako je vjerovatno nakon 25 godina njih 10-15 hiljada umrlo.

Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, je istakao da će na sastanku razgovarati o koracima koji slijede u narednom periodu kada je u pitanju podnošenje tužbenih zahtjeva za obeštećenje žrtvama.

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je u slučaju Prlić i drugi jasno kazao da postoji odgovornost Republike Hrvatske. Naravno, mi bismo voljeli da se sve to riješi mirnim putem. Želimo poslati jednu poruku da ovo radimo nerado. Nije nam drago. Međutim, žrtve to zahtjevaju, žrtve s terena. Ne bismo željeli da bilo koji naš korak učini bilo kakvu dodatnu podjelu i ne bismo željeli da stvori još veće tenzije u BiH. Zločin je učinjen, zločin je dokazan, žrtve postoje i žrtvama treba neko izvršiti reparaciju. Ko je kriv? Kriv je onaj čija je odgovornost dokazana u presudi Prlić i drugi”, rekao je Mešković.

-https://kamenjar.com/nobilo-laze-hrvatska-ni-u-jednoj-presudi-mksj-u-den-haagu-nije-proglasena-agresorom

Naglasio je da je svjestan svih poteškoća i prepreka s kojima će se suočiti u narednom periodu.

“Međutim, isto tako smo svjesni da ćemo vjerovatno i sigurno na kraju pobijediti i da će žrtve biti obeštećene. Ali relanost je jedna. Koliko god ne uvažavali neke presude, te preusude su definitivne i konačne. Sud je svoje kazao. Da je sud drugačije kazao mi uopšte ne bismo djelovali, poštovali bismo sve presude kao i dosad”, kazao je Mešković.

Profesor Alaudin Veledar, i jedna od bivših logoraša, izjavio je da su konačno morali doći do odluke da pokrenu ovu tužbu.

“Mi smo morali jedanput pokrenuti tužbu. Sud u Hagu je presudio i donio je presudu da je to bio međunarodni oružani sukob, znači da je izvedena agresija. Mi znamo šta je agresija. Dokazano je da su jedinice Herceg-Bosne učestvovale u zločinima”, rekao je Veledar., prenosi Dnevnik.ba

Nobilo LAŽE: Hrvatska ni u jednoj presudi MKSJ u Den Haagu nije proglašena agresorom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari