Pratite nas

Gospodarstvo

S&P zadržao rejting Hrvatske na ‘BB+’, poboljšao izglede na pozitivne

Objavljeno

na

Foto: EPA

Agencija Standard & Poor’s (S&P) zadržala je u petak rejting Hrvatske na ‘BB+’, ali je podigla izglede sa stabilnih na pozitivne, zahvaljujući očekivanjima da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti, dok će se fiskalni pokazatelji i dalje poboljšavati.

“Pozitivni izgledi odražavaju naše očekivanje da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti, dok će se javni dug smanjivati, pri čemu se rizici povezani s najvećom hrvatskom prehrambenom kompanijom Agrokorom postupno smanjuju nakon nagodbe s većinom kreditora”, kaže se u priopćenju te agencije.

Rast BDP-a od 2,8 posto

S&P procjenjuje da će ove godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,8 posto, a za toliko bi trebao porasti i u idućoj godini, zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji, ali i dobrim rezultatima ukupnog izvoza, potaknutog još jednom snažnom turističkom sezonom.

Premda je rast investicija u posljednje vrijeme potisnut, ponajviše zbog smanjenih javnih investicija i smanjenja kapitalne potrošnje Agrokora, S&P očekuje da će se rast investicija ubrzati krajem godine i u 2019.

To će biti rezultat povećanog povlačenja sredstava iz EU fondova i povećanja javnih infrastrukturnih investicija, kao što je izgradnja Pelješkog mosta, navodi se u izvješću.

Ističe se i da je restrukturiranje Agrokora znatno napredovalo, pri čemu su, zahvaljujući nagodbi većine kreditora kompanije, smanjeni ukupni ekonomski i politički rizici.

Daljnje smanjenje poreza, koje će na snagu stupiti u 2019. i visoka razina zadržane korporativne dobiti podržat će potrošnju kućanstava i investicije, smatraju u S&P-u.

Međutim, porezne promjene samo će djelomice nadoknaditi negativni efekt manjka radne snage na izglede za rast gospodarstva. Stopa nezaposlenosti je pala ispod 10 posto, djelomice zbog emigracije, ali i zbog rasta zaposlenosti.

Manjak radne snage u mnogim sektorima, kao što su turizam i građevinarstvo, predstavlja ključan izazov, smatraju analitičari S&P-a.

Dugoročno, kažu, daljnje reforme u području obrazovnog i zdravstvenog sustava, poboljšanje učinkovitosti uloge države u gospodarstvu i poboljšanje poslovnog okruženja moglo bi potaknuti realne prihode u Hrvatskoj prema prosjeku EU-a.

Dobri fiskalni pokazatelji

U 2017. Hrvatska je ostvarila prvi višak u proračunu opće države u svojoj povijesti, ističu u S&P-u te dodaju kako i u ovoj godini očekuju višak, i to od 0,2 posto BDP-a.

Prema dosadašnjem izvršenju proračuna u 2018. prihodi proračuna ostaju snažni, posebice na stavci poreza na dodanu vrijednost, poduprti uzletom gospodarstva na krilima jače potrošnje. Rashodi, posebice u pogledu plaća u javnom sektoru, ostaju ograničeni, zamjećuju u toj agenciji.

U razdoblju od 2018. do 2021. S&P očekuje da će hrvatski proračun ponovno bilježiti manje deficite kako će ubrzano korištenje novca iz EU strukturnih i kohezijskih fondova povećavati kapitalna ulaganja, a daljnje smanjenje PDV-a i promjene u shemi socijalnih doprinosa radi ubrizgavanja novca u zdravstveni sektor biti implementirane.

Nedavna fiskalna izvedba omogućila je brzo smanjivanje zaduženosti te u S&P-u prognoziraju da će čisti dug opće države padati, no i dalje ostati na visokih 60 posto BDP-a do 2021., nakon 75 posto u 2015.

Prema najavama Vlade, očekivano poboljšanje proračunske izvedbe vjerojatno će biti korišteno za daljnje smanjenje zaduženosti, što je razborito, s obzirom na postojeće strukturne slabosti u profilu državnoga duga, navodi se u izvješću.

U S&P-u pritom napominju da je više od 70 posto javnog duga nominirano u stranoj valuti, a portfelj državnog duga domaćeg bankarskog sektora doseže otprilike 20 posto imovine.

U agenciji zamjećuju da je, uz brzo smanjenje dugova, Vlada produljila ročnost hrvatskoga duga, kao i da je nedavno upravljanje obvezama hrvatskih cestarskih kompanija dodatno pomoglo u smanjivanju troškova kamata.

Napominju da bi njihova očekivanja u pogledu hrvatskoga duga mogla biti poboljšana, ako gospodarski rast premaši njihova očekivanja, a reformski napori budu ubrzani, posebice u javnoj upravi i zdravstvenom sektoru.

Uljanik bi mogao koštati državu i do 1 posto BDP-a

“Iako vjerujemo da je kontingent fiskalnih rizika ograničen, neka državna jamstava bi mogla biti aktivirana i pasti na teret proračuna. Posebice, razrješavanje situacije u posrnulom brodogradilištu Uljanik, koji trenutno traži strateškog partnera, a mogao bi se suočiti i sa stečajem, Vladu bi mogao stajati i do 1 posto BDP-a. Točni trošak ovisi o konačnom scenariju i mogućoj finalizaciji brodova koji su u izgradnji”, ističu u S&P-u.

U toj rejting agenciji, između ostalog, ističu da se, unatoč efektima povezanim s Agrokorom, kvaliteta imovine domaćih banaka nastavlja oporavljati, poduprta aktualnim gospodarskim oporavkom i značajnom prodajom imovine.

“Stoga očekujemo daljnje smanjivanje udjela loših zajmova s 11,4 posto u ukupnim zajmovima, koliko su iznosili krajem 2017. Kreditiranje je započelo rasti, a posebice je potaknuto potrošačkim zajmovima uslijed snažnog raspoloženja”, kažu u agenciji.

Slab apetit za prijevremenim izborima

U S&P-u, međutim, upozoravaju da bi politička situacija mogla spriječiti ubrzanje reformi. Podsjećaju kako je u svibnju ostavku podnijela potpredsjednice Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić zbog navodnog sukoba interesa oko restrukturiranja Agrokora. Navode i da HDZ-ova koalicijska Vlada ima vrlo tanku većinu u parlamentu nakon što je izgubila potporu nekoliko saborskih zastupnika.

“Uz sve navedeno, apetit za prijevremenim izborima diljem političkog spektra čini se vrlo slab u odnosu na prijašnje godine, a Vlada bi se potencijalno mogla osloniti na neke nezavisne članove parlamenta kako bi ojačala podršku za strukturne mjere prije početka regularnog izbornog ciklusa, s parlamentarnim izborima koji će se održati 2020.”, kažu u S&P-u.

Mogućnosti povećanja i smanjenja ocjena
Kako ističu u toj agenciji, postojeći rejting Hrvatske odražava njihovo stajalište o zdravoj vanjskoj ravnoteži zemlje, pri čemu se inozemna zaduženost smanjuje na krilima stalnih viškova u bilanci plaćanja. Dodatno, takav rejting podržavaju i snažni napori na fiskalnoj konsolidaciji, pri čemu će vlada vjerojatno i drugu godinu zaredom imati višak u proračunu opće države.

Iako je to omogućilo brzo smanjivanje javnog duga, visoka razina zaduženosti i dalje ograničava rejting države.

Postojeći rejting također uzima u obzir ispodprosječnu razinu hrvatskog dohotka u odnosu na ostale usporedive europske zemlje, kao i političku nestabilnost koja je u prošlosti ograničavala napore na provođenju strukturnih reformi.

U toj agenciji ističu da bi mogli poboljšati rejting Hrvatske ako održi fiskalnu razboritost, poduprtu mjerama kontrole rashoda i ojačavanja prihoda, te smanjivanjem javnog duga.

Daljnje strukturne reforme, koje bi omogućile bržu konvergenciju s prosječnim razinama dohotka u EU također bi imale pozitivan utjecaj na rejting.

No, u S&P-u navode i da bi izglede mogli vratiti na stabilne, ako se zaustavi reformski napredak i fiskalna konsolidacija. Dodatno, rejting bi se mogao naći pod pritiskom ako značajni dio dugova, primjerice iz gospodarskih sektora koji su u krizi, padnu na teret države ili predstavljaju uteg za gospodarstvo.

Trend poboljšanja rejtinga

Od početka ove godine sve tri najvažnije svjetske rejting agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske.

Tako sada S&P i Fitch drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody’s dva stupnja ispod. Pritom S&P i Fitch drže izglede pozitivnima, a Moody’s stabilnima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža: Mostarskom Aluminiju prijeti gašenje

Objavljeno

na

Objavio

Direktor Aluminija Dražen Pandža upozorio je kako bi ova tvrtka kompanija pritisnuta velikim gubitcima i dugovanjima od petka mogla potpuno prestati s radom ako hitno ne dobiju potporu Vlade Federacije BiH, koja je najveći pojedinačni suvlasnik, za podmirenje obveza prema dobavljačima sirovina.

“Oni (dobavljači) nas podržavaju već 10-tak dana u našem radu i dali su rok petak 23. studenog. Nakon toga morat ćemo plaćati sve sirovine, što je uz ove cijene struje apsolutno nemoguće”, rekao je Pandža na izvanrednoj konferenciji za novinare u mostarskom Aluminiju.

Dugovanja i gubici mostarske tvrtke iznose 360 milijuna maraka (oko 180 milijuna eura), što je rezultat niske cijene metala i visoke cijene električne energije, te višegodišnjih loših ugovora koje je imala ta kompanija. Prije mjesec dana prijetilo joj je isključenje električne energije zbog obveza prema elektroprivrednim kompanijama u iznosu od 90 milijuna eura, te regulatorima na elektroenergetskom tržištu. U međuvremenu je Vlada Federacije BiH obećala izdvojiti potporu Aluminiju te omogućiti isporuku električne energije.

Po riječima direktora Pandže, stanje se nije promijenilo zbog čega doslovno kupuju električnu energiju iz dana u dan.

”Mi nismo riješili nabavku električne energije i još uvijek plaćamo struju dan za dan. To je ekstremna situacija jer dan unaprijed moramo plaćati struju. Ne znamo hoćemo živjeti 24 ili 48 sati”, rekao je direktor Aluminija.

Mostarski Aluminij, koji je jedan od najvećih izvoznika u BiH te najveća kompanija u Hercegovini, u većinskom je vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 44 posto koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je Vlada RH suvlasnik i ima 12 posto dionica te tvrtke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tijekom 2017. u Hrvatsku pristiglo 1,07 milijardi eura novčanih doznaka hrvatskog iseljeništva

Objavljeno

na

Objavio

U 2017. godini u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, od čega većinu čine novčane doznake hrvatskog iseljeništva, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda. To je znatno više, nego 2014. kada je uplaćeno 870 milijuna eura.

Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a, gdje živi hrvatsko iseljeništvo.

-Većinu transfera čine novčane doznake iseljenika, koji novac šalju u svoje matične zemlje – napominje se u Eurostatovu izvješću.

Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježile su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijarde, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska, s 2,8 milijardi eura, i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura.

Među zemljama članicama čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija, s odljevom od 6,8 milijardi eura, te Italija, sa 6,1 milijardom eura.

Iz Hrvatske je u druge zemlje u istom razdoblju poslan iznos od 248 milijuna eura.

Podsjetimo, hrvatsko iseljeništvo, odnosno Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, poslali su tijekom 2014., na račune svojih obitelji u Hrvatskoj 870 milijuna eura, odnosno 6,6 milijardi kuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari