Pratite nas

BiH

Šoljić: Bošnjački dužnosnici manipuliraju, zasluge HVO-a pokušavaju pripisati sebi

Objavljeno

na

”Zgrožen sam, to je ružno i tužno. Osim ako gospodin Džaferović ne posjeduje neki dokument iz kojega bi se vidjelo da Hrvatska traži pomoć od Petog korpusa Armije BiH. Ako ga ima, ja sam se onda spreman ispričati”, rekao je za HMS Vladimir Šoljić, nekadašnji ministar obrane Hrvatske republike Herceg-Bosne, danas predsjednika Glavnog vijeća HZ HB, komentirajući navode bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džeferovića, koji je izjavio kako su i pripadnici Armije BiH zaslužni za obranu Hrvatske od srpske agresije Bivši ministar obrane HR HB kaže da ovakve pojave nisu ništa novo te da one traju dugo.

“Poznato je da je obrana Mostara povjerena HVO-u i da je za to Predsjedništvo BiH dalo suglasnost. Slična je situacija i sa sudbinom Jajca i to ne smeta dužnosnike s bošnjačke strane da ulogu HVO-a pripišu sebi”, istaknuo je Šoljić.

”Obmane i manipulacije”

Šoljić je mišljenja da ovakve obmane i manipulacije ne vode ničemu dobrom i da one imaju svoj kontinuitet. “Tamo gdje je HVO zatočio Bošnjake to su logori, a gdje je Armija BiH zatočila Hrvate to su sabirni centri.

Gdje je HVO počinio zločin nad Bošnjacima to je zločin, a gdje je Armija počinila zločin nad Hrvatima to je incident. Ta ružna i tužna praksa trebala bi se promijeniti, ali vremena se mijenjaju a praksa ostaje ista” naglasio je Šoljić.

Šoljić je napomenuo i najnovije podvale s bošnjačke strane kada je u pitanju skandal s fabriciranom izjavom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović o militantnom islamu koji vlada u BiH , ili najnoviji slučaj (samo)iscrtavanja grafita u Uskoplju.

Kritika ”bošnjačkim medijima”

”Da su takvo nešto Hrvati učinili Bošnjacima svjetska javnost bi se digla na noge, ali bošnjački mediji su ovaj događaj zamaglili”, rekao je Šoljić.

 

Mišetić: Neka Džaferović objasni zašto je Vlada BiH 22. 7. 1995. zatražila hitnu vojnu intervenciju RH radi spašavanja Bihaća

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Miroslav Lajčak: ‘Ako želimo sačuvati BiH, jedan narod ne može biti izbačen iz igre’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelju OESS-a i ministru vanjskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku na Sveučilištu u Mostaru dodijeljena je titula počasnog doktora. To je još jedno priznanje koje je u BiH uručeno iskusnom diplomatu.

On je prije sadašnjih funkcija bio i na poziciji predsjednika Skupštine UN-a te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Slovi za jednog od najuglednijih europskih diplomata, ali i jednog od najboljih poznavatelja prilika u BiH. Za razliku od većine visokih predstavnika, on je ostao upamćen po vrlo konstruktivnom pristupu i pokušaju da u suradnji s domaćim političarima osigura tranziciju BiH iz međunarodnog protektorata u suverenu i funkcionalnu državu.

Bili ste visoki predstavnik međunarodne zajednice, predsjednik Generalne skupštine UN-a, a sada ste predsjednik OESS-a. To je pomalo neobično, jer dolazite iz jedne, uvjetno kazano, male države. Kako komentirate takav diplomatski uspjeh?

Slovačka nije velika zemlja, ali ima uglednu diplomaciju koja se poštuje u svijetu i utjecajnija je u odnosu na zemlje u susjedstvu. Mislim da je razlog to što se kod nas poštivao profesionalizam. Slovačka je samostalna 26 godina, a od toga je diplomat od karijere 22 ili 23 godine na čelu Ministarstva vanjskih poslova, tako da je zaštitio resor, ljudi su imali priliku za napredovanje. Nije ovdje riječ o meni, jer Slovaci su na važnim pozicijama u UN-u, EU, OESS-u i tako dalje. Nema tu tajne. Treba ljude pustiti da rade svoj posao i zaštiti ih od politizacije i političkih utjecaja.

Koliko diplomati i dužnosnici u EU razumiju što se događa u BiH?

Teško je razumjeti situaciju u BiH, jer ona je uistinu kompleksna i zahtjevna. Potrebno je provesti ovdje neko vrijeme i biti fokusiran na ovdašnje stanje da bi se mogli razumjeti procesi.

Kako uopće riješiti situaciju u BiH?

Ima li prostora da se nađe kompromis između nacionalnog i građanskog? Ako želimo sačuvati BiH, moramo sačuvati i principe na kojima je izgrađena, a to je multinacionalni princip. Znači, moramo sačuvati princip da jedan narod ne može biti nadglasan i izbačen iz igre. To bi bilo jako opasno za ovu zemlju. Mislim da nije teško postići prihvatljivo rješenje.

Tu je i pitanje prisustva međunarodne zajednice, koja treba pomagati i savjetovati, a ne imati iluziju da ona treba formirati tijela vlasti, primoravati domaće političare i donositi odluke umjesto njih. To vrijeme je prošlo. To treba shvatiti i narod u BiH te odgovore i rješenja tražiti od svojih političara, a ne od međunarodne zajednice.

Vi ste pokušavali relaksirati odnose, prenijeti odgovornost na domaće političare i rijetko ste se koristili bonnskim ovlastima. Čini se da taj pristup nije prepoznat od međunarodne zajednice?

a sam se koristio bonnskim ovlastima uglavnom vezano za Haaški tribunal, kriminal, ali ne kad je riječ o smjenama i ulasku u političke procese. Meni je i tad bilo jasno da masovno korištenje bonnskih ovlasti znači nastavak nekog međunarodnog protektorata u BiH, a to nije cilj. Cilj je pomoći BiH da postane potpuno samostalna. Želim reći da međunarodna zajednica danas ne može reći: ovo je vaša zemlja i radite sami, jer je Daytonski sporazum međunarodni ugovor i ovdje je vrlo jako prisustvo međunarodne zajednice. Međutim, to treba biti proces i u njemu međunarodna zajednica više treba savjetovati i biti medijator, a manje odlučivati. Još uvijek ima situacija kada međunarodna zajednica uistinu treba dići svoj glas, a on se upravo u tim situacijama ne čuje. Nekada treba jasno reći što je neprihvatljivo, a tada takva reakcija izostane. S druge strane, postoji uplitanje međunarodne zajednice ondje gdje bi domaći političari trebali i mogli odraditi neke stvari.

Čini se problematičnim i to što sama međunarodna zajednica u BiH ne govori jedinstvenim jezikom. Može li se to promijeniti, barem kada je EU u pitanju?

Jedan od problema je to što svaki konstitutivni narod ima svog međunarodnog odvjetnika i trudi se zaštititi svoje interese uz pomoć tog međunarodnog odvjetnika. Sve dok EU, SAD, Turska i Rusija imaju različite stavove teško možemo nešto postići. Moramo se dogovoriti u međunarodnoj zajednici o ključnim principima, a glavni je, po mom mišljenju, europska perspektiva, ulazak u EU. To ne bi trebao nitko osporavati. I onda se na toj osnovi dogovarati o ostalim pitanjima. A ne voditi bitku u BiH preko međunarodnih partnera.

Bez obzira na sva očekivanja od EU, imam osjećaj da su sve oči uprte u SAD, da se od Amerike očekuje uključivanje i da je to jedini način da se riješi problem?

Iskustvo me uči da smo na ovom području uvijek bili uspješni kad su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali potpuno koordinirano. Ja to želim vidjeti. Imenovanje gospodina Palmera za posebnog izaslanika dobar je signal, jer Amerika ima autoritet na ovom području. S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od europske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira. Nije normalno da imamo američkog izaslanika, a da EU ne reagira na to. Njegova prisutnost treba pomoći EU da se aktivira i shvati kolika je njena odgovornost.

Stanje u BiH opterećuje i priljev migranata, jer je BiH ključna na toj ruti. Kako to riješiti?

Pitanje migracije je nažalost pitanje koje nije riješeno u Europi. Europa nije bila spremna na priljev migranata 2015. godine i tada je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica. To nije bilo realno i brzo su narodi u Europi počeli reagirati, jer moramo provjeravati tko nam ulazi. Došli smo u situaciju da ugledan biznismen iz Turske mora donijeti 20 dokumenata da dobije vizu, a mi smo istodobno primali na tisuće ljudi svakodnevno, a da nismo imali pojma tko su oni. Svi su shvatili da sustav mora imati pravila i kontrolu. Zemlje koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, traže da im se pomogne s nekom preraspodjelom. Zemlje srednje Europe nisu naviknute na migracije i njihov strah nitko ne može ignorirati. Ni BiH nije izolirana u tom problemu. Mi trebamo naći europsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja.

Kako iz perspektive predsjednika OESS-a i europskog diplomata gledate na ulogu Hrvatske, posebno na zapadnom Balkanu?

Uključuje li se Hrvatska dovoljno i konstruktivno u te procese? Hrvatska je država koja je posljednja ušla u današnji sastav EU i naravno jedna od sljednica bivše Jugoslavije. Logično je i očekivano da Hrvatska inzistira da se ovom području poklanja pozornost unutar EU. U tom smislu postoje očekivanja od Hrvatske i zato je njezin glas vrlo važan.

Jozo Pavković/Večernji.ba

Miroslavu Lajčaku dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ljubić: SDA želi unitranu državu da se pod velom bosanstva ostvari dominacija bošnjačkog naroda

Objavljeno

na

Objavio

Za nas su neprihvatljivi stavovi iz deklaracije o uspostavljanju “Republike BiH” kao unitarne države, o bosanstvu kao naciji, nasuprot srpskom, hrvatskom i bošnjačkom identitetu, o bosanskom kao jedinom jeziku građana BiH – rekao je Ljubić.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić kaže kako je dobro što je Kongres SDA usvojio Programsku deklaraciju, jer su sada “maske pale”, a ova stranka se jasno legitimirala da želi unitarnu BiH kojom dominira bošnjački narod.

– Za nas su neprihvatljivi stavovi iz deklaracije o uspostavljanju “Republike BiH” kao unitarne države, o bosanstvu kao naciji, nasuprot srpskom, hrvatskom i bošnjačkom identitetu, o bosanskom kao jedinom jeziku građana BiH – rekao je Božo Ljubić za Srnu.

On kaže da su ti stavovi nekompatibilni i nespojivi s karakterom BiH, koja je država tri konstitutivna i ravnopravna naroda, kako je definirano u temeljnim načelima Daytonskog sporazuma. – Ti stavovi su suprotni samim načelima Daytona, ali i principima na kojima je BiH uspostavljena 1943. u Mrkonjić Gradu kao država tri konstitutivna naroda – rekao je Ljubić.

On je ocijenio da se SDA kao vodeća stranka bošnjačkog naroda najnovijom deklaracijom potpuno legitimirala i svaka mimikrija o građanskoj državi sada dobiva pravu sliku. – Dobro je da su se legitimirali i da su maske pale. SDA želi unitranu državu, da se pod velom bosanstva ostvari dominacija bošnjačkog naroda – navodi Ljubić.

On je kazao da su stavovi SDA legitimni, ali da i HNS isto tako ima svoje legitimne stavove, koji su za razliku od SDA u skladu s Daytonskim sporazumom. – Mi se zalažemo za izborni zakon BiH na osnovu koga će konstitutivni narodi birati svoje legitimne predstavnike, te za prekompoziciju BiH u kojoj će biti i federalna jedinica s hrvatskom većinom – rekao je Ljubić.

Ljubić je naveo da se u BiH nakon usvajanja Programske deklaracije SDA ništa bitno neće promijeniti, te dodao da sada kada su stavovi jasni treba otvoriti iskren dijalog.

 

Zoran Krešić: Deklaracija SDA vodi realizaciji plana za zaživljavanje Šerijata, kako je zapisao ‘otac nacije’ Alija

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari