Pratite nas

BiH

Socijalni nemiri u BiH mogli bi se ponoviti s još jačim intezitetom

Objavljeno

na

Malo će tko u Bosni i Hercegovini žaliti za 2014. godinom koja je toj zemlji donijela samo nove kušnje i probleme označivši ujedno najteže razdoblje još od 1995. godine kada je Daytonskim sporazumom završen troipolgodišnji rat.

U ovu je godinu BiH ušla opterećena napetostima prouzročenim stalnim sukobima među političkim strankama koje su zagovarale različite vizije budućnosti te zemlje, a pritom je držale blokiranu u bezuspješnim pregovorima o ispunjavanju uvjeta nužnih za napredak ka članstvu u Europskoj uniji.

Pregovori ključnih političkih stranaka o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” u svrhu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu pokazat će se nemogućom misijom, što će kasnije tijekom godine potaknuti Europsku komisiju da odustane od posredničkih napora i napusti cijeli taj pregovarački model.

Problem je nastao kada su se pregovori o tome kako omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretvorili u raspravu o statusu Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Na tome je posebice inzistirao HDZ BiH tražeći izradu novog izbornog modela koji bi spriječio da drugi narodi Hrvatima biraju predstavnike u tijelima vlasti, no oko toga nije bilo suglasnosti s bošnjačkim političkim strankama. I bivši europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pokušao je posredovati u tim pregovorima, no i njegova su nastojanja ostala bez rezultata.

Iako se problem provedbe presude u slučaju “Sejdić-Finci” nametnuo kao metafora svih poteškoća s kojima je BiH suočena, već na samom početku godine pokazalo se kako su zapravo loša gospodarska situacija i teško socijalno stanje prava tempirana bomba koja je u veljači i eksplodirala.

Oko tisuću nezadovoljnih i obespravljenih radnika uništenih tvrtki s područja Tuzle 4. veljače započelo je masovne prosvjede tražeći ostavku županijske vlade. Do kraja tjedna prosvjedi su se proširili diljem BiH da bi 7. veljače došlo do masovnih izgreda pri čemu su u Sarajevu zapaljene zgrade Predsjedništva BiH i županijske vlade, a ozlijeđeni su deseci policajaca i prosvjednika.

Slično se dogodilo i u Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću pri čemu su na ostavke bile prisiljene vlade tri županije. Nakon toga se u ožujku raspala vladajuća koalicija na državnoj razini kada je s dužnosti ministra sigurnosti smijenjen Fahrudin Radončić koji je označen odgovornim jer nije spriječio masovne izgrede i uništavanje imovine.

Iako je nasilje na ulicama bosanskohercegovačkih gradova prestalo, socijalne su napetosti ostale, a politički sukobi nastavljeni, da bi potom cijelu zemlju u svibnju pogodila prirodna katastrofa bez presedana. Obilne kišne padaline od 13. svibnja prouzročile su izlijevanje većih rijeka u slivu Save.

U poplavama koje su slijedile poginulo je više od 20 osoba, 950 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti dvoje domove, a više od 100 tisuća kuća je uništeno ili teško oštećeno.

Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH ova je katastrofa izravno ili neizravno pogodila više od trećine gospodarstva u BiH. Ukupnu financijsku štetu od poplava tijela vlasti u BiH procijenila su na nešto više od dvije milijarde eura.

Kraj godine tisuće ljudi u BiH dočekuje izvan svojih domova još uvijek čekajući pomoć za obnovu, a štete koje je prouzročila vodena bojica srušile su sve prognoze o gospodarskim kretanjima u BiH. Svjetska banka (WB) tako je projicirala rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u BiH u 2014. godini na oko 2 posto, no na kraju godine procjene su kako će on u konačnici biti oko nule.

Brojni uništeni proizvodni pogoni samo su pogoršali kronični problem nezaposlenosti u BiH, čija je nominalna stopa čak 44 posto. Iako se procjenjuje da je stvarna stopa nezaposlenosti zapravo oko 27 posto, kada se isključe one koji zarađuju u zoni tzv. sive ekonomije, to još uvijek znači da je između 200 i 300 tisuća radno sposobnih stanovnika BiH bez posla.

Nakon listopadskih izbora nove nade i očekivanja

U sjeni svih tih dramatičnih okolnosti građani BiH u listopadu su birali novu vlast.

Socijaldemokratska partija (SDP BiH), koja je 2010. godine dobila najveće povjerenje birača i od tada bila stožer vladajuće koalicije, ovoga je puta označena najvećim krivcem za teško stanje u zemlji. Birači su je kaznili dajući povjerenje prije svega velikim nacionalnim strankama, a Zlatko Lagumdžija, koji je SDP vodio još od 1997. godine, pod težinom izbornog poraza morao je odustati od te pozicije pa je izvanredni kongres stranke u prosincu za njegova nasljednika izabrao Nermina Nikšića.

No Lagumdžija nije jedini čija je karijera završila u 2014. godini. Isto se dogodilo i izborniku nogometne reprezentacije Safetu Sušiću. Nakon što je izborio povijesni uspjeh bosanskohercegovačkog nogometa osiguravši plasman svojih izabranika na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, Sušićeva se slava ove godine raspala kao kula od karata. Momčad koju je sastavio doživjela je niz teških poraza u kvalifikacijama za europsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine, a Sušića su u Nogometnom savezu BiH označili glavnim krivcem za taj debakl pa su mu bez puno oklijevanja otkazali ugovor.

Pred sam kraj godine šansa da ispravi Sušićeve pogreške pripala je Mehmedu Baždareviću, nekadašnjem igraču sarajevskog “Željezničara” koji je, kao i njegov prethodnik, zapravo stranac u BiH jer već desetljećima živi u Francuskoj. “Neizmjerno sam ponosan i sretan jer ništa mi se bolje nije moglo dogoditi. Meni je ova zemlja sve”, kazao je ipak Baždarević pri prvom dolasku u Sarajevu, nakon što je postavljen na dužnost nogometnog izbornika potpirujući tako slabašne nade u plasman na europsko prvenstvo.

Ništa manje ambiciozna nisu ni očekivanja od bosanskohercegovačkih političara koji su u listopadu dobili povjerenje birača. Njihova je prva zadaća osigurati da država koju vode najkasnije do početka veljače 2015. godine dobije novu izvršnu vlast koja će odmah nakon toga morati prionuti na težak posao provedbe gospodarskih i socijalnih reformi.

Europska je unija najavila kako će taj proces pomoći odobravanjem stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) parafiranog još 2007. godine. Dogodi li se to, BiH će u idućoj godini napokon prestati biti jedina država regije bez ikakvih ugovornih odnosa s EU.

Sve je to zapravo sastavni dio nove njemačko-britanske inicijative za pomoć BiH, koju je potkraj godine prihvatilo i Vijeće za vanjske poslove EU. Na temelju ocjene da je zbog unutarnjih političkih nesuglasica od BiH u ovoj fazi nerealno očekivati krupne ustavne promjene kakve podrazumijeva i presuda “Sejdić-Finci”, EU je sada usmjerena na pružanje potpore BiH u stabiliziranju gospodarstva i jačanju vladavine zakona, posebice borbi protiv kriminala i korupcije. Postupnim bi se promjenama postojećih zakona i pravnih okvira ojačala država, da bi kao kruna tih napora slijedile ustavne promjene čime bi BiH ispunila uvjete za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

I u Bruxellesu i u Sarajevu prevladavaju ocjene kako je ovakav pristup pravi odgovor na činjenicu da tisuće obespravljenih radnika i nezaposlenih svakodnevno prijete novim prosvjedima ne poduzmu li nove vlasti odlučnije korake koji bi ljudima donijeli posao i osigurali egzistenciju. Ne odgovori li se na njihove zahtjeve, socijalni nemiri iz veljače ove godine u 2015. mogli bi se ponoviti s još jačim intenzitetom.

Hina/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Oskvrnuto spomen obilježje hrvatskim braniteljima u općini Ravno nedaleko od Dubrovnika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ravno.ba (Arhiva)

Nepoznati počinitelji oskvrnuli su spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u mjestu Slivnica na krajnjem jugoistoku općine Ravno, nedaleko od granice s Hrvatskom u dubrovačkom zaleđu.

Kako su u srijedu izvijestili iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, policiji je prijavljeno kako je oskvrnuto spomen-obilježje nakon čega su pripadnici policijske ispostave Ravno obišli mjesto na kojemu se dogodio ovaj izgred.

U mjestu Slivnica koja je prije rata pripadala općini Trebinje, policajci su zatekli četiri potpuno polomljena kamena križa te uništenu spomen-ploču na kojoj su bila ispisana imena poginulih hrvatskih branitelja.

U razgovoru s mještanima pripadnici policije su došli do saznanja da je spomen-obilježje uništeno u ponedjeljak.

Nakon provedenog očevida policijskih službenika policijske uprave Čapljina policija traga za počiniteljima ovog vandalizma, priopćeno je iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

Općina Ravno na jugu BiH, koji je uglavnom nastanjen Hrvatima, prvo je mjesto koje je stradalo u agresiji rezervista i tzv. JNA u jesen 1991., daleko prije početka rata u BiH.

(Hina)

 

13.10.1991. Spaljeno hrvatsko selo Ravno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari