Pratite nas

Intervju

Tepeš : SDP s prstima u pekmezu: Neka Uskok ispita Milanovića o sastanku u petak

Objavljeno

na

Gosti u emisiji Otvoreno na HTV-u bili su Nikola Grmoja iz Mosta nezavisnih lista, SDP-ovac Arsen Bauk, predsjednik HSP AS-a Ivan Tepeš i zastupnik mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas. Tema: Kakva će biti saborska potpora novoj Vladi? Jesu li počela zastupnička pretrčavanja u pobjednički tabor?

Gospodine Grmoja, što očekujete u petak?

“Ja sam u kontaktu sa svim zastupnicima Mosta i vjerujem da će ovaj proces stvaranja Vlade završiti na jedan dobar način. Ovo je bio konstruktivan proces i naši kandidati će, nakon konzultacija s Oreškovićem, postati ministri”, kazao je Grmoja.

Koliko ministarstava pripada Mostu?

“Od početka smo govorili da ih tražimo šest. Govorili smo o reformi javne uprave, pravosuđa, zaštite okoliša, poljoprivrede, gospodarstvu i MUP-u. Izabrali smo ona s najvećim problemima jer se želimo uhvatiti u koštac s njima. Svi znamo kakvi su problemi u našem pravosuđu. Tu je u studiju gospodin Bauk, od kojeg se puno očekivalo, ali nismo to doživjeli”, rekao je Grmoja.

Nudite 2+1 kandidate?

“O imenima ne bih govorio. Gospodin Orešković je razgovarao s većinom i izaći će pred javnost. MUP će voditi čovjek koji će predložiti Most”, rekao je zastupnik Mosta.

Jeste li još pod nadzorom?

“Nisam rekao da sam pod nadzorom. Iznio sam indiciji. Govorili smo da ne postoji dobar nadzor nad radom policije”, rekao je Grmoja.

Tražili ste nadzor nad obavještajnim sektorom?

“Mi nismo u razgovorima s koalicijama razgovarali o tome. Poštujemo zakonske propise i znamo kako se imenuje”, kazao je Nikola Grmoja.

Vi nećete davati prijedloge za ravnatelja SOA-e?

“Sudjelovati ćemo u takvim odlukama, zajedno s gospodinom Oreškovićem”, rekao je Grmoja.

Vi, gospodine Bauk, mislite da neće mandatar Orešković sudjelovati u toj odluci?

“Dobro ste iščitali što mislim”, kazao je Bauk.

Postoje indicije da će SDP namjerno odugovlačiti?

“Sastavljanje Vlade i izglasavanje nije isto. Zadnji rok za izglasavanje Vlade je 60 dana od izglasavanja mandatara. Ima i onih koji drugačije tumače Ustav. Problem vladajuće većine nije problem opozicije. Koristit ćemo sve poslovničke mogućnosti koje budemo imali i vjerujem da će bit glasovanje. Ja još nisam ni zastupnik, a kamoli član Odbora”, rekao je Arsen Bauk.

Jeste li vi čitali da ste potpredsjednik Sabora, imate li tih ambicija?

“Sve ćemo vidjeti u petak”, odgovorio je Tepeš.

Što kažete na Baukovu tezu da Orešković neće o puno toga odlučivati?

“Prvi potezi mandatara pokazuju da sam bira svoje suradnike. Drago mi je da je to čovjek iz hrvatskog iseljeništva, da se uključe svojim iskustvom, da nas izvuku iz gospodarskog gliba i mislim da će on o puno toga odlučivati, ali i da će surađivati s Mostom i Domoljubnom koalicijom. Bit će to puno stručnija Vlada nego prošla. Znam imena kandidata, to su jaki životopisi i možemo njima sastaviti tri Vlade, a ne se tri godine tražiti kao prošla Vlada, a onda se sastaviti pod uputama Aleksa Brauna”, kazao je Tepeš.

Gospodine Juhas, kome ćete vi dati glas?

“Manjinski zastupnici štite interese svojih manjina, tako je to uvijek bilo, bez obzira na naše stranačko opredjeljenje”, rekao je Juhas.

Znači dignut ćete ruku za Oreškovića?

“Ako se steknu uvjeti za to, uvjeti se još nisu stekli”, odgovorio je Juhas.

Pregovarate kao gospođa Rusak?

“Klub nacionalnih manjina se dogovorio da će se držati nekih načela da se izbori za ono što želi, da se držimo maksimalno zajedno”, rekao je zastupnik mađarske nacionalne manjine.

Tko je u toj jezgri?

“Pupovac, Kajtazi, Radin… Mi smo predali naše uvjete u prvoj fazi za mandatara, to su bili preliminarni uvjeti i došlo je do nove situacije, novog mandatara”, rekao je Juhas.

Sad ste u nepovoljnoj poziciji jer ste potrčali pred rudo Milanoviću?

“Išli smo onima koji su nas trebali. SDP je bio zainteresiran za cjelokupan krug nacionalnih manjina. Imali smo sporazum o suradnji. U istoj situaciji smo sad s Domoljubnom koalicijom. Mi još uvijek ne pregovaramo”, kazao je Juhas.

Koji su vam zahtjevi?

“Opća pitanja, ostvarivanja prava iz Ustava, u vezi kojih je bilo dosta problema u proteklom razdoblju. A u drugoj grupi zahtjeva su specifični zahtjevi svakog zastupnika”, rekao je Šandor Juhas.

Materijalni zahtjevi?

“Mi ne tražimo novac. Zanima me situacija s novim ustrojem općina na području Baranje i slično”, odgovorio je Juhas.

Hrvatski teritorij s druge strane Dunava?

“Zanima me kakav će biti stav nove Vlade prema bilateralnom sporazumu s Mađarskom. To su te teme koju je svaki predstavnik nacionalne manjine ponudio”, rekao je Juhas.

Gospodine Grmoja, hoćete li na to pristati?

“Mislim da je bio dogovoren jedan sastanak Mosta i nacionalnih manjina, svakako ćemo razgovarati i pokušati ostvariti suradnju. Oni će sami odlučiti hoće li doći. Mi nećemo tražiti potporu na temelju nečeg što nije dogovoreno. I mi imamo neke zahtjeve i govorili smo o nekim reformama”, rekao je Grmoja.

Tražili ste monetarnu reformu? Stojite li i dalje pred tim zahtjevima?

“Gospodin Lovrinović je kod vas pokrenuo jednu javnu raspravu, koja nije bila dogovorena s koalicijama. Što se tiče monetarne reforme, mi stojimo pri tome, ne ugrožavajući HNB, nećemo da se itko miješa u neovisnost HNB-a, ni mi ni itko drugi”, smatra Nikola Grmoja.

Jeste li se distancirali od izjave gospodina Lovrinovića od zatvaranju drugog mirovinskog stupa?

“Nisam, dogovarat ćemo se, dobro je da se otvore nove teme”, rekao je Grmoja.

Što bi trebali biti prvi postupci mandatara?

“Sve ove reforme koje smo dogovarali s Domoljubnom koalicijom. Ne očekujemo pakao koji je najavljivao Milanović”, kazao je Grmoja.

Gospodine Tepeš, složit ćete se s ovim tezama gospodina Lovrinovića?

“Zasigurno nam trebaju promjene, a ne bih razgovarao o prijedlozima gospodina Lovrinovića, to je na gospodinu mandataru. U petak će mandatar, a vjerojatno i drugi dan premijer, odlučiti. Legitimno je pravo svakog zastupnika otvarati takve teme”, rekao je Tepeš.

Konkretan slučaj gospođe Rusak, koja je otišla iz Mosta u HRID pa onda dalje?

“Prvo je slučaj gospodina Raškovića, pa četiri zastupnika Mosta, pa je jedna zastupnica prešla u HSLS, pa Lekaj kod Bandića, tako da”, nabrajao je Bauk.

Navodno da je gospođa Rusak razgovarala i s gospodinom Milanovićem?

“Čuo sam, ali iz neke treće ruke i ne mogu o tome. Kako je to sad postao i USKOK-ov slučaj, bolje ne pričati o tome. Ne čudi taj fenomen prelazaka iz stranke u stranku, jedino što se dosad nije događalo da toliko zastupnika ‘promijeni dres'”, rekao je Arsen Bauk.

Nisu li neki zastupnici Mosta razgovarali s Milanovićem?

“On je rekao da jesu. Ali ne vidim da je itko pretrčao. Jedan gradonačelnik je jedno vrijeme proveo u zatvoru, a ako se dogode takva neka pretrčavanja, onda će jedan zakon vrijediti za sve”, rekao je Bauk.

Gospodine Tepeš?

“Zanimljivo je da je javnosti prezentirana cijela korespodencija između Hrelje i Rusak. A u petak je Milanović primio gospođu Rusak. Zanimljivo. Pozivam Uskok da pita još aktualnog premijera Milanovića što je razgovarao sa saborskom zastupnicom u petak u 12:30, trgovina utjecajem? Ja sam malo bolje informiran. Imaju i kamere u Banskim dvorima pa neka se provjeri. Tko je nakon što Rašković nije dao potporu Milanović izvukao dokumentaciju i ugrozio njegovu sigurnost? Iz političkih razloga da se izvlači ta suradnja van? SDP je duboko s prstima u pekmezu”, kazao je Tepeš.

Gospodine Bauk?

“Tepeš je malo prenaglasio trgovinu utjecajem. Niti je Rusak, niti Milanović je u tom trenutku bio službena osoba. Objašnjavanje dalje bi tražilo objašnjavanje što je trgovina utjecajem. Što se tiče Raškovića i objavljenih podataka – ti su podaci već niz godina dostupni na raznim portalima”, kazao je Bauk.

“Neka USKOK onda razgovara s Milanovićem o tom sastanku”, odgovorio mu je Tepeš.

“Mi smo razgovarali prije emisije, što nas ne bi prijavili”, pokušao je usporediti ta dva slučaja Bauk.

“Mi nismo razgovarali u Banskim dvorima”, kazao je Tepeš.

“Mi smo znali da će te dvije zastupnice otići s Prgometom. Ne bih htio ovo sad komentirati, ako je bilo trgovine utjecajem – ja ju osuđujem. Izgleda da smo mi u ovom cijelom procesu bili transparentni, a vodili su se svakojaki razgovori čini se. Bili su ogromni pritisci na zastupnike Mosta, postojali su kontakti s obje strane. Ja nisam spomenuo pokušaje ucjenjivanja zastupnika Mosta, ali je bilo pokušaja vrbovanja Mosta. Hrvatska raste je to više pokušavala pojedinačno. Je li tu bilo elemenata kaznenog djela – ne znam”, javio se i Nikola Grmoja.

Gospodine Juhas, jeste li vi dobivali nemoralne ponude?

“Nisam. Mi smo se držali nekako po strani. Mi smo otvoreni za sve razgovore i oni će valjda uroditi plodom”, rekao je Juhas.

Očekujete li neke promjene?

“Čovjek uvijek očekuje da će se nešto popraviti. Mislim da je propuštena prilika za boljitak proteklih nekoliko godina”, kazao je Juhas.

Kad je netko nezavisan zastupnik dobije financijsku naknadu?

“Mislim da Rusak nije nezavisan zastupnik. Gospođa Rusak je izabrana na listi Mosta i troškovi za kampanju idu na račun Mosta. Ona nije nezavisna zastupnica”, rekao je Bauk.

Gospodine Grmoja, hoćete u izvršnu vlast?

“Ne, ja se vraćam u svoj Metković”, kazao je Nikola Grmoja.

Je li vas Stipo Gabrić-Jambo zaposlio?

“Zaposlila me ravnateljica na temelju natječaja, a gospodin Jambo voli vjerovati da je zaposlio sve u Metkoviću”, zaključio je Grmoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Magdić: mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Fotografirala: Marija PUŠIĆ

Načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i proekata Hrvata izvan Republike Hrvatske gospodin Dario Magdić govori za naš portal:

“Često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH”, između ostaloga ,kaže naš sugovornik.

Gospodine Magdiću, načelnik ste Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što je to što vaš Sektor konkretno radi?

 

Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedna je od pet ustrojstvenih jedinica Ureda, ustrojenih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, koji je kao što znate, središnje tijelo državne uprave u RH, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Unutar Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta ustrojene su dvije Službe:

  • Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata, te
  • Služba za gospodarsku suradnju

Najjednostavnije rečeno, Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata, priprema, provodi i prati sve vrste javnih natječaja i javnih poziva Središnjeg državnog ureda, putem kojih se provode programi našeg Ureda, namijenjeni Hrvatima izvan RH, a to su:

  • Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
  • Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
  • Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
  • Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj
  • Program stipendiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske
  • Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osobno, često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH.

Nedavno raspisani natječaji objelodanili su veliki broj kvalitetnih projekata koje predlažu naši ljudi koji žive i rade vani. Kako prepoznajete projekte koji mogu donijeti dobro društvenoj zajednici?

Pretpostavljam da se referirate na jedan od posljednjih Natječaja u 2018., odnosno 2. Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, putem kojega je krajem godine donesena Odluka o financiranju ukupno 105 projekata i potpora, ukupne vrijednosti u iznosu 1.816.000,00 kuna. Navedenim Javnim pozivom, koji se raspisuje najmanje dva puta godišnje financiraju se projekti koji nadopunjavaju potrebe hrvatskih zajednica izvan RH u cijelom svijetu. Ujedno, putem navedenog poziva odobravaju se i jednokratne financijske potpore najugroženijim skupinama i pojedincima izvan RH. Na prošlogodišnjem 2. Javnom pozivu zaprimljeno je ukupno 761 prijava i uistinu, u pravu ste kad pitate kako prepoznati projekte koji donose dobro određenim zajednicama Hrvata izvan RH. Odgovor je i jednostavan i težak. Naime, svaka financijska potpora projektima naših ljudi izvan Domovine donosi određeno dobro u određenoj zajednici. Misija sviju nas koji radimo na ovim poslovima bila bi upravo ta da financijska potpora Ureda, putem prijavljenih projekata, u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji i ispuni potrebe što je moguće većeg broja korisnika unutar određene zajednice: da kreira željenu promjenu, da poboljša trenutno stanje.

Posao Sektora u tom smislu je da jasno i konkretno propiše prioritete i područja financiranja, opće i specifične ciljeve, kriterije i mjerila, a odluku o tome, koji projekti u najvećoj mjeri doprinose općem dobru u određenoj, često i specifičnoj zajednici, donosi Povjerenstvo, koje kao stručno i nezavisno ocjenjivačko tijelo, razmatra i ocjenjuje prijave i daje prijedlog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda, koje projekte i u kojem iznosu financirati i odabrati.

Svaki ranije spomenuti Program potpore, prate specifični Javni natječaji ili Javni pozivi, koji s obzirom na kategoriju zajednice na koju su usmjereni, imaju specifične ciljeve i prioritete, različite kriterije i mjerila. Jer zasigurno ćete se složiti: položaj, status i potrebe Hrvata u Švicarskoj konfederaciji, nisu ni približno isti položaju, statusu i potrebama Hrvata u Venezueli, ili Makedoniji.

Imajući sve navedeno u vidu, ujedno moramo biti senzibilizirani za svaku specifičnu potrebu Hrvata izvan RH, jer naš djelokrug rada obuhvaća dužnost da vodimo brigu za zaštitu prava i interesa, očuvanje i jačanje identiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza, sa svim Hrvatima izvan RH.

Međutim, važno je naglasiti da svaki Program Ureda, odnosno Natječaj ili Javni poziv, teži ispunjavanju i zadovoljavanju javnih i općih potreba zajednica Hrvata izvan RH, a programi i projekti koji se prijavljuju dolaze upravo iz organizacija Hrvata izvan RH. Mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze.

Jedan od vaših neprocjenjivo važnih projekata jeste projekt Registra hrvatskih subjekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Veliki je broj onih koji su se registrirali, ali registar je otvoren i za sve one koji se još nisu registrirali, zar ne?

Hvala Vam što ste prepoznali važnost i vrijednost ovog projekta, i naravno,  hvala na pohvali. Mi u Sektoru i Službi za gospodarsku suradnju, unutar koje je razvijen projekt Registra, držimo da je Registar jedan od važnijih projekata našeg Ureda. Registar je suvremena i moderna digitalna platforma koja omogućava povezivanje i umrežavanje svih Hrvata na Svijetu (ne samo poslovnih subjekata, trgovačkih društava i organizacija).  Registar kao digitalna baza podataka o hrvatskim subjektima izvan Republike Hrvatske (fizičke osobe i pravne osobe povezane s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) je ujedno i komunikacijska mreža dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr, koja nudi prilike za uspostavljanje suradnje i komunikacije među korisnicima u nizu područja ljudske djelatnosti: u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, znanosti, sportu te svim drugim područjima. Osim toga, Registar omogućuje i primanje obavijesti o mogućnostima ostvarenja profesionalnih i osobnih interesa korisnika čime se nastoji potaknuti snažnija i kvalitetnija komunikacija.

Iako su tijekom pilot faze provedbe projekta, koja je završena krajem siječnja 2019. bile definirane tri testne države (Sjedinjene Američke Države, Argentina, Savezna Republika Njemačka), one su služile isključivo kao uzorak na kojem će se izvršiti mjerenje uspješnosti i evaluacija pilot faze projekta. U tom smislu, ni tijekom pilot faze projekta, a niti nakon toga nije bilo definirano zemljopisno ograničenje, dakle pristup i korištenje Registra bilo je i bit će otvoreno za sve korisnike diljem svijeta, bez obzira na njihovo prebivalište. Pristup i korištenje svih funkcionalnosti Registra te komunikacija među korisnicima Registra omogućena je i nakon pilot faze, bez ikakvog prostornog ili vremenskog ograničenja.

Trenutno je u Registru prijavljeno oko 2.500 korisnika, Hrvata i s njima povezanih organizacija, udruga, društava, iz 50 različitih država Svijeta, a posebno nas veseli sve veći broj uspostavljenih korelacija i veza između korisnika Registar.

Vaše kolegice i kolege iz dana u dan putuju u mjesta gdje žive Hrvati i zasigurno se susreću s nizom konkretnih prijedloga za poboljšanje života Hrvata tamo gdje žive. Kako implementirati sve te projekte? Kako ih provesti u djelo?

 Jedan od središnjih ciljeva našeg ureda je uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te poticanje i jačanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Mišljenja sam da povezivanje, susreti i suradnja s Hrvatima izvan RH doprinosi uspostavljanju povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i zajedništva te da zajedničkim snagama, utemeljenim na iskrenim, realnim i provedivim projektima, možemo doprinijeti boljitku i prosperitetu svih nas, u Hrvatskoj i izvan nje. Daljnje jačanje suradnje i međusobno povezivanje, iznimno je važno jer tako upoznajemo zajednice i njihove potrebe. Putem ranije spomenutih Programa, nastojimo u najboljoj mjeri odgovoriti na te potrebe i implementirati ih u naše Programe. Upravo temeljem zajedničke suradnje, prepoznajući potrebe zajednica hrvatskog iseljeništva, Ured je pokrenuo dva značajna projekta. Projekt „Korijeni“ je program povezivanja i umrežavanja učenika osnovnih škola iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine s hrvatskim školama u iseljeništvu. Projekt Ljetne škole „Domovina“, u suradnji s Association of Croatian American Professionals, iskustveni je projekt za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva kako bi kroz specijaliziran edukativno – turistički sadržaj, koji će biti usmjeren kako na hrvatsku povijest, kulturu i običaje, tako i na suvremena pitanja i izazove koji su pred Republikom Hrvatskom, upoznali i doživjeli Hrvatsku, njenu baštinu i tradiciju.

Oba projekta nastala su kao izravan iskaz zajednica u iseljeništvu sa željom proaktivnije javne politike prema iseljeništvu.

 Što to Vaš Sektor priprema u najbližoj budućnosti?

Recentni iskoraci, koji su napravljeni u posljednje dvije godine u našem Sektoru (poput uvođenja elektroničkog on line sustava prijavljivanja projekata i projekta Registra hrvatskih subjekata izvan RH) teže daljnjem razvoju, standardizaciji i osuvremenjivanju sustava pružanja  financijskih potpora našim zajednicama izvan RH, koje su značajno povećane i u ovoj godini.

U narednom razdoblju nastojat će se poboljšati i unaprijediti organizacijski kapaciteti te stabilizirati  poslovni procesi Sektora, pojačati suradnja s korisnicima potpora kako bi zajednički pratili vrijednost i učinkovitost financiranih projekata, ali i koordinacija s međuresornim tijelima, a sve s konačnim ciljem efikasnije i kvalitetnije javne usluge našim korisnicima.

U konkretnom smislu, tijekom ove godine nastojat ćemo pristupiti aktivnostima na povlačenju sredstava iz Europskih fondova kako bi još učinkovitije djelovali i doprinijeli potrebama zajednica Hrvata izvan RH.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari