Pratite nas

Gospodarstvo

Šokantni podaci studije: Od uvođenja eura ozbiljno su profitirali samo Nijemci i Nizozemci

Objavljeno

na

Kritika eurozone

Ustvrdivši kako još nema dovoljno pouzdanih empirijskih podataka o tome koje su članice eurozone profitirale od uvođenja eura a koje izgubile, stručnjaci njemačkog ordoliberalnog think-tanka sami su se bacili na konstruiranje zahtjevne računice.

Rezultat koji su objavili ovog tjedna je sljedeći: od 1999. godine, kada je lansiran euro, od jedinstvene europske valute snažno su prosperirale Njemačka i Nizozemska, dok bi Italiji i Francuskoj bilo bolje bez nje.

Kad se takav zaključak studije iskaže kao BDP po glavi stanovnika, ispada da su Nijemci od uvođenja eura kumulativno (kad se zbroje razvojni efekti iz godine u godinu) bogatiji za 23.000 eura po glavi nego što bi bili da nema eurozone, Nizozemci su bogatiji 21.000 eura, a Talijani su siromašniji 74.000 te Francuzi 56.000 eura. Grci su vjerojatno frapirani kad pročitaju da im je zbog uvođenja eura (uveli su ga 2001. ) BDP po glavi kumulativno ipak veći 190 eura nego što bi bio da se u to nisu upuštali. Gubitnici su i Belgija, Španjolska i Portugal.

Osam zemalja

Studija njemačkog think-tanka “20 godina eura: Dobitnici i gubitnici” kritika je projekta eurozone koju se naziva kontroverznom, a brojke su bombastična ilustracija teze. One kažu da je Njemačkoj europska valuta od 1999. do 2017. godine agregirano razvojno donijela 1,9 bilijuna eura, a Nizozemskoj 346 milijardi eura, dok je Italija izgubila do 4,3 bilijuna eura, a Francuska 3,6 bilijuna eura. Ako se pak gleda efekt eura samo u 2017. godini, njemački je BDP po glavi veći 3390 eura, a nizozemski 1116 eura, dok je francuski manji 5570 eura, a talijanski 8756 eura.

Ta se šokantna računica temelji zapravo na procjeni “što bi bilo kad bi bilo” ili, kako to kaže ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike, u pitanju je “statistička procjena efekta alternativne povijesti”. Do te su “povijesti” u Centru za europske politike iz Freiburga (među onima koji ga savjetnički podržavaju naveden je poznati poljski ekonomist Leszek Balcerowicz te Jürgen Stark, nekadašnji član izvršnog odbora Europske središnje banke) došli tzv. sintetičkom metodom – prateći dugogodišnji trend bruto domaćeg proizvoda članica eurozone te ga uspoređujući s kontrolnom skupinom zemalja izvan eurozone koje su u ranijem razdoblju imale slične trendove gospodarskog rasta.

U analizu je tako uključeno osam zemalja koje su uvele euro nakon duljeg razdoblja članstva u Europskoj uniji, a za usporedbu ili benchmark uzete su zemlje od Danske i Velike Britanije preko Singapura, Bahreina, Turske i Izraela do Australije, Novog Zelanda, Barbadosa ili Japana. Za svaku članicu eurozone odabrana je posebna kontrolna skupina od osam zemalja.

Što na rezultate te studije kažu domaći ekonomisti, budući da se Hrvatska priprema za članstvo u eurozoni? Šonje je, u prvom redu, vrlo kritičan prema samoj metodi, ne smatra je znanstvenom.

Kaže da je ona algoritamska i ahistorijska te ne postoji način da se dokaže kako su te statističke procjene relevantne. Pritom ocjenjuje da je studija za Hrvatsku nevažna jer ne uzima u obzir dovoljan broj malih i otvorenih europskih, posebno tranzicijskih gospodarstava. Zdeslav Šantić, ekonomist u OTP banci, naglašava pak, ne ulazeći u metodologiju, da je euro za cijelu Europsku uniju donio brži gospodarski rast, a jasno je da su se neke zemlje u tome snašle bolje od drugih. Generalno smatra da bi Unija danas bila daleko ekonomski slabija da nije uvela jedinstvenu valutu, a ionako sada gubi bitku sa SAD-om i Azijom.

Ovo je škola

“Njemačka se isprofilirala kao najveći neto dobitnik jedinstvene valute, ali ne treba zaboraviti da je ona bila i predvodnica u provođenju reformi prije izbijanja krize 2008. Također, zemljama europske periferije, gdje spadaju Italija, Španjolska i Grčka, euro je gospodarski pomogao, no u njima su izostale strukturne politike, pa se onda za slabiji rast često optužuje euro”, komentira Šantić. Za Hrvatsku, dodaje, to je škola koja pokazuje da samo uvođenje eura ne donosi bogatstvo, nego “nudi mogućnost i stabilnost”, a uvjeren je da bi hrvatskom gospodarstvu to pomoglo.

Dvojac koji je proveo analizu za CEP, Alessandro Gasparotti i Matthias Kullas, u komentaru poražavajućih rezultata za Italiju i Francusku ukazuje da je korijen problema u njihovoj nekonkurentnosti.

“Italija nije našla način da postane konkurentna unutar eurozone. U desetljećima prije uvođenja eura Italija je u tu svrhu redovito devalvirala svoju valutu. Nakon uvođenja eura to više nije bilo moguće. Umjesto toga, bile su nužne strukturne reforme. Španjolska pokazuje kako strukturne reforme mogu promijeniti negativni trend stalno rastućeg gubitka prosperiteta”, stoji u studiji. I Francuska je, napominju, prije uvođenja eura koristila devalvaciju. “Kako bi imala koristi od eura, Francuska se mora pridržavati reformskog puta koji trasira Macron”, poručuju analitičari.

Upravo je konkurentnost fundamentalni problem eurozone, odnosno činjenica da je taj problem do danas ostao neriješen, što je pak u gotovo svim članicama dovelo do rasprave “za” i “protiv” eura: u problematičnim članicama eurozone lamentiraju o uzrocima skromnog gospodarskog rasta i visoke nezaposlenosti, a u drugim kritiziraju intervencije guvernera Europske središnje banke Maria Draghija i činjenicu da ih financijska pomoć čini odgovornima za problematične zemlje. “Dvadeset godina nakon uvođenja euro je zato kontroverzniji nego ikad”, zaključuju autori.

Izracuni

Niži troškovi

Problem konkurentnosti postoji, potvrđuje i ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić, ali ne slaže se s generalnim zaključkom o kontroverznosti eura. Napominje kako pri računanju koristi od ulaska u eurozonu svakako treba uzeti u obzir i to što su problematičnim državama članicama omogućeni niži troškovi financiranja, jer je eurozona čvršća i s boljim rejtingom, a euro je donio i nižu inflaciju.

“Ti su benefiti u ovoj analizi prešućeni. Studija aktualizira staru podjelu na razvijeni europski sjever i nerazvijeni jug, a ne može se sva razlika među njima svaliti na euro”, poručuje Stojić. Italija sada, istina, ne može devalvirati valutu i tako povećati svoju konkurentnost, ali takva ekonomska politika, smatraju Zdeslav Šantić i Hrvoje Stojić, ionako nije poželjna. “Zbog devalvacija lire Talijani su povećali svoj javni dug, a one im nisu donijele trajnije koristi”, poručuje Stojić.

Gordana Grgas
novac/jutarnji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Vraćanje na investicijski rejting potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak kasno navečer da je vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru.

Agencija S&P povisila je u petak rejting Hrvatske na ‘BBB-/A+’, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, zahvaljujući poboljšanje stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Potvrda dobrog smjera

„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.

Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.

„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.

„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.

Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.

„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.

Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.

Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody’s – dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.

Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza

Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.

„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.

„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.

Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.

„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.

Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.

„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.

Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB u 2018. ostvarila neto dobit od 16,39 milijuna maraka

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 16,39 milijuna maraka, nakon što je godinu ranije poslovala s dobitkom od 237,4 tisuće maraka, pokazuje financijsko izvješće tog društva objavljeno na stranicama Sarajevske burze.

Poslovni prihodi Elektroprivrede HZHB u promatranom razdoblju su za 51 posto veći nego godinu ranije, i iznose 442,01 milijuna maraka, dok su 2017. godine iznosili 292,48 milijuna.

Poslovni rashodi su za 37,5 posto veći nego godinu ranije i iznose 416,21 milijun maraka.

Poslovna aktiva ovog društva u promatranom razdoblju je iznosila oko 1,28 milijardi maraka, a 2017. godine 1,24 milijarde, dok je ukupan kapital smanjen za 0,4 posto s 854,12 milijuna na 850,18 milijuna maraka.

Elektroprivreda HZHB u 2018. godini imala je 2 129 uposlenika, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari