Pratite nas

Intervju

Tepeš : SDP s prstima u pekmezu: Neka Uskok ispita Milanovića o sastanku u petak

Objavljeno

na

Gosti u emisiji Otvoreno na HTV-u bili su Nikola Grmoja iz Mosta nezavisnih lista, SDP-ovac Arsen Bauk, predsjednik HSP AS-a Ivan Tepeš i zastupnik mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas. Tema: Kakva će biti saborska potpora novoj Vladi? Jesu li počela zastupnička pretrčavanja u pobjednički tabor?

Gospodine Grmoja, što očekujete u petak?

“Ja sam u kontaktu sa svim zastupnicima Mosta i vjerujem da će ovaj proces stvaranja Vlade završiti na jedan dobar način. Ovo je bio konstruktivan proces i naši kandidati će, nakon konzultacija s Oreškovićem, postati ministri”, kazao je Grmoja.

Koliko ministarstava pripada Mostu?

“Od početka smo govorili da ih tražimo šest. Govorili smo o reformi javne uprave, pravosuđa, zaštite okoliša, poljoprivrede, gospodarstvu i MUP-u. Izabrali smo ona s najvećim problemima jer se želimo uhvatiti u koštac s njima. Svi znamo kakvi su problemi u našem pravosuđu. Tu je u studiju gospodin Bauk, od kojeg se puno očekivalo, ali nismo to doživjeli”, rekao je Grmoja.

Nudite 2+1 kandidate?

“O imenima ne bih govorio. Gospodin Orešković je razgovarao s većinom i izaći će pred javnost. MUP će voditi čovjek koji će predložiti Most”, rekao je zastupnik Mosta.

Jeste li još pod nadzorom?

“Nisam rekao da sam pod nadzorom. Iznio sam indiciji. Govorili smo da ne postoji dobar nadzor nad radom policije”, rekao je Grmoja.

Tražili ste nadzor nad obavještajnim sektorom?

“Mi nismo u razgovorima s koalicijama razgovarali o tome. Poštujemo zakonske propise i znamo kako se imenuje”, kazao je Nikola Grmoja.

Vi nećete davati prijedloge za ravnatelja SOA-e?

“Sudjelovati ćemo u takvim odlukama, zajedno s gospodinom Oreškovićem”, rekao je Grmoja.

Vi, gospodine Bauk, mislite da neće mandatar Orešković sudjelovati u toj odluci?

“Dobro ste iščitali što mislim”, kazao je Bauk.

Postoje indicije da će SDP namjerno odugovlačiti?

“Sastavljanje Vlade i izglasavanje nije isto. Zadnji rok za izglasavanje Vlade je 60 dana od izglasavanja mandatara. Ima i onih koji drugačije tumače Ustav. Problem vladajuće većine nije problem opozicije. Koristit ćemo sve poslovničke mogućnosti koje budemo imali i vjerujem da će bit glasovanje. Ja još nisam ni zastupnik, a kamoli član Odbora”, rekao je Arsen Bauk.

Jeste li vi čitali da ste potpredsjednik Sabora, imate li tih ambicija?

“Sve ćemo vidjeti u petak”, odgovorio je Tepeš.

Što kažete na Baukovu tezu da Orešković neće o puno toga odlučivati?

“Prvi potezi mandatara pokazuju da sam bira svoje suradnike. Drago mi je da je to čovjek iz hrvatskog iseljeništva, da se uključe svojim iskustvom, da nas izvuku iz gospodarskog gliba i mislim da će on o puno toga odlučivati, ali i da će surađivati s Mostom i Domoljubnom koalicijom. Bit će to puno stručnija Vlada nego prošla. Znam imena kandidata, to su jaki životopisi i možemo njima sastaviti tri Vlade, a ne se tri godine tražiti kao prošla Vlada, a onda se sastaviti pod uputama Aleksa Brauna”, kazao je Tepeš.

Gospodine Juhas, kome ćete vi dati glas?

“Manjinski zastupnici štite interese svojih manjina, tako je to uvijek bilo, bez obzira na naše stranačko opredjeljenje”, rekao je Juhas.

Znači dignut ćete ruku za Oreškovića?

“Ako se steknu uvjeti za to, uvjeti se još nisu stekli”, odgovorio je Juhas.

Pregovarate kao gospođa Rusak?

“Klub nacionalnih manjina se dogovorio da će se držati nekih načela da se izbori za ono što želi, da se držimo maksimalno zajedno”, rekao je zastupnik mađarske nacionalne manjine.

Tko je u toj jezgri?

“Pupovac, Kajtazi, Radin… Mi smo predali naše uvjete u prvoj fazi za mandatara, to su bili preliminarni uvjeti i došlo je do nove situacije, novog mandatara”, rekao je Juhas.

Sad ste u nepovoljnoj poziciji jer ste potrčali pred rudo Milanoviću?

“Išli smo onima koji su nas trebali. SDP je bio zainteresiran za cjelokupan krug nacionalnih manjina. Imali smo sporazum o suradnji. U istoj situaciji smo sad s Domoljubnom koalicijom. Mi još uvijek ne pregovaramo”, kazao je Juhas.

Koji su vam zahtjevi?

“Opća pitanja, ostvarivanja prava iz Ustava, u vezi kojih je bilo dosta problema u proteklom razdoblju. A u drugoj grupi zahtjeva su specifični zahtjevi svakog zastupnika”, rekao je Šandor Juhas.

Materijalni zahtjevi?

“Mi ne tražimo novac. Zanima me situacija s novim ustrojem općina na području Baranje i slično”, odgovorio je Juhas.

Hrvatski teritorij s druge strane Dunava?

“Zanima me kakav će biti stav nove Vlade prema bilateralnom sporazumu s Mađarskom. To su te teme koju je svaki predstavnik nacionalne manjine ponudio”, rekao je Juhas.

Gospodine Grmoja, hoćete li na to pristati?

“Mislim da je bio dogovoren jedan sastanak Mosta i nacionalnih manjina, svakako ćemo razgovarati i pokušati ostvariti suradnju. Oni će sami odlučiti hoće li doći. Mi nećemo tražiti potporu na temelju nečeg što nije dogovoreno. I mi imamo neke zahtjeve i govorili smo o nekim reformama”, rekao je Grmoja.

Tražili ste monetarnu reformu? Stojite li i dalje pred tim zahtjevima?

“Gospodin Lovrinović je kod vas pokrenuo jednu javnu raspravu, koja nije bila dogovorena s koalicijama. Što se tiče monetarne reforme, mi stojimo pri tome, ne ugrožavajući HNB, nećemo da se itko miješa u neovisnost HNB-a, ni mi ni itko drugi”, smatra Nikola Grmoja.

Jeste li se distancirali od izjave gospodina Lovrinovića od zatvaranju drugog mirovinskog stupa?

“Nisam, dogovarat ćemo se, dobro je da se otvore nove teme”, rekao je Grmoja.

Što bi trebali biti prvi postupci mandatara?

“Sve ove reforme koje smo dogovarali s Domoljubnom koalicijom. Ne očekujemo pakao koji je najavljivao Milanović”, kazao je Grmoja.

Gospodine Tepeš, složit ćete se s ovim tezama gospodina Lovrinovića?

“Zasigurno nam trebaju promjene, a ne bih razgovarao o prijedlozima gospodina Lovrinovića, to je na gospodinu mandataru. U petak će mandatar, a vjerojatno i drugi dan premijer, odlučiti. Legitimno je pravo svakog zastupnika otvarati takve teme”, rekao je Tepeš.

Konkretan slučaj gospođe Rusak, koja je otišla iz Mosta u HRID pa onda dalje?

“Prvo je slučaj gospodina Raškovića, pa četiri zastupnika Mosta, pa je jedna zastupnica prešla u HSLS, pa Lekaj kod Bandića, tako da”, nabrajao je Bauk.

Navodno da je gospođa Rusak razgovarala i s gospodinom Milanovićem?

“Čuo sam, ali iz neke treće ruke i ne mogu o tome. Kako je to sad postao i USKOK-ov slučaj, bolje ne pričati o tome. Ne čudi taj fenomen prelazaka iz stranke u stranku, jedino što se dosad nije događalo da toliko zastupnika ‘promijeni dres'”, rekao je Arsen Bauk.

Nisu li neki zastupnici Mosta razgovarali s Milanovićem?

“On je rekao da jesu. Ali ne vidim da je itko pretrčao. Jedan gradonačelnik je jedno vrijeme proveo u zatvoru, a ako se dogode takva neka pretrčavanja, onda će jedan zakon vrijediti za sve”, rekao je Bauk.

Gospodine Tepeš?

“Zanimljivo je da je javnosti prezentirana cijela korespodencija između Hrelje i Rusak. A u petak je Milanović primio gospođu Rusak. Zanimljivo. Pozivam Uskok da pita još aktualnog premijera Milanovića što je razgovarao sa saborskom zastupnicom u petak u 12:30, trgovina utjecajem? Ja sam malo bolje informiran. Imaju i kamere u Banskim dvorima pa neka se provjeri. Tko je nakon što Rašković nije dao potporu Milanović izvukao dokumentaciju i ugrozio njegovu sigurnost? Iz političkih razloga da se izvlači ta suradnja van? SDP je duboko s prstima u pekmezu”, kazao je Tepeš.

Gospodine Bauk?

“Tepeš je malo prenaglasio trgovinu utjecajem. Niti je Rusak, niti Milanović je u tom trenutku bio službena osoba. Objašnjavanje dalje bi tražilo objašnjavanje što je trgovina utjecajem. Što se tiče Raškovića i objavljenih podataka – ti su podaci već niz godina dostupni na raznim portalima”, kazao je Bauk.

“Neka USKOK onda razgovara s Milanovićem o tom sastanku”, odgovorio mu je Tepeš.

“Mi smo razgovarali prije emisije, što nas ne bi prijavili”, pokušao je usporediti ta dva slučaja Bauk.

“Mi nismo razgovarali u Banskim dvorima”, kazao je Tepeš.

“Mi smo znali da će te dvije zastupnice otići s Prgometom. Ne bih htio ovo sad komentirati, ako je bilo trgovine utjecajem – ja ju osuđujem. Izgleda da smo mi u ovom cijelom procesu bili transparentni, a vodili su se svakojaki razgovori čini se. Bili su ogromni pritisci na zastupnike Mosta, postojali su kontakti s obje strane. Ja nisam spomenuo pokušaje ucjenjivanja zastupnika Mosta, ali je bilo pokušaja vrbovanja Mosta. Hrvatska raste je to više pokušavala pojedinačno. Je li tu bilo elemenata kaznenog djela – ne znam”, javio se i Nikola Grmoja.

Gospodine Juhas, jeste li vi dobivali nemoralne ponude?

“Nisam. Mi smo se držali nekako po strani. Mi smo otvoreni za sve razgovore i oni će valjda uroditi plodom”, rekao je Juhas.

Očekujete li neke promjene?

“Čovjek uvijek očekuje da će se nešto popraviti. Mislim da je propuštena prilika za boljitak proteklih nekoliko godina”, kazao je Juhas.

Kad je netko nezavisan zastupnik dobije financijsku naknadu?

“Mislim da Rusak nije nezavisan zastupnik. Gospođa Rusak je izabrana na listi Mosta i troškovi za kampanju idu na račun Mosta. Ona nije nezavisna zastupnica”, rekao je Bauk.

Gospodine Grmoja, hoćete u izvršnu vlast?

“Ne, ja se vraćam u svoj Metković”, kazao je Nikola Grmoja.

Je li vas Stipo Gabrić-Jambo zaposlio?

“Zaposlila me ravnateljica na temelju natječaja, a gospodin Jambo voli vjerovati da je zaposlio sve u Metkoviću”, zaključio je Grmoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Tomašić: Budite sudionik vremena u kojemu živimo

Objavljeno

na

Objavio

“Može se živjeti od poštenog rada. Za normalnog čovjeka ne treba puno. Mi smo živjeli vani i imali smo puno, ali nismo uživali. Puno više mi znači ovdje, nego ono trčanje tamo-ovamo kako bi drugima mogao pokazati što sve imaš. Treba mi rad da živim, a ne da živim kako bi radila. Tako da sve to treba kombinirati i naći vremena za obitelj.”

Gospođo Tomašić, kako zastupnici zemalja u Europskom parlamentu vide Republiku Hrvatsku?

– Slika Hrvatske u Europi je ovakva: pola ih misli da smo fašistička zemlja, a pola demokratska koja žudi Zapadu. Za njih smo mi ljudi koji nemaju svoje “ja” i koje se može lako kupiti te koje se lako može nagovoriti da slušaju druge. Nažalost, slika je takva. Zapravo, mi sami stvaramo takvu sliku, jer dopuštamo ljudima da nas proglašavaju fašistima umjesto da budu kažnjeni. Zaslužuju da ih pitamo gdje oni vide ustaše? No, takva slika ide van, jer da ne ide van ne bi se dogodilo ovo što se dogodilo na Bleiburgu. Isto tako, znate da su neke države zabranile nastupe marku Perkoviću Thompsonu. Tada je Republika Hrvatska trebala reagirati. Ja nisam njegov odvjetnik i ne branim ga. Nemam zašto, ali Hrvatska država treba ga braniti jer u njegovim riječima, riječima njegovih pjesama nema ni grama mržnje ni napadanja, nego je on domoljubni pjevač. To nekima smeta i upravo oni šalju sliku vani, a Vlada se ne očitava o tomu. Mislim da je Vlada trebala tražiti objašnjenje zašto mu se brane nastupi u pojedinim zemljama i reći kako Marko Perković nije fašist te da su to obične laži.. No, kad službene institucije šute, onda se s druge strane laže sve više i više.

Postoji hrvatska povijest i to se treba prihvatiti sa svim i dobrim i lošim stranama, isto kao što i socijalizam treba prihvatiti sa svim i dobrim i lošim stranama. Treba reći da je ono što je loše loše, a što je dobro da je dobro.  Kad to prihvatimo krenut ćemo naprijed.  A kad je samo moje dobro i što god ja napravim dobro, a sve što drugi napravi loše je, nećemo krenuti pravim putem.

Radi li Vlada Republike Hrvatske dobro svoj posao?

– Naša se diplomacija boji reagirati vani, u bilo kojoj državi. Ako ja odem u neku državu i ne slažem se s onim što oni kažu, oni me proglase fašistom. To bi naši “antife” počeli širiti i još više optuživati. Mislim da u takvim slučajevima država treba reagirati i tražiti dokaze za takve poteze. Trebaju jednostavno reći kako je dotična osoba došla i iznijela svoje mišljenje te da je kvalificiranjem osoba prekoračena ovlast. No, naši se u takvim slučajevima nikad ne oglašavaju, kao da to nije njihova stvar, kao da naši ljudi nisu državljani RH. I onda kad Vlada ne reagira, onda stvarno stranci misle da ono što šire antifašisti zapravo jeste istina. Niti naši diplomati niti Vlada što se tiče toga ne rade dobro svoj posao. Ovdje nema ustaša. Postoje pojedinci koji žele nešto, ali to nije zakonski regulirano i onda se to jednostavno ignorira. Oni koji govore o ustaštvu su mala šačica ljudi koja za sebe traži pozornost.

U svom “govoru” na Bleiburgu biskup mons. dr. Ivica Petanjak je kazao kako se hrvatski narod međusobno parniči. Nije li upravo to razlog loše slike u svijetu?

– To je ono što ja govorim. Mi smo podijeljeni, kako oni kažu, na  antifašiste, što znači da sve ono što mi kažemo to je samo dobro i to se broji. Mi, drugi, koji imamo drugačije mišljenje, ali želimo razgovarati s antifašistima, nikad nismo u pravu. I oni su uvijek u pravu. I to vam je tako. Mi kao glasna većina se međusobno tužimo, u kafićima po nekim kutovima, a nikad nećemo stati jedni iza drugih, nego pričamo iza leđa. To treba prestati. Ako je netko lopov lopov je, ako je poštena osoba onda je poštena osoba i tu je kraj rasprave. Kod nas je problem što znamo osjetiti inferiornost i blateći drugoga zapravo prikrivamo svoje slabosti i nikad nećemo priznati kako neke stvari koje smo i mi radili nisu bile dovoljno dobre.

U jednom ste trenutku bili rekli kako se više nećete baviti politikom? Zašto baš “Hrvatski suverenisti”?

–  Mislila sam da ću predhodnom mandatu završiti sve što sam zamislila. Da se tako završilo danas bi bila u mirovini i to s krunom karijere. Željela sam završiti stvari oko male plave ribe. Kad vi spomenete komisiju i kad imate zakon drugačiji od onoga kakav je komisija donijela i vi ga promijenite, onda ste učinili nešto veliko. Mislila sam da ću to završiti, ali još nisam. Treba ići u trijalog. Ako prođem ja ću dobiti trijalog, a ako ne, onda će ga u našoj grupi dobiti Talijani i to me je najviše potaknulo na ponovnu kandidaturu. Kad već imamo suvereniste odlučila sam ići preko njih. Ovako, ako prođem stignem završiti planirano, a ako ne prođem savjest mi je čista. Svijet se dijeli na suvereniste i globaliste. Mi smo mala država, i ako se svrstamo uz globaliste onda ćemo uvijek biti jedna mala regijica, a ja Hrvatskoj želimo puno više od toga.

Europska unija je sadržana od malih djelića, malih država.

– Ja sam Hrvatica i toga se ne sramim. Naša je zemlja krvlju branjena uvijek. Mi smo jedna mala država. I kad idemo u naše muzeje znamo da su svi eksponati naši, iz naše zemlje, a kad idete u muzeje u velikim zemljama poput Francuske i Engleske, veliki je broj stvari opljačkano i doneseno iz nekih drugih krajeva. Mi, iako smo mala država, mnogo puta do sada poharana, ipak možemo biti ponosni na svoje.  Mi se svoje povijesti ne sramimo. Imaju drugi mnogo goru povijest iz Drugog svjetskog rata od nas, pa se ne srame. Nas se lupa po glavi s našom poviješću samo zato što to mi dopuštamo. I stara narodna kaže: “ Ne mogu gaziti po vama ako se ne prostrete.” A mi se prostiremo kako znamo za sebe. Imamo pravo braniti interese svojega naroda.  Meni su u EU znali reći: – Vi ste ovdje da branite interese EU.” Ja sam im odgovarala: – Ja sam ovdje, jer su me izabrali hrvatski građani i ja ovdje branim interese svojega naroda i ja sam tu zbog njega.”

Često se čuje kako su naši građani koji žive u inozemstvu na margini događanja.

– Mi bismo trebali imati Ministarstvo useljeništva. S tim ljudima se treba razgovarati. Ima ih mnogo koji se žele vratiti u Domovinu, ali tu je takva papirologija i odbojnost. Ovdje to ide otprilike ovako: “Daj mi 500 eura za to, daj mi opet 500 eura za to”, itd…

Zaboravlja se nešto drugo a to je da su gotovo svi naši ljudi davali novce za vrijeme rata. Ja i moj muž dali smo samo 64.000 dolara za koje imamo pismene dokaze, a što je s drugima koji su davali mnogo više. Kad ti ljudi dođu ovdje, oni žele ulagati velike novce, milijune, ali oni su toliko revoltirani da jednostavno kažu: “ Klima za iseljenike ovdje se može ovako opisati: “Dođi na godišnji s novcem. Pošalji što više novca. Donesi što više novca i otvori tvrtku ali ne miješaj se u vlast.” Problem je u tome, što ti ljudi pored kapitala imaju i znanje. Zamislite samo koliko snage oni mogu donijeti. No, ovdje se cijene samo uhljebi, klimavci, i zato nam je kako nam je.

U posljednje vrijeme dolaze i neke dobre inicijative.

– Kad budemo imali Ministarstvo za useljeništvo, kad budemo znali što bi hrvatska Vlada željela da hrvatski iseljenici kupe i kad bi im se sve na vrijeme omogućilo bez traženja nekih dodatnih bespotrebnih papira i novaca ljudi bi dolazili. Kad su im papiri čisti 1/1 i kad znaju da će ih se lijepo dočekati onda će se ljudi vraćati i novac će ostavljati ovdje, a ne nositi negdje vani. Oni stranci koji u Hrvatskoj dobiju određene iznose nose vani. Nemam pojma zašto naša Vlada konačno to sve ne izregulira, jer je jednostavno.

Gospođo Tomašić, može li se u Hrvatskoj živjeti od poštenog rada?

– Može se živjeti od poštenog rada. Za normalnog čovjeka ne treba puno. Mi smo živjeli vani i imali smo puno, ali nismo uživali. Puno više mi znači ovdje, nego ono trčanje tamo-ovamo kako bi drugima mogao pokazati što sve imaš. Treba mi rad da živim, a ne da živim kako bi radila. Tako da sve to treba kombinirati i naći vremena za obitelj.

Podrijetlom ste iz BiH kako, po Vama, žive naši ljudi u BiH?

–  Pa, imate predsjednika HDZ BIH, Čovića koji nikada ništa nije napravio za Hrvate. On je napravio jako puno za sebe. Kad pitate tamošnje Hrvate, on se trebao mnogo više brinuti za Hrvate u BiH, a naša Vlada ga je trebala tjerati na to, poticati, a ne davati mu počasne doktorate koje nije zaslužio, tako da Hrvati u BiH trebaju jakog vođu koji doista voli BiH, svoj hrvatski narod i želi da taj narod ostane na svojim ognjištima. Nažalost, danas nije tako.

Za dva dana su izbori za Europski parlament.

– Ovo je vrijeme kada će HDZ gledati učvrstiti svoju vlast, a tako je i vrijeme kad građani mogu HDZ-u svojim glasovima pokazati da ih HDZ ne vodi u pravom smjeru. Dakle, ako im daju puno glasova onda će oni reći: – Narod odobrava naš rad.. Ako ne dobiju puno glasova to će biti svojevrsna poruka HDZ da ne rade dobro. Jako je važno da narod izađe na izbore. Ne možete samo osuđivati zavaljeni u obiteljske fotelje. Budite dio događaja i vremena u kojemu živimo. Nije teško izaći i glasovati. A ako vam odgovora ono što ja govorim i zašto se zalažem ja sam na listi broj 6.

Razgovarao: Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari