Pratite nas

Razgovor

Sokolar: Situacija u Savudrijskoj vali je vrlo komplicirana i prijeti joj eskalacija

Objavljeno

na

Ministarstvo vanjskih poslova RH poručilo je hrvatskim ribarima u Savudrijskoj uvali da ne moraju strahovati za kazne koje Slovenci pišu zbog navodne povrede njihove granice. No upitno je prijete li kazne hrvatskim policajcima koji svakodnevno štite i prate ribare.

Zoran Sokolar, umirovljeni djelatnik MUP-a, komentirao je u HRT-ovom Studiju 4 ultimatum koji ističe u 16 sati, a kojega je premijeru Andreju Plenkoviću dao ratni veteran Petar Janjić Tromblon. Kazao je da je to jedan simbolični poziv ili vapaj da dvije države napokon riješe tu situaciju.

Taj potez nije moguć iz više razloga – ponajprije zbog posebnih propisa koja uređuju plovidbu na moru, a tu su potrebne i posebne dozvole. Stoga ponavljam da se tu zapravo radi o pozivu da je strpljenju kraj. Situacija u Savudrijskoj vali je vrlo komplicirana i prijeti joj eskalacija.

Situacija ondje nije redovita. Da je redovita slovenska policija držala bi se crte razgraničenja, odnosno crte sredine u samom zaljevu. Prema tome, na ovakav način kako slovenska policija provodi politiku svoje vlasti, nužno dolazi do kontakata odnosno i do prijepora s jedne strane njih kao naoružanih predstavnika i nas koji smo također u plovilima naoružani. Prema tome, gruba kršenja naše teritorijalne cjelovitosti nisu dobra za obje države, rekao je Sokolar.

Potvrdio je da je bilo dosad pokušaja slovenskog pravosuđa nad hrvatskom policijom zbog uredovanja na granici. Takvih slučajeva je bilo posebno u Savudrijskoj vali. Od 1991. godine nadalje stalno su se policije obje države susretale na moru, ali 2002. godine u kolovozu bilo je malo većih srazova, kazao je i dodao da nitko od hrvatskih policajaca nije odgovarao.

Opisujući slovenske i hrvatske kontakte u Savudrijskoj vali posljednjih dana Sokolar je kazao: pomorski policajci Slovenije idu pramcem svog policijskog naoružanog broda u bok hrvatskog pomorskog policijskog broda. To je direktno kršenje sigurnosti pomorske plovidbe. Osim toga, odbijanje, odvraćanje, paralelna plovidba pruža niz mogućnosti da dođe i do neželjenog kontakta, a isto tako i do pomorske nesreće, rekao je Sokolar.

Naglasio je da je slovenska granična policija u Kopru već 8. travnja 1991. godine obavijestila policijsku postaju Umag i policijsku postaju za graničnu kontrolu, odnosno za postupanje na moru u Puli, da će za suzbijanje emigracija i krijumčarenja na moru zaposjesti cijeli, kako oni kažu, Piranski zaljev.

Slijedom toga oni polažu na određeni način pravo zaposjedanja, odnosno obavljanja vlasti iako oni to nisu nikada ostvarili na terenu, istaknuo je umirovljeni djelatnik MUP-a za Studio 4.

Sokolar: Ne treba ni ne može policija stvarati granice. Političari se moraju dogovoriti

Naša policija je uložila puno truda i strpljenja, od 1991. nadalje, da se stanje na granici održi stabilno. Međutim, imamo problema i na drugim granicama gdje se potencira ili pretendira na neki način da se oduzme naš dio teritorija, kazao je Sokolar i opet apelira – jedino je moguće da političari sjednu i dogovore se. Bez obzira koliko to trajalo, to se mora riješiti.

U ratovima na području bivše Jugoslavije stradalo je između 130.000 i 140.000 ljudi. Svima je dosta ratova, ali neka onda politika rješava posao. Neka policajcima kaže – ovo vam  je granična crta i dotle radite. A ne da policajci na terenu stvaraju neku svoje običajno ili neko drugo pravo koje se može tumačiti ovako ili onako, dodaje Sokolar.

Govoreći o odnosima sa slovenskim kolegama kazao je da su prema njegovim iskustvima slovenske kolege drage i stručne. S njima imam i  privatne veze i poznanstva, prijateljstva. Ali kad se spomene Savudrijska vala ili Piranski zaljev – to za njih predstavlja dogmu.

Oni ne žele odstupiti ni milimetar od toga da je njihova cijela Savudrijska vala, odnosno Piranski zaljev, tvrdi Sokolar i upozorava – ne treba ni ne može policija stvarati granice. Političari moraju sjesti i dogovoriti.

Ruža Tomašić: Hrvatska mora braniti svoju granicu na moru!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Marin Strmota: Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

U hrvatskom medijskom prostoru o demografiji se uglavnom govori s domoljubnim nabojem i emocijama. Mlade obitelji se iseljavaju, rađa se sve manje djece, nacija stari i izumire. Može li ijedna ekonomska politika biti uspješna, a BDP rasti, uz manjak ljudi na tržištu rada?

O posljedicama demografske politike za gospodarstvo, mirovinski sustav i proračun u HRT-ovoj emisiji Druga strana govorio je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Vrlo je nizak natalitet u cijeloj Europi i to je problem, ali je opasno reći da je Hrvatska kao i sve druge zemlje. Samo devet zemalja EU bilježi pad nataliteta. Hrvatska ima problem zato što su sve sastavnice demografskih kretanja negativne”, naglašava Strmota i dodaje kako je 2,1 dijete po obitelji “totalna stopa fertiliteta koja je potrebna da bi se mama i tata zamijenili”. “To u demografiji nazivamo jednostavnom reprodukcijom. U Hrvatskoj je to 1,4 djeteta po obitelji”, istaknuo je.

Strmota zaključuje kako je demografija nacionalni i ekonomski problem. Veliki je problem u Hrvatskoj, kaže, i obujam fertilne dobi žena. “Uslijed negativnih trendova, izgubili smo biološki potencijal. Da smo prije 15 godina pričali o ovom problemu, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”, govori Strmota.

“Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku. Oni su napravili iskorak u usklađivanju poslovnog i privatnog života. Najveći udio skraćenog radnog vremena je u tim zemljama. Tu je najveća ravnopravnost spolova”, naglašava Strmota.

Smatra i da je kod nas sramotno nizak iznos doplatka za djecu i da se osnovica za doplatak nije mijenjala 20 godina. “Toliko o mjerama obiteljske politike. Mi iz godine u godinu imamo uštede u proračunu za doplatak na djecu, a neke druge zemlje ulažu u to”, naglasio je.

Kaže i kako je izašao iz politike zato što nije bilo tragova ozbiljne populacijske politike. “Rekao bih – primitivan pristup ovoj ozbiljnoj temi o kojoj ovise svi sustavi. Populacijska politika u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj varijanti”, komentirao je, poručivši: “Ulaganje u djecu je jedina investicija koja je isplativa na dugi rok”.

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari