Pratite nas

Komentar

Spašavaj se tko može

Objavljeno

na

Sama najava referenduma o izmjenama izbornog zakona, izazvala je paniku ne samo među manjinskim zastupnicima već znatno više među velikim strankama poput SDP-a i HDZ-a.

Sama izmjena zakona da se manjinci više ne biraju na „roza“ listićima niti je u suprotnosti s Ustavom niti je u suprotnosti sa zaštitom manjinskih prava po bilo kojoj međunarodnoj konvenciji, upravo suprotno takav oblik izbora podržava i Vijeće Europe putem Venecijanske komisije.

Kad sve sagledamo i proučimo ono što se želi dobiti referendumskim pitanjem, doći ćemo do saznanja da trenutnim političkim elitama ne odgovara niti jedan cilj referenduma. Tri preferencijalna glasa problem su za svaku stranku jer moraju jako dobro miksati na izbornim listama između kadrova koje želi vodstvo stranaka, znači poslušnika i između kadrova koje želi baza. Sagledavajući zadnje parlamentarne izbore jasno se vidi da oni koji su bili odabir baze imaju znatno više preferencijalnih glasova od onih koje su na liste instalirali predsjednici stranaka, a kod tri preferencijalna glasa, sasvim je izvjesno da će neki“ rukopoloženi“ kandidati ispasti s ulaznih mjesta.

Zabrana predizbornog koaliranja izbrisat će s političke scene stranke ili bolje rečeno strančice, političke priljepke poput HSU s lijevog političkog spektra ili HSLS i HKDS s centra i desnog centra. Ništa bolje ne bi prošli novoosnovana stranka GLAS, a HNS je i onako bivša stranka, dok bi HSS prestao biti parlamentarna stranka. Neke stranke bi mogućnost političkog preživljavanja dobile smanjenjem predizbornog praga na 3 %. Ako se referendumom želi postići eliminacija takvih stranaka onda je smanjenje predizbornog praga besmisleno te se predlagatelj mora odlučiti želi li zabraniti predizborno koaliranje ili smanjivati izborni prag. Osim što bi prag od 3 % bio u suprotnosti s predizbornim koaliranjem, donio bi i neočekivani efekt u omogućavanju ulaska u parlament populističkim strankama, koje nitko ne treba kao dio većine već je njima isključivi cilj pretvaranje parlamenta u cirkus i samopromidžba po uzoru na neke članove Živog zida. Pravo pitanje na to je – kome to treba.

Onemogućavanje biranja manjinskih zastupnika s manjinskih lista izazvat će najveći problem, ne samo kod manjinaca već i kod nacionalnih stranaka. Neke stranke su dugo vremena stvarale svoje manjinske kadrove, radili su to prije svega zahvaljujući svojoj dobroj analitici. Najveću štetu pretrpio bi SDSS i njihov čelnik Miodrag Pupovac jer to bi i za njega i za njegovu stranku, značilo političku eutanaziju.Bio bi to kraj njegovoj politici ucjena ali i drugačijoj preraspodjeli sredstava iz proračuna, ne u smanjenu koje bi dobile nacionalne manjine već u drugačijoj raspodjeli tih sredstava, i zasigurno većoj transparentnosti.

Sigurno je da niti stranke niti predstavnici nacionalnih manjina neće sjediti skrštenih ruku u onemogućavanju referenduma jer to ugrožava njihove privatne i stranačke interese i bi ti će spremni na sve, a ono što će im biti zadnja linija obrane, bi ti će hitni izlazak na izbore da se spriječi primjena izmjena zakona o izborima na sljedeći saziv.

Ante Rašić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Plenković: Odluka o nabavi borbenih zrakoplova za nekoliko tjedana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak se u Bruxellesu sastao s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.

“Činjenica je da je Hrvatska počela povećavati svoja izdavanja kao što smo se svi dogovorili 2015. Cijenimo ono što Hrvatska čini kad je riječ o pomaganju svim nejzinim susjedima na Balkanu na njihovom putu prema euroatlantskim integracijama”, rekao je nakon sastanka Stoltenberg.

Plenković je kazao kako je ovo bio plodan i konstruktivan razgovor te još jednom naglasio koliko Hrvatska želi sudjelovati u Savezu.

“Pokazali smo jasnu solidarsnost, prisutni smo u misijama Saveza već niz godina. Moramo se složiti oko načina kako postići cilj od 2 posto izdvajanja BDP-a na obranu. U godinu i četiri, pet mjeseci vlasti jasno smo pokazali proračunima za 2017. i 2018. da je Hrvatska povećala svoja izdvajanja. Želimo povećati svoju sposobnost”, rekao je Plenković.

Plenković je kazao da će odluka o nabavi borbenih zrakoplova biti objavljena u narednih nekoliko tjedana.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Amerikanci i „Bojna Čavoglave“ u Sarajevu

Objavljeno

na

Objavio

Što se treba dogoditi da se danas u Sarajevu, na nekom javnom mjestu, čuje pjesma Marka Perkovića Thompsona „Bojna Čavoglave“? Dakako, trebaju doći Amerikanci. Pa makar to bilo i u filmu… i otkriti nam još štošta.

Vjerojatno se mnogi sjećaju što se sve pisalo i kakvo je ozračje stvoreno kada je Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo u proljeće 2007. pokušalo organizirati koncert Marka Perkovića Thompsona u sarajevskoj Zetri. Iako je mnogo toga već bilo spremno i ulaznice dobrano rasprodane, događaj je otkazan zbog „sigurnosti posjetitelja i stvorene atmosfere linča“. Povijesna pozadina tomu je što se dotičnoga pjevača povezuje s ustaštvom, a Bošnjaci su – kako svatko nedvojbeno treba znati – u Drugom svjetskom ratu, svi odreda i bez iznimke, bili partizani. Pa odatle i protivljenja. No, Thompsonova se „najustaškija“ pjesma, i to ove godine, začula u Gradu podno Trebevića.

Odmetnici se odmetnuli

Dakako, i u ovom slučaju potvrdilo se da ako nam itko može donijeti „suživot i demokraciju“  onda su to Amerikanci. I to oni sjeverni, naravno. Jer oni znaju što komu u svijetu treba, a ne ona „latinska“ sirotinja koja se ne može ni sama o sebi pobrinuti…

Naime, u bh. kina je u veljači stigao „visokobudžetni“ film Odmetnici ili kako bi oni rekli „Renegades“, redatelja Stevena Qualea. I u po ovoga „bajkovitoga“ uratka, akciona družina – nakon što „razvali pola Sarajeva“ u diverzantskoj akciji protiv „jugo-četnika“ – zalazi negdje u nekakav kafić Korzo gdje se sluša ni manje ni više nego Thompson. I to Bojna Čavoglave. A Ameri pritom uživaju s ostalom „pozitivnom rajom“, koja brani svoju državu od srpskih negativaca. Dakle, branitelji Sarajeva opuštaju se uz nekog „ustaškog pjevača“. Doduše, sjetit ćemo se kako su stvarno „teritorijalci“ početkom rata 1992. kod sarajevskog glazbenog meštra Marina Meštrovića, naručili da se na podlozi Čavoglava uradi pjesma Hej, junaci branitelji koju je ispjevao Alen Mustafić. Vjerojatno su tada još uvijek bile svježe slike, kako je na humorističan način rečeno i u Audiciji, da su ustaše bile i babo, i amidža, i daidža…, a ne samo „anam oni“. Štoviše, Pavelićev doglavnik Ademaga Mešić bi decidirano kazao: „Muslimane ne možemo drugačije nazivati nego po našem jeziku kojim su govorili naši pradjedovi, djedovi i otci, a taj je jezik hrvatski, a majka nam šira i uža domovina Hrvatska. Bosna i Hercegovina su dvije pokrajine šire nam domovine Hrvatske, a u Bosni i Hercegovini govorimo hrvatskim jezikom.“ No, to su neke druge teme… A očito je da su se Odmetnici malo odmetnuli od onoga što bi sadašnjoj dominantnoj političkoj misli u Sarajevu odgovaralo pa pustili Thompsona.

Gdje se sve „kuhalo“?

U ovom slučaju filmskoga ostvarenja, Amerikanci (i njihovi saveznici) predstavili su nam što znaju o nama, našem zemljopisu i našoj povijesti. A i sadašnjosti, koja je by the way u znatnoj mjeri – barem „glavno jelo“ – skuhana u njihovoj kuhinji ili bi bilo bolje reći u fast food straćari.

Tako se kroz 105 minuta radnje, čiji scenarij potpisuje čuveni francuski režiser i scenarist Luc Besson (šira javnost ga pozna po filmovima: Veliko plavetnilo, Nikita, Léon, Peti element, Ivana Orleanska…), gledatelj suočava s događajima iz 1944. kada Nijemci kradu umjetnine, novac i zlatne poluge iz Francuske te ih smještaju u Grahovo koje će u međuvremenu potopiti partizani srušivši neku branu (!). Samo će se spasiti jedan dječak koji će priču, između ostaloga, ispričati svojoj unuci Lari – koja je ratne 1995. konobarica u onom „Thompsonovu“ Korzu, a ona će to prenijeti kao ideju petorici pripadnika Američke mornarice smještenih u Sarajevu. I odatle će krenuti akcija izvlačenja zlata u vrijednosti 300 milijuna US dolara. A da sve bude bajkovitije, nakon raspleta radnje – pri čemu, dakako, Amerikanci bez žrtava u vlastitim redovima, pobiju srpske zlikovce – Lara dobije polovicu novca za svoju fondaciju koja će pomoći obnovi u ratu porušene zemlje.

Bez obzira što je film, osim u Njemačkoj i na Malti, 44 dana sniman i u Hrvatskoj kada je angažirano bilo 190 filmskih djelatnika i više od 1 100 statista, ovi se „junaci“ nisu potrudili saznati logičnu pozadinu moguće radnje.

Sve isto, samo prosperiteta nema

Zapravo, i na ovaj je način predočeno kako ovdašnje podneblje tretiraju stranci. Njima je to „sve isto“ – sva imena, a poglavito prezimena na „ić“ zvuče jednako; tko se s kime i protiv koga borio – opet sve isto, s naglaskom da su Srbi nešto poput Vijetnamaca u njima poznatom scenariju; gdje su neka mjesta, rijeke i planine – i to im je nevažno; a o povijesti da i ne govorimo… Njima se sve vrti oko novca. Kako u filmu tako i u stvarnosti! No, baš zato Odmetnici, koji zasigurno kao filmsko ostvarenje neće puno zaraditi, predstavljaju strance kao velike humaniste i dobrotvore. Istina je, međutim, da spas ovoj zemlji i njezin prosperitet ne dolaze od njih. Za to se narodi koji su „zavoljeli ovu mrtvaju pa neće iz nje“ moraju sami potruditi – ali na način da oni koji se istinski zalažu na tom polju, ne budu tretirani kao odmetnici.

Josip Vajdner / Nedjelja.ba

Thompsonov hit stigao do Hollywooda: Bojna Čavoglave u novom hit filmu

facebook komentari

Nastavi čitati