Pratite nas

BiH

Socijalni nemiri u BiH mogli bi se ponoviti s još jačim intezitetom

Objavljeno

na

Malo će tko u Bosni i Hercegovini žaliti za 2014. godinom koja je toj zemlji donijela samo nove kušnje i probleme označivši ujedno najteže razdoblje još od 1995. godine kada je Daytonskim sporazumom završen troipolgodišnji rat.

U ovu je godinu BiH ušla opterećena napetostima prouzročenim stalnim sukobima među političkim strankama koje su zagovarale različite vizije budućnosti te zemlje, a pritom je držale blokiranu u bezuspješnim pregovorima o ispunjavanju uvjeta nužnih za napredak ka članstvu u Europskoj uniji.

Pregovori ključnih političkih stranaka o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” u svrhu uklanjanja diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu pokazat će se nemogućom misijom, što će kasnije tijekom godine potaknuti Europsku komisiju da odustane od posredničkih napora i napusti cijeli taj pregovarački model.

Problem je nastao kada su se pregovori o tome kako omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta pretvorili u raspravu o statusu Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Na tome je posebice inzistirao HDZ BiH tražeći izradu novog izbornog modela koji bi spriječio da drugi narodi Hrvatima biraju predstavnike u tijelima vlasti, no oko toga nije bilo suglasnosti s bošnjačkim političkim strankama. I bivši europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pokušao je posredovati u tim pregovorima, no i njegova su nastojanja ostala bez rezultata.

Iako se problem provedbe presude u slučaju “Sejdić-Finci” nametnuo kao metafora svih poteškoća s kojima je BiH suočena, već na samom početku godine pokazalo se kako su zapravo loša gospodarska situacija i teško socijalno stanje prava tempirana bomba koja je u veljači i eksplodirala.

Oko tisuću nezadovoljnih i obespravljenih radnika uništenih tvrtki s područja Tuzle 4. veljače započelo je masovne prosvjede tražeći ostavku županijske vlade. Do kraja tjedna prosvjedi su se proširili diljem BiH da bi 7. veljače došlo do masovnih izgreda pri čemu su u Sarajevu zapaljene zgrade Predsjedništva BiH i županijske vlade, a ozlijeđeni su deseci policajaca i prosvjednika.

Slično se dogodilo i u Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću pri čemu su na ostavke bile prisiljene vlade tri županije. Nakon toga se u ožujku raspala vladajuća koalicija na državnoj razini kada je s dužnosti ministra sigurnosti smijenjen Fahrudin Radončić koji je označen odgovornim jer nije spriječio masovne izgrede i uništavanje imovine.

Iako je nasilje na ulicama bosanskohercegovačkih gradova prestalo, socijalne su napetosti ostale, a politički sukobi nastavljeni, da bi potom cijelu zemlju u svibnju pogodila prirodna katastrofa bez presedana. Obilne kišne padaline od 13. svibnja prouzročile su izlijevanje većih rijeka u slivu Save.

U poplavama koje su slijedile poginulo je više od 20 osoba, 950 tisuća ljudi bilo je prisiljeno napustiti dvoje domove, a više od 100 tisuća kuća je uništeno ili teško oštećeno.

Prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH ova je katastrofa izravno ili neizravno pogodila više od trećine gospodarstva u BiH. Ukupnu financijsku štetu od poplava tijela vlasti u BiH procijenila su na nešto više od dvije milijarde eura.

Kraj godine tisuće ljudi u BiH dočekuje izvan svojih domova još uvijek čekajući pomoć za obnovu, a štete koje je prouzročila vodena bojica srušile su sve prognoze o gospodarskim kretanjima u BiH. Svjetska banka (WB) tako je projicirala rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u BiH u 2014. godini na oko 2 posto, no na kraju godine procjene su kako će on u konačnici biti oko nule.

Brojni uništeni proizvodni pogoni samo su pogoršali kronični problem nezaposlenosti u BiH, čija je nominalna stopa čak 44 posto. Iako se procjenjuje da je stvarna stopa nezaposlenosti zapravo oko 27 posto, kada se isključe one koji zarađuju u zoni tzv. sive ekonomije, to još uvijek znači da je između 200 i 300 tisuća radno sposobnih stanovnika BiH bez posla.

Nakon listopadskih izbora nove nade i očekivanja

U sjeni svih tih dramatičnih okolnosti građani BiH u listopadu su birali novu vlast.

Socijaldemokratska partija (SDP BiH), koja je 2010. godine dobila najveće povjerenje birača i od tada bila stožer vladajuće koalicije, ovoga je puta označena najvećim krivcem za teško stanje u zemlji. Birači su je kaznili dajući povjerenje prije svega velikim nacionalnim strankama, a Zlatko Lagumdžija, koji je SDP vodio još od 1997. godine, pod težinom izbornog poraza morao je odustati od te pozicije pa je izvanredni kongres stranke u prosincu za njegova nasljednika izabrao Nermina Nikšića.

No Lagumdžija nije jedini čija je karijera završila u 2014. godini. Isto se dogodilo i izborniku nogometne reprezentacije Safetu Sušiću. Nakon što je izborio povijesni uspjeh bosanskohercegovačkog nogometa osiguravši plasman svojih izabranika na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, Sušićeva se slava ove godine raspala kao kula od karata. Momčad koju je sastavio doživjela je niz teških poraza u kvalifikacijama za europsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine, a Sušića su u Nogometnom savezu BiH označili glavnim krivcem za taj debakl pa su mu bez puno oklijevanja otkazali ugovor.

Pred sam kraj godine šansa da ispravi Sušićeve pogreške pripala je Mehmedu Baždareviću, nekadašnjem igraču sarajevskog “Željezničara” koji je, kao i njegov prethodnik, zapravo stranac u BiH jer već desetljećima živi u Francuskoj. “Neizmjerno sam ponosan i sretan jer ništa mi se bolje nije moglo dogoditi. Meni je ova zemlja sve”, kazao je ipak Baždarević pri prvom dolasku u Sarajevu, nakon što je postavljen na dužnost nogometnog izbornika potpirujući tako slabašne nade u plasman na europsko prvenstvo.

Ništa manje ambiciozna nisu ni očekivanja od bosanskohercegovačkih političara koji su u listopadu dobili povjerenje birača. Njihova je prva zadaća osigurati da država koju vode najkasnije do početka veljače 2015. godine dobije novu izvršnu vlast koja će odmah nakon toga morati prionuti na težak posao provedbe gospodarskih i socijalnih reformi.

Europska je unija najavila kako će taj proces pomoći odobravanjem stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) parafiranog još 2007. godine. Dogodi li se to, BiH će u idućoj godini napokon prestati biti jedina država regije bez ikakvih ugovornih odnosa s EU.

Sve je to zapravo sastavni dio nove njemačko-britanske inicijative za pomoć BiH, koju je potkraj godine prihvatilo i Vijeće za vanjske poslove EU. Na temelju ocjene da je zbog unutarnjih političkih nesuglasica od BiH u ovoj fazi nerealno očekivati krupne ustavne promjene kakve podrazumijeva i presuda “Sejdić-Finci”, EU je sada usmjerena na pružanje potpore BiH u stabiliziranju gospodarstva i jačanju vladavine zakona, posebice borbi protiv kriminala i korupcije. Postupnim bi se promjenama postojećih zakona i pravnih okvira ojačala država, da bi kao kruna tih napora slijedile ustavne promjene čime bi BiH ispunila uvjete za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

I u Bruxellesu i u Sarajevu prevladavaju ocjene kako je ovakav pristup pravi odgovor na činjenicu da tisuće obespravljenih radnika i nezaposlenih svakodnevno prijete novim prosvjedima ne poduzmu li nove vlasti odlučnije korake koji bi ljudima donijeli posao i osigurali egzistenciju. Ne odgovori li se na njihove zahtjeve, socijalni nemiri iz veljače ove godine u 2015. mogli bi se ponoviti s još jačim intenzitetom.

Hina/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari