Pratite nas

Vijesti

ŠOLA: Zašto su republike bivše Jugoslavije istovremeno ukinule Zakon o podrijetlu imovine?

Objavljeno

na

Nekoliko tjedana, gle čuda, prije nego što će HDZ pobijediti na prvim višestranačkim izborima, a iz Miloševićeve retorike bilo i slijepcu jasno da će izbiti rat, sve republike bivše Jugoslavije istovremeno su ukinule jedan zanimljiv zakon, Zakon o podrijetlu imovine. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, kao i drugi “parlamenti” bivših jugoslavenskih republika, 27. travnja 1990. pod predsjedanjem Anđelka Runjića i u vrijeme predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske Ive Latina, pred sam rat i raspad Jugoslavije, stavljaju izvan snage baš Zakon o podrijetlu imovine, piše Ivica Šola u svojoj kolumni za Glas Slavonije.

Ne treba smetnuti s uma da je na kraju svog drugog predsjedničkog mandata Stipe Mesić, koji je od “nekoga” posudio dva milijuna kuna za kupnju novog stana, a ne zna se je li tom nekom vratio novac, Anđelka Runjića i Ivu Latina odlikovao Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos dobrobiti građana Republike Hrvatske. Da, orden za dobrobit hrvatskih građana, samo ne piše u obrazloženju kojih to građana uoči rata. Onih koji su se pripremali da u ratnom kaosu opljačkaju, privatiziraju bivšu državnu imovinu, da se preko noći obogate. Imate li drugo logično objašnjenje za ukidanje baš Zakona o podrijetlu imovine uoči izbijanja rata i sasvim sigurnog raspada bivše države? Ja nemam, to je bio čin kojim se krenulo u privatizacijsku pljačku, čisto ratno profiterstvo, koje je bilo sustavna rabota bivših komunističkih kadrova i struktura prema već poznatoj rečenici razočaranih hrvatskih idealista i branitelja: Nekome metak, nekome imetak! Ta krađa devedesetih zapravo je bila kriminalni oblik neke vrste “prvobitne akumulacije kapitala”, pa smo dobili gomilu homo novusa, “uglednih poduzetnika” koji su iz zasranih gaća i pokrpanih guzova uskočili u Armanijeva odijela, a imovina im od svinjca i kokošinjca skočila na desetke i stotine milijuna tadašnjih dojčmaraka.

Državljani BiH

Mahom su to bivši komunistički direktori, partijski kadrovi i njihova djeca, zasoljeni s nešto onih koje su pripustili u “privatizaciju” a nisu bili dio starih struktura. Kada su se dokopali novca i ogromnog imetka tijekom rata, lako su postavljali tužitelje i suce, korumpirali ministre i premijere. Hrvatska i “ortački kapitalizam”, koji u kontekstu Agrokora spominje Martina Dalić, zapravo je ratno profiterstvo nastalo kao sustav, a ne kao pojedinačni čin, profiterstvo u kojem je glavni arhitekt bila bivša i nova država, njezine strukture i jake osobe. Osijek, Zagreb, Rijeka, Pula… prepuni su političara, ministara, državnih službenika, sudaca, dorhovaca, policajaca na najvišim funkcijama, liječnika, sveučilišnih profesora… čija imovina ne odgovara njihovim prihodima, a nisu je naslijedili niti imaju pokriće i u plaćenom porezu. U Osijeku ih gledam na dnevnoj razini kako se šepure, bahate, kadroviraju na svim razinama sustavnom korupcijom, a kada se poskliznu, uglavnom postaju državljani Bosne i Hercegovine. Kome da ih tužite? Onima koje kontroliraju? Ne, upravi vodovoda ili, u drugom slučaju, kupite kartu za Dublin jer više ne možete povraćati, boli vas ošit.

Tko bi zakon provodio?

Ove godine, dakle, 2018., pojedini su zastupnici tražili od Plenkovićeve vlade da ponovno donese Zakon o podrijetlu imovine i oduzimanju nezakonite, no Vlada je to odbila uz briljantno obrazloženje: “Vlada Republike Hrvatske mišljenja je da se predmetnim Prijedlogom zakona na nepravilan način obveznicima ispitivanja porijekla imovine, njihovim srodnicima i njima povezanim osobama zadire u ustavna prava propisana Ustavom Republike Hrvatske i to prava propisana: člankom 3. (o jednakosti, nepovredivosti vlasništva, vladavini prava), člankom 14. (o pravima i slobodama te jednakosti pred zakonom), člankom 16. (o ograničenjima u smislu poštivanja razmjernosti naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju), člankom 48. (o pravu vlasništva), člankom 49. (o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi i pravima stečenim ulaganjem kapitala) i člankom 50. (o uvjetima ograničavanja ili oduzimanja vlasništva).” Kao što možete pročitati, ova je vlada odbijanjem prijedloga zakona o podrijetlu imovine ove godine pokazala izniman senzibilitet prema svojim građanima i njihovim ljudskim pravima, o njihovu nepovredivu vlasništvu, o tržišnim slobodama, bla, bla, bluć, muć, truć, puć…

Doduše, koji sam naivac, i da ga donesu, tko bi ga provodio, kao i druge slične zakone?
Zato, kao uzorni građanin pokorni ove zemlje, presudu Sanaderu za ratno profiterstvo ne mogu komentirati, zaključuje Šola za Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari