Pratite nas

Intervju

Tepeš : SDP s prstima u pekmezu: Neka Uskok ispita Milanovića o sastanku u petak

Objavljeno

na

Gosti u emisiji Otvoreno na HTV-u bili su Nikola Grmoja iz Mosta nezavisnih lista, SDP-ovac Arsen Bauk, predsjednik HSP AS-a Ivan Tepeš i zastupnik mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas. Tema: Kakva će biti saborska potpora novoj Vladi? Jesu li počela zastupnička pretrčavanja u pobjednički tabor?

Gospodine Grmoja, što očekujete u petak?

“Ja sam u kontaktu sa svim zastupnicima Mosta i vjerujem da će ovaj proces stvaranja Vlade završiti na jedan dobar način. Ovo je bio konstruktivan proces i naši kandidati će, nakon konzultacija s Oreškovićem, postati ministri”, kazao je Grmoja.

Koliko ministarstava pripada Mostu?

“Od početka smo govorili da ih tražimo šest. Govorili smo o reformi javne uprave, pravosuđa, zaštite okoliša, poljoprivrede, gospodarstvu i MUP-u. Izabrali smo ona s najvećim problemima jer se želimo uhvatiti u koštac s njima. Svi znamo kakvi su problemi u našem pravosuđu. Tu je u studiju gospodin Bauk, od kojeg se puno očekivalo, ali nismo to doživjeli”, rekao je Grmoja.

Nudite 2+1 kandidate?

“O imenima ne bih govorio. Gospodin Orešković je razgovarao s većinom i izaći će pred javnost. MUP će voditi čovjek koji će predložiti Most”, rekao je zastupnik Mosta.

Jeste li još pod nadzorom?

“Nisam rekao da sam pod nadzorom. Iznio sam indiciji. Govorili smo da ne postoji dobar nadzor nad radom policije”, rekao je Grmoja.

Tražili ste nadzor nad obavještajnim sektorom?

“Mi nismo u razgovorima s koalicijama razgovarali o tome. Poštujemo zakonske propise i znamo kako se imenuje”, kazao je Nikola Grmoja.

Vi nećete davati prijedloge za ravnatelja SOA-e?

“Sudjelovati ćemo u takvim odlukama, zajedno s gospodinom Oreškovićem”, rekao je Grmoja.

Vi, gospodine Bauk, mislite da neće mandatar Orešković sudjelovati u toj odluci?

“Dobro ste iščitali što mislim”, kazao je Bauk.

Postoje indicije da će SDP namjerno odugovlačiti?

“Sastavljanje Vlade i izglasavanje nije isto. Zadnji rok za izglasavanje Vlade je 60 dana od izglasavanja mandatara. Ima i onih koji drugačije tumače Ustav. Problem vladajuće većine nije problem opozicije. Koristit ćemo sve poslovničke mogućnosti koje budemo imali i vjerujem da će bit glasovanje. Ja još nisam ni zastupnik, a kamoli član Odbora”, rekao je Arsen Bauk.

Jeste li vi čitali da ste potpredsjednik Sabora, imate li tih ambicija?

“Sve ćemo vidjeti u petak”, odgovorio je Tepeš.

Što kažete na Baukovu tezu da Orešković neće o puno toga odlučivati?

“Prvi potezi mandatara pokazuju da sam bira svoje suradnike. Drago mi je da je to čovjek iz hrvatskog iseljeništva, da se uključe svojim iskustvom, da nas izvuku iz gospodarskog gliba i mislim da će on o puno toga odlučivati, ali i da će surađivati s Mostom i Domoljubnom koalicijom. Bit će to puno stručnija Vlada nego prošla. Znam imena kandidata, to su jaki životopisi i možemo njima sastaviti tri Vlade, a ne se tri godine tražiti kao prošla Vlada, a onda se sastaviti pod uputama Aleksa Brauna”, kazao je Tepeš.

Gospodine Juhas, kome ćete vi dati glas?

“Manjinski zastupnici štite interese svojih manjina, tako je to uvijek bilo, bez obzira na naše stranačko opredjeljenje”, rekao je Juhas.

Znači dignut ćete ruku za Oreškovića?

“Ako se steknu uvjeti za to, uvjeti se još nisu stekli”, odgovorio je Juhas.

Pregovarate kao gospođa Rusak?

“Klub nacionalnih manjina se dogovorio da će se držati nekih načela da se izbori za ono što želi, da se držimo maksimalno zajedno”, rekao je zastupnik mađarske nacionalne manjine.

Tko je u toj jezgri?

“Pupovac, Kajtazi, Radin… Mi smo predali naše uvjete u prvoj fazi za mandatara, to su bili preliminarni uvjeti i došlo je do nove situacije, novog mandatara”, rekao je Juhas.

Sad ste u nepovoljnoj poziciji jer ste potrčali pred rudo Milanoviću?

“Išli smo onima koji su nas trebali. SDP je bio zainteresiran za cjelokupan krug nacionalnih manjina. Imali smo sporazum o suradnji. U istoj situaciji smo sad s Domoljubnom koalicijom. Mi još uvijek ne pregovaramo”, kazao je Juhas.

Koji su vam zahtjevi?

“Opća pitanja, ostvarivanja prava iz Ustava, u vezi kojih je bilo dosta problema u proteklom razdoblju. A u drugoj grupi zahtjeva su specifični zahtjevi svakog zastupnika”, rekao je Šandor Juhas.

Materijalni zahtjevi?

“Mi ne tražimo novac. Zanima me situacija s novim ustrojem općina na području Baranje i slično”, odgovorio je Juhas.

Hrvatski teritorij s druge strane Dunava?

“Zanima me kakav će biti stav nove Vlade prema bilateralnom sporazumu s Mađarskom. To su te teme koju je svaki predstavnik nacionalne manjine ponudio”, rekao je Juhas.

Gospodine Grmoja, hoćete li na to pristati?

“Mislim da je bio dogovoren jedan sastanak Mosta i nacionalnih manjina, svakako ćemo razgovarati i pokušati ostvariti suradnju. Oni će sami odlučiti hoće li doći. Mi nećemo tražiti potporu na temelju nečeg što nije dogovoreno. I mi imamo neke zahtjeve i govorili smo o nekim reformama”, rekao je Grmoja.

Tražili ste monetarnu reformu? Stojite li i dalje pred tim zahtjevima?

“Gospodin Lovrinović je kod vas pokrenuo jednu javnu raspravu, koja nije bila dogovorena s koalicijama. Što se tiče monetarne reforme, mi stojimo pri tome, ne ugrožavajući HNB, nećemo da se itko miješa u neovisnost HNB-a, ni mi ni itko drugi”, smatra Nikola Grmoja.

Jeste li se distancirali od izjave gospodina Lovrinovića od zatvaranju drugog mirovinskog stupa?

“Nisam, dogovarat ćemo se, dobro je da se otvore nove teme”, rekao je Grmoja.

Što bi trebali biti prvi postupci mandatara?

“Sve ove reforme koje smo dogovarali s Domoljubnom koalicijom. Ne očekujemo pakao koji je najavljivao Milanović”, kazao je Grmoja.

Gospodine Tepeš, složit ćete se s ovim tezama gospodina Lovrinovića?

“Zasigurno nam trebaju promjene, a ne bih razgovarao o prijedlozima gospodina Lovrinovića, to je na gospodinu mandataru. U petak će mandatar, a vjerojatno i drugi dan premijer, odlučiti. Legitimno je pravo svakog zastupnika otvarati takve teme”, rekao je Tepeš.

Konkretan slučaj gospođe Rusak, koja je otišla iz Mosta u HRID pa onda dalje?

“Prvo je slučaj gospodina Raškovića, pa četiri zastupnika Mosta, pa je jedna zastupnica prešla u HSLS, pa Lekaj kod Bandića, tako da”, nabrajao je Bauk.

Navodno da je gospođa Rusak razgovarala i s gospodinom Milanovićem?

“Čuo sam, ali iz neke treće ruke i ne mogu o tome. Kako je to sad postao i USKOK-ov slučaj, bolje ne pričati o tome. Ne čudi taj fenomen prelazaka iz stranke u stranku, jedino što se dosad nije događalo da toliko zastupnika ‘promijeni dres'”, rekao je Arsen Bauk.

Nisu li neki zastupnici Mosta razgovarali s Milanovićem?

“On je rekao da jesu. Ali ne vidim da je itko pretrčao. Jedan gradonačelnik je jedno vrijeme proveo u zatvoru, a ako se dogode takva neka pretrčavanja, onda će jedan zakon vrijediti za sve”, rekao je Bauk.

Gospodine Tepeš?

“Zanimljivo je da je javnosti prezentirana cijela korespodencija između Hrelje i Rusak. A u petak je Milanović primio gospođu Rusak. Zanimljivo. Pozivam Uskok da pita još aktualnog premijera Milanovića što je razgovarao sa saborskom zastupnicom u petak u 12:30, trgovina utjecajem? Ja sam malo bolje informiran. Imaju i kamere u Banskim dvorima pa neka se provjeri. Tko je nakon što Rašković nije dao potporu Milanović izvukao dokumentaciju i ugrozio njegovu sigurnost? Iz političkih razloga da se izvlači ta suradnja van? SDP je duboko s prstima u pekmezu”, kazao je Tepeš.

Gospodine Bauk?

“Tepeš je malo prenaglasio trgovinu utjecajem. Niti je Rusak, niti Milanović je u tom trenutku bio službena osoba. Objašnjavanje dalje bi tražilo objašnjavanje što je trgovina utjecajem. Što se tiče Raškovića i objavljenih podataka – ti su podaci već niz godina dostupni na raznim portalima”, kazao je Bauk.

“Neka USKOK onda razgovara s Milanovićem o tom sastanku”, odgovorio mu je Tepeš.

“Mi smo razgovarali prije emisije, što nas ne bi prijavili”, pokušao je usporediti ta dva slučaja Bauk.

“Mi nismo razgovarali u Banskim dvorima”, kazao je Tepeš.

“Mi smo znali da će te dvije zastupnice otići s Prgometom. Ne bih htio ovo sad komentirati, ako je bilo trgovine utjecajem – ja ju osuđujem. Izgleda da smo mi u ovom cijelom procesu bili transparentni, a vodili su se svakojaki razgovori čini se. Bili su ogromni pritisci na zastupnike Mosta, postojali su kontakti s obje strane. Ja nisam spomenuo pokušaje ucjenjivanja zastupnika Mosta, ali je bilo pokušaja vrbovanja Mosta. Hrvatska raste je to više pokušavala pojedinačno. Je li tu bilo elemenata kaznenog djela – ne znam”, javio se i Nikola Grmoja.

Gospodine Juhas, jeste li vi dobivali nemoralne ponude?

“Nisam. Mi smo se držali nekako po strani. Mi smo otvoreni za sve razgovore i oni će valjda uroditi plodom”, rekao je Juhas.

Očekujete li neke promjene?

“Čovjek uvijek očekuje da će se nešto popraviti. Mislim da je propuštena prilika za boljitak proteklih nekoliko godina”, kazao je Juhas.

Kad je netko nezavisan zastupnik dobije financijsku naknadu?

“Mislim da Rusak nije nezavisan zastupnik. Gospođa Rusak je izabrana na listi Mosta i troškovi za kampanju idu na račun Mosta. Ona nije nezavisna zastupnica”, rekao je Bauk.

Gospodine Grmoja, hoćete u izvršnu vlast?

“Ne, ja se vraćam u svoj Metković”, kazao je Nikola Grmoja.

Je li vas Stipo Gabrić-Jambo zaposlio?

“Zaposlila me ravnateljica na temelju natječaja, a gospodin Jambo voli vjerovati da je zaposlio sve u Metkoviću”, zaključio je Grmoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari