Pratite nas

Gospodarstvo

Šonje: Nema relevantnih pokazatelja o dolasku nove globalne gospodarske krize

Objavljeno

na

U emisiji EnergyPress.Net na N1 televiziji gostovao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar s portala Ekonomski lab.

Ugledni ekonomisti poput Nouriela Roubinija najavili su skori početak nove ekonomske krize. Komentirao je to Velimir Šonje rekavši kako još nema relevantnih pokazatelja koji bi mogli govoriti o dolasku nove globalne gospodarske krize. Međutim, kako se krize pojavljuju ciklički i kako se već neko vrijeme nalazimo u razdoblju oporavka, za pretpostaviti je kako će se kriza pojaviti.

U ishodištu svake krize nalaze se neravnoteže u cijeni energenata. Prošla je kriza za svoje ishodište, također, imala cjenovne poremećaje koji su nastali velikim skokom cijene nafte, kaže Šonje dodavši kako se toga još uvijek ne treba bojati. Napomenuo je kako već sada vidimo naznake valutnih neravnoteža, pogotovo dolarskih, koje su također bile dionikom nekoliko posljednjih kriza. Kada bi se poklopile neravnoteže na energetskom i valutnom tržištu, mogli bismo govoriti o početku gospodarske krize, napominje Šonje.

Jedan je tjednik ponovno pokrenu o pitanje otkupa dionica INA-e koje drži mađarski MOL napisavši kako ugovori sa savjetnicima za otkup još nisu potpisani. Velimir Šonje nije komentirao vrijednost kompanija, međutim napomenuo je kako se u cijelu stvar ušlo dosta problematično, čini se pod pritiskom gubitka arbitraže. Dojam je kako je cijela stvar još uvijek dosta nepripremljena. Nije upoznat s financijskim pokazateljima rafinerije u Sisku, ali tvrdi, ako je istina medijska priča kako ona nije profitabilna, niti jedna kompanija ne bi preživjela kada bi dugoročno ulagala u neprofitabilne pogone.

Što se tiče Petrokemije, Šonje je pohvalio napore vlade i novih strateških partnera, međutim izrazio je sumnju glede ulaganja u industrije nastale u socijalističkom kontekstu. Naime, kazao je kako smo svjedoci da su u Kutini država, fondovi i privatni ulagači do sada spržili vlastiti kapital.

Pitanje poticaja i fiksiranja cijene energetskih produkata ocijenio je netržišnom i lošom ekonomskom politikom. Vlada ako želi poticati neke nove industrije trebala bi naći druge modalitete, poput fiskalnog ohrabrivanja domaće industrije, ali to treba biti dobro osmišljena industrijska politika. Fiksiranje cijene energenata smatra udarom na realno gospodarstvo. Vlada bi trebala smanjiti svoje ugrize u cijenama kada one na okolnim tržištima rastu, zaključio je Šonje te dodao kako u tom smislu predlaže plivajuće trošarine. Time krajnji korisnik i realno gospodarstvo ne bi osjetili razliku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Ćorić: Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Ćorić na raspravi o plutajućem LNG terminalu u Omišlju

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je u petak na panel raspravi u Omišlju s predstavnicima lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, tvrtke LNG Hrvatske i stručnjacima na temu „Treba li nam plutajući terminal?“, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a kao i nazočni mještani bili izričito protiv.

Nakon rasprave koja je trajala više od tri pol sata ministar Ćorić je u izjavi za novinare rekao da su osnovne teze ministarstva i Vlade u prilog izgradnji plutajućeg terminala ostale nepromijenjene i nakon tog skupa, tj. da je to strateški projekt za Hrvatsku koji omogućuje građanima i industriji diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe.

„Ovaj terminal svojim kapacitetom od 2,6 milijardi prostornih metara plina u potpunosti zadovoljava potebe Hrvatske u slučaju bilo kakvih nestabilnosti na tržištu“, rekao je ministar. Naglasio je da na području EU sad ima 24 LNG terminala i da se još nih 12 gradi.

„Živimo u vremenu u kojem je energetska sigurnost, odnosno diverzificiranost dobavnih pravaca jedna od pretpostavki funkcioniranja ekonomije. Vjerujem da sam danas uspio prenijeti tu poruku stanovnicima Omišlja“, rekao je ministar. Jedinice lokalne samuprave i županija imaju nešto drugačije razmišljanja, ali mi smatramo da se projekt kontiniuirano razvija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i prostornim planovima županije.

“Ovo je i europski projekt jer ga Europska komisija sufinancira sa 100 milijuna eura te Hrvatska s još 100 milijuna, a on iz perspektive struke pozicionira Hrvatsku na energetskoj karti Europe kao nijedan projekt dosad“, zaključio je ministar Ćorić.

U raspravi je istaknuo kako je u posljednje vrijeme iznesen niz neistina i neargumentiranih teza o tom projektu. Naglasio je da je kriza na tržištu plina 2009. godine, kad je industrija u Hrvatskoj ostala bez plina na nekoliko tjedana, dovoljan dokaz u prilog tezi da je potreban alternativni dobavni pravac.

Načelnica Općine Omišalj Mirala Ahmetović ocijenila je kako je projekt neprihvatljiv zakonski, ekonomski i ekološki. Zakonski se projekt ne može provesti, jer nije predviđen u prostorno-planskoj dokumentaciji, ni Općine Omišalj niti Primorsko-goranske županije, nego samo kopneni terminal, rekla je.

„Sve što se moglo pogrešno učiniti u ovom projektu, učinjeno je. Pitanje je zbog čega se uopće inzistira na plutajućem terminalu“, rekla je.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je istaknuo „država neće što mi hoćemo, a uporno hoće što mi nećemo. Ne želi riješiti stanje u 3. maju, ŽC GO Mariščini, ali hoće realizirati plutajući terminal koji mi ne želimo“.

„Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je.

Direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić navela je da u obrazloženjima prostornog plana PGŽ stoji kako je u prvoj fazi predviđen plutajući terminal. Da to ne piše ne bi se mogla dobiti lokacijska dozvola i izraditi studija utjecaja na okoliš, rekla je.

Ahmetović je na to rekla da se plutajući terminal nigdje ne spominje u prostornim planovima, a župan Komadina da se sporna obrazloženja prostornog plana mogu i izbrisati odlukom županijske skupštine.

Ministar Ćorić i Barbara Dorić istaknuli su da je terminal isplativ te da bi donosio prihod, a Ahmetović je na to rekla da još nije dobila studiju isplativosti na uvid. Dorić je iznijela da bi kopneni terminal bio gotovo dvostruko skuplji za izgradnju od plutajućeg.

Rasprava se na trenutke bila žustra, pri čemu su se ministar Ćorić i župan Komadina sporili i na političkoj razini, ali je okončana u mirnijem tonu.

(Hina)

Nino Raspudić: LNG je dobra stvar jer trebamo imati alternativu ruskom plinu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar turizma Gari Cappelli: ‘Smatram da je kontinentalni turizam budućnost’

Objavljeno

na

Objavio

Turistički sajam f.re.e. najveći je i najposjećeniji turistički sajam u Bavarskoj, prostire se na 88.000 četvornih metara, a ove godine s 1300 izlagača iz 70 zemalja bio je veći no ikad. Štand Hrvatske turističke zajednice s 24 izlagača bio je pak najveći na sajmu.

Za razliku od prijašnjih godina kada je Hrvatska promovirala ponajviše odredišta u priobalju, ove je godine primat na kontinentu, konkretnije na Zagrebu i Slavoniji koji imaju itekako što za ponuditi turistima, a promocija Slavonije kao poželjnog turističkog odredišta izvrsna je uvertira za Dane hrvatskog turizma koji će se od 4. do 9. listopada po prvi puta održati upravo u toj regiji, u Osijeku.

Uz ministra turizma Garija Cappellija te direktora Hrvatske turističke zajednice Kristijana Stančića na prezentaciji hrvatske turističke ponude sudjelovali su direktorica turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienefeld, osječko-baranjski župan Ivan Anušić i domaćin direktor turoperatora za Hrvatsku, Selimir Ognjenović.

– Od onih tri milijuna turista koji iz Njemačke dolaze u Hrvatsku, iz Bavarske ih je 1,2 milijuna. Stoga mogu reći da je Münchenski sajam uvijek nekako pokazatelj da možemo znati što će se događati ove turističke godine. Nijemci su ti koji procjenjuju kvalitetu hrvatskog turizma jer kada tri milijuna turista dođe nazad u Njemačku itekako ima o čemu pričati. Interesantno, ne predstavljamo more nego kontinent jer mislim da je on budućnost kroz zdravstveni turizam, specijalne oblike turizma, lovstva, ribolova, cikloturizma… – rekao nam je uoči predstavljanja turističke ponude Zagreba i Slavonije ministar turizma Gari Capelli.

Nera Miličić, voditeljica HTZ-a u Njemačkoj, kaže da s ponosom predstavljamo proširenje hrvatske turističke ponude s “Najljepšom hrvatskom turističkom tajnom” – Slavonijom i trostrukim dobitnikom najljepšeg adventa Europe – Gradom Zagrebom.

– Posebno veseli da s našim partnerima organiziramo dosad najveću prezentaciju hrvatskog kontinenta u Bavarskoj – rekla je Miličić.

Hrvatska kao turistička destinacija ozbiljno konkurira na njemačkom tržištu; od većih promjena evidentirano je jačanje uloge avio gostiju u ukupnom prometu iz Njemačke prema Hrvatskoj, što je Hrvatsku pozicioniralo među konkurentne destinacije, uz Španjolsku, Tursku, Grčku, Portugal, Egipat i Tunis koje su u Njemačkoj tradicionalno okrenute na “paket-aranžman” turiste. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari