Pratite nas

Vijesti

Spolni odgoj u čeličnom zagrljaju rodnih ideologija i nevladinih udruga

Objavljeno

na

Govoreći o izbacivanju nekih naslova iz preporučene literature kurikuluma Zdravstvenog odgoja, nedavno smo primijetili da korak unazad ne mora značiti uzmicanje nego uzimanje boljega zaleta. Zalet je uzeo MZOS, a skok je učinio HTV. Emisija ŠKOLSKI SAT pod naslovom RODNE ULOGE od utorka 17. rujna 2013. dokazala je da je spolni odgoj u čeličnom zagrljaju rodno-feminističkih i LGBTIQ udruga.


„Odrastanje uz sedam godina starijeg brata pobudilo je u meni feministički bunt. Rano sam počela uočavati privilegije muškog roda (jedan period sam željela biti dečko) te se boriti za ravnopravnost spolova unutar vlastite obitelji. Tokom studija zainteresiralo me područje seksualnosti koje me usmjerilo na proučavanje odnosa između muškaraca i žena pomoću analitičke kategorije roda koja objašnjava društveno konstruirane razlike
između spolova.“

Gore navedenim riječima na Internetu se predstavlja Nataša Bijelić, koja u školskom programu HTV-a djecu i mlade uvodi u 4. modul zdravstvenog odgoja. Mediji su nedavno javili da je u Berlinu jedan transseksualac rodio dijete. Dotično je stvorenje bilo ženskoga spola dok nije operativnim zahvatom odstranilo grudi, hormonskom terapijom napumpalo mišiće i postalo dlakavo, na taj način stvorilo mušku fasadu ali zadržalo ženske reproduktivne organe, da bi na kraju začelo umjetnom oplodnjom. (Da to nije onaj što u HTV-ovu spotu štrika dječje papučice?) Što bi se dogodilo kada bi taj muškarac koji to i nije prestao uzimati muške hormone? Bila bi to muškobanjasta samohrana majka koja ne može dojiti svoje dijete. Ovaj Frankenstein 21. stoljeća, ovo stvorenje ženskoga spola i muškoga roda postiglo je da ga njemačka administracija uvede kao oca, a ne kao majku djeteta. Ovo dijete službeno nema majke. Rodio ga je otac. A sve je počelo izmišljanjem „analitičke kategorije roda koja objašnjava društveno konstruirane razlike između spolova“, kategorije koju hrvatskim školama nameće 4. modul zdravstvenog odgoja.

SEZAM ZA MLADE – KONDENZAT RODNE TEORIJE I PRAKSE

Nataša Bijelić, koja je nakon svog feminističkog bunta i želje da bude dečko studirala sociologiju kod A. Štulhofera, u emisiji Rodne uloge na Školskom satu HTV-a djeci i mladima preporuča internetsku stranicu SeZaMweb (www.sezamweb.net/hr) na kojoj će naći „dopunske informacije na temu seksualne edukacije“. Učenici uopće ne moraju pohađati satove 4. modula. Sve će naći na ovoj stranici. To je čisti kondenzat rodne teorije i prakse. Treba li uopće spomenuti da se na tom portalu na udarnom mjestu nalaze aktivističke LGBTIQ teme i navode linkovi na gay i lezbijske udruge Iskorak, Kontra, Lori i slične?

Web stranica SeZaM je dio programa „Senzibilizacija za pitanja roda i spola“ koji već više od deset godina provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Sve donedavno, ta se nevladina udruga zvala Centar za edukaciju i savjetovanje žena. Na svom se portalu CESI još uvijek predstavlja kao „feministička organizacija koja se zalaže za unapređenje društvenog položaja žena i ostvarenje spolne i rodne ravnopravnosti“. Taj se feministički element ne spominje na portalu SeZaM…

SATELITI SAŠE ŠTULHOFERA I KINSEY INSTITUTA. BALKANSKA MREŽA.

Tko je u SeZaMovu timu i kako se predstavljaju?

CITAT: Nataša Bijelić (1974.) rođena u horoskopskom znaku Ovna. Još u osnovnoj školi počeli su me zanimati muško-ženski odnosi pa sam tako “gutala” tekstove u tadašnjoj ženskoj reviji “Svijet” koji je moja mama redovito kupovala. Odrastanje uz sedam godina starijeg brata pobudilo je u meni feministički bunt. Rano sam počela uočavati privilegije muškog roda (jedan period sam željela biti dečko) te se boriti za ravnopravnost spolova unutar vlastite obitelji. Nikako mi nije bilo jasno kako moj brat smije duže ostajati vani za razliku od mene i kakvo je to objašnjenje “da sam ja žensko pa ne mogu jer to nije prikladno za cure”. Moji roditelji nisu imali neke
valjane argumente već su kao uglavnom i svi podlegli rodnim stereotipima. U srednjoj školi prirodne znanosti su mi bile previše apstraktne jer iz objašnjenja profesorice matematike nisam uspjela shvatiti čemu konkretno služe intervali i derivacije. Kako mi se u to doba matematika činila samo kao “intelektualna vratolomija” a ne nešto opipljivo i konkretno moj interes se nekako prirodno preselio na društvene znanosti. Sociologija me privukla radi proučavanja društva, pogotovo društvenog bunta i mogućnosti društvene
promjene. Diplomirala sam sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Tokom studija zainteresiralo me područje seksualnosti koje me usmjerilo na proučavanje odnosa između muškaraca i žena pomoću analitičke kategorije roda koja objašnjava društveno konstruirane razlike između spolova. Potreba za daljnjim učenjem i profesionalnim usavršavanjem odvela me u Veliku Britaniju, u London, gdje sam 2006. godine magistrirala iz područja roda na The London School of Economics and Political Science (MSc
in Gender).

CITAT: Amir Hodžić, Uz završeni dodiplomski studij sociologije u Zagrebu, i postdiplomski interdisciplinarni program rodnih i kulturalnih
studija u Budimpešti, zadnjih 10 godina bavim se pitanjima školske seksualne edukacije, adolescenske seksualnosti, te spolne/rodne ravnopravnosti. Surađujem sa raličitim organizacijama i institucijama u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, i Srbiji. Radim istraživanja i edukacije na navedene teme. Više na www.policy.hu/hodzic.

Amir Hodžić je 2002. bio i na Kinsey Institutu gdje je proučavao visokorizično spolno ponašanje. (Kinsey Summer Graduate Training Institute “Interventions for High-Risk Sexual Behavior: Design, implementation and evaluation”, The Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction, Indiana University, Bloomington.) Hodžić svoju djelatnost ne ograničuje na Hrvatsku, gdje radi s brojnim nevladinim rodno-feminističkim, lezbijskim, gay i queer udrugama, nego surađuje sa sličnim udrugama i organizacijama u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zemlje u kojima stanovnici nisu upoznati s taktikama i strategijama rodne ideologije, u kojima su građani psihički previše zdravi da bi uopće mogli i pojmiti izopačeni sadržaj „znanosti“ ovakvih „stručnjaka“ sumnjive etike i morala, odličan su teren za manipuliranje i eksperimentiranje. Nakon dvadesetak godina primjenjivanja takvih programa, rezultati su vidljivi u SAD, Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj i drugim zemljama… Osim Bijelićke, Hodžića i nekoliko imenovanih iz CESI-ja, na SeZaM-u su „surađivali ili još uvijek surađuju i druge osobe“. Koje? Rodni teoretičari, LGBTIQ udruge i njihovi mentori i financijeri iz Vlade i inozemstva? Nemojmo se čuditi što ministar Jovanović uporno ponavlja da UN-ova Svjetska zdravstvena organizacija podržava njegov kurikulum. UN-ovim agencijama vedre i oblače eksperti koji cijelom svijetu hoće nametnuti rodnu ideologiju. Još uvijek ima zemalja koje se tome odupiru. One nisu u manjini nego u većini.

ALADINOVA SVJETILJKA

Portal SeZaM dobio je 2002. nagradu „Aladinova svjetiljka“ na EMC festivalu „Mediji i zdravlje“, kojeg je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva organizirala Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Web stranica SeZaM „osvojila je nagradu u natjecateljskom dijelu te je proglašena najboljom u kategoriji Web stranice. U oštroj konkurenciji ,Web stranica SeZaM je prepoznata od strane stručnog ocjenjivačkog suda kao vizualno privlačan izvor pozitivnih, jasnih i točnih informacija o seksualnosti i odnosima među spolovima namijenjenih adolescentima i adolescenticama.“

Bilo bi zanimljivo znati tko je te 2002. godine bio u stručnom ocjenjivačkom sudu i tko to jamči za točnost ponuđenih informacija.

ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U OBLIKOVANJU VLADINE POLITIKE: SRUŠITI HETEROSEKSUALNE VRIJEDNOSTI I NACIONALNU KULTURU

Na portalu Amira Hodžića saznajemo da mu je glavni mentor Aleksandar Štulhofer. S njim je objavio tri rada na temu spolnog odgoja u školi.

*              (2002) “Seksualna edukacija u školi: inozemna iskustva”
<http://www.ffzg.unizg.hr/socio/astulhof/tekstovi/astulhof_sexed1.pdf> A.
Štulhofer, A. Hodžić. Napredak 143(4): 452-461.

*              (2003) “Seksualna edukacija u školi – kakva je budućnost u Hrvatskoj?”
<http://www.ffzg.unizg.hr/socio/astulhof/tekstovi/astulhof_sexed2.pdf> A.

Štulhofer, A. Hodžić. Napredak 144(1): 40-52.
*              (2012) “The politics of youth sexuality: Civil society and school-based education in Croatia
<http://sex.sagepub.com/content/15/3-4/494.abstract> ” /A. Štulhofer, A.

Hodžić, J. Budesa, & J. Irvine/. Sexualities 15: 494-514.

Ovaj posljednji rad „analizira razvitak spolnog odgoja u školama u Hrvatskoj da bi se identificirala uloga nevladinih organizacija u oblikovanju vladine politike“.

Analizu fokusira na „proces pregovora o programima zdravstvenog i spolnog odgoja u javnim školama u Hrvatskoj 2004. – 2008.“

Želi ukazati na „oklijevanje države da se pozabavi kontroverznim pitanjima, kao i njezino privilegiranje inicijativa vjerske naravi.“

Tvrdi da „taj proces donošenja odluka ukazuje na političku vezu između
heteroseksualnih vrijednosti i nacionalne kulture.“

Naglašava da je „politika spolnog odgoja postala mjesto poticanja heteronormativnih vrijednosti i pokazuje kompleksne odnose između spolnosti, religioznosti i nacionalne kulture.“

Ovaj tekst nije napisan na hrvatskom nego na engleskom. Znači li to da nije namijenjen hrvatskoj publici nego služi kao informacija zainteresiranim faktorima u inozemstvu? Kojima?

U sažetku na engleskom vidi se posve jasno koja je prizma kroz koju je Štulhofer sa suradnicima pisao 4. modul. Ono što su mnogi intuitivno naslutili, prepoznali i shvatili, ovdje piše crno na bijelo. Je li pod pritiskom ovih i ovakvih stručnjaka onomad iz škola bio izbačen GROZD-ov program? Novi je kurikulum samo čekao da na vlast dođe ljevica.

PAMETNOME DOSTA

TKO u Hrvatskoj podržava ovakav spolni odgoj?

TKO se u Hrvatskoj čudi da je ovako koncipiran spolni odgoj roditeljima neprihvatljiv?

TKO u Hrvatskoj inzistira na nametanju ovakvog spolnog odgoja, čak i po cijenu ignoriranja odluke Ustavnog suda?

TKO to ministru Jovanoviću i agentu Filipoviću čuva leđa?

PS: FINANCIRANJE CESI-ja IZ VLADINA UREDA ZA NEVLADINE UDRUGE

(Podatke za ovu i sve druge udruge naći ćete na http://www.uzuvrh.hr/potpore.aspx?pageID=58)

2004      403.000,00 kn
2005      431.000,00 kn
2006      560.000,00 kn                                    + DONACIJA IZ EU 141.103,00 €
2007      773.700,00 kn
2008      732.386,00 kn
2009      520.738,13 kn
2010      359.693,80 kn
2011      421.890,61 kn

SVEUKUPNO     4.202.408,54 kn + 141.103,00 €



Lidija Paris

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpisan razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata potpisan je u petak u Vinkovcima u sklopu 5. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i brojnih ministara, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede i pet slavonskih županija potpisali su razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna te dodatnih 50 milijuna kuna za njihovu pripremu.

Ciljevi suradnje su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija.

Premijer Plenković u uvodnom je govoru izvijestio je kako je u okviru projekta Slavonija, vrijednog 2,5 milijarde eura,  do danas ugovoreno 6,8 milijardi kuna, odnosno 36 posto ciljanog iznosa. Ocijenio je kako je jedan od najvažnijih događaja današnje sjednice Savjeta potpisivanje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, što je pilot projekt između Vlade i pet slavonskih županija te novi mehanizam usmjeravanja sredstava iz EU fondova i državnog proračuna.

Idući tjedan zakonski prijedlozi o potpomognutim područjima

Najavio je kako će idućeg tjedna Vlada izaći s prijedlozima zakona o potpomognutim područjima, otocima, brdsko-planinskim područjima, zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjma, a u tijeku su završne konzultacije s Europskom komisijom glede zakona o gradu Vukovaru, što čini paket zakona koji se nadovezuje na ono što Vlada već čini u području regionalnog razvoja i decentralizacije.
Dodao je kako se iduća sjednica Savjeta planira 21. rujna u Osječko-baranjskoj županiji,  koju će tada posjetiti europska povjerenica EU za regionalni razvoj Corina Cretu, kako bi sinergiju u provedbi projekta “Slavonija”, vidjeli i oni koji su u EU nadležni za politiku regionalnog razvoja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac ocijenila je kako je razvojni sporazum nova metoda koja usklađuje potrebe državne razine s prioritetima lokalne razine, sukladno županijskim razvojnim strategijama,  pri čemu je fokus na razvoju gospodarstva, u prioritetnim sektorima, koji su prepoznati u strategijama regionalnog razvoja i pametne specijalizacije.
Istaknula je kako minimalno 50 posto projekata mora biti usmjereno na akivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave, izrazivši uvjerenje da će razvojni sporazum pridonijeti rastu BDP-a,  zapošljavanja te indeksa regionalne konkuretnosti i razvijenosti. .
Izvijestila je kako će se 700 milijuna kuna za provedbu Razvojnog sporazuma u pet slavonskih županija osigurati iz operativnog programa Konkuretnost i kohezija te državnog proračuna te usmjeriti za gotove projekte s građevinskim dozvolama.

Ugovor sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga

Nakon ovoga potpisan je i sporazum “Slavonija, Baranja i Srijem” sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga, čiji je cilj podrška slavonskim županijama u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi te pripremu EU projekata za sljedeće razdoblje. Sporazum su potpisale ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Europske unije Gabrijela Žalac te direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Govoreći o sporazumu sa Svjetskom bankom ministrica Žalac je kazala kako je poznato što je Svjetska banka radila u drugim državama članicama EU i drži  da se na ovaj način mogu pronaći dodatna sredstva kako bi se preokrenuli postojeći trendovi u Slavoniji.
Dodala je kako je sporazum vrijedan 6,2 milijuna eura, od čega će se 85 osigurati posto iz EU fondova, a cilj sporazuma je utvrditi razvojnu dijagnozu za pojedina područja i Slavoniji, koja imaju razvojne potencijale  kako bi se povećala učinkovitost u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Slavonija raspolaže istinskim gospodarskim potencijalom, ali posljednjih godina napuštaju je neki od njezinih najvrsnijih i najdarovitijih stanovnika. Naš tim usko će surađivati s Ministarstvom kako bi se sredstva EU-a što bolje iskoristila za potporu produktivnim aktivnostima u Slavoniji. To iziskuje suradnju više ministarstava, regionalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva. Širom svijeta osvjedočili smo se kako su uspješne upravo one gradske sredine i regije koje su udružile snage u službi rasta i koje sredstva koriste strateški, za najizglednije prilike”, izjavila je, uz ostalo, Capannelli.

Demografija, socijalna politika i kulturni projekti

Na sjednici je mjere demografske revitalizacije i socijalne politike predstavila ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Najavila je da će se, u sklopu napora Vlade za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, za što je iz državnog proračuna osigurano 117 milijuna kuna, predati ugovori za 47 vrtića, a 29 milijuna se odnosi na pet slavonskih županija.
Dodala je kako je, iz sredstava EU fondova, osigurano 60 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića, a u tijeku su i natječaji za povećanje kapaciteta dječjih vrtića te natječaji za ulaganje kadrova, koji će raditi u vrtićima, s ciljem osiguranja dvosmjenskog rada.

Murganić je rekla da je za potporu različitim skupinama stanovništva, mladima, invalidima te za prehranu djece koja su u riziku siromaštva, na području pet slavonskih županija iz različitih izvora sredstava prošle i ove godine usmjereno više od 59 milijuna kuna.
Govoreći  o razvoju kulturne infrastrukture,  ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek upozorila  je kako na ovom području, u realizaciji kulturnih projekata, još nema dovoljno prijava i aktivnosti. te da u realizaciji nekih projekata kulturne infrastrukture Ministarstvo očekuje visoko sufinanciranje od strane lokalnih zajednica.
Dodala je kako će se danas potpisati ugovor o realizaciji projekta Arheološkog parka “Vučedol”,  što je jedini strateški projekt u toj financijskoj perspektivi, ali kako je Slavonija arheološki bogata, važno je iskoristiti  pripremu za iduću financijsku persepktivu kako bi se infrastruktura mogla financirati i kroz EU fondove i tako proširila mreža muzeja i arheoloških parkova.

U nastavku potpisat će se 105 ugovora za projekte energetske obnove, komunalnu infrastrukturu, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitu okoliša, jačanje ruralnog poduzetništva i zapošljavanja te novih ulaganja u dječje vrtiće
Ugovore ukupne vrijednosti 530 milijuna kuna s korisnicima će potpisati potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministrice Gabrijela Žalac i  Nada Murganić te ministri Oleg Butković,  Lovro Kuščević,  Darko Horvat,  Tomislav Ćorić te Marko Pavić.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove te energetiku, osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Virovitici.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Zašto su Slobodan Kuvalja i Krešimir Dolenčić onemogućili nastup Marka Perkovića Thompsona?

Objavljeno

na

Objavio

Kad čovjek pomisli da su svi petkolonaši istrčali pred lice javnosti i da se njihov ukupan broj znade, evo ti iznenađenja. Vrbovanje i infiltracija počinje u mladim danima, a „spavači“ su u stanju čekati i desetljećima, dapače, prikloniti se „neprijateljskom režimu“ kako bi jednoga dana u budućnosti ispunili svoj zadatak.

Prilikom dočeka „Vatrenih“ u Zagrebu, Thompson je ostao bez matrice, na što je rekao kako može nastupiti i bez glazbe, a voditelj programa Franjo Ridjan poveo navijačku pjesmu “Srce Vatreno” kako bi Thomspona izbacio iz igre. No, Thompson se snašao i zapjevao “Geni kameni” a capella, ali ubrzo je isključen i mikrofon pa je Thompson ostatak otpjevao bez mikrofona zajedno s nogometašima i publikom koja im se pridružila.

Neočekivanu situaciju, u kojoj je Thompson, na pozornici u glavnom gradu, doveden u poziciju uljeza, komentirao je režiser dočeka Krešimir Dolenčić:

“Odrađen je sjajan posao, sve je bilo fantastično i svi mediji pišu da je program prošao super.  Program je završio, imao je svoj kraj i svoju formu i bio je gotov.“ – kazao je za portal Direktno.hr

Krešimir Dolenčić je vrlo poznat u kulturnim krugovima, a nemalo su ga puta prozivali zbog nekritiziranja vlade za vrijeme Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića te nesudjelovanja u „kulturnim“ prosvjedima protiv Zlatka Hasanbegovića. Proglašavali su ga „režimskim redateljem“ zbog suradnje s HDZ-om (zadužen je bio i za inauguraciju Grabar-Kitarović), a zamjeraju mu što ne voli druga Tita i samoupravljačku anarhiju. Čak je imao kratku polemiku s nekim Stjepanom Grbićem iz Pupovčevih „Novosti“. Sudjelovao je, doduše, i na prvom „Gay Pride“-u, te tako predstavlja baš onu nepostojeću (zlobnici bi rekli Plenkovićevu) lijevu desnicu, odnosno desnu ljevicu, kako vam drago – pravog čovjeka bez svojstava.

Krešimir Dolenčić je odgovoran i za debakl na dočeku „Vatrenih“ te je izvrsno odradio zadatak miniranja nastupa Marka Perkovića Thompsona. Zaista, potreban je iskusan um koji će se vješto suprotstaviti željama srebrne reprezentacije, srebrnog izbornika Zlatka Dalića i zlatnog Luke Modrića. No, on to nije izvršavao prema vlastitom nahođenju, nego je izvršavao tuđu, protuhrvatsku naredbu.

Za „Nacional“ je 2016. izjavio: „Jako volim građansku Hrvatsku, zato se danas u svojoj domovini ne snalazim najbolje.“ Građanska Hrvatska je valjda ona Hrvatska u kojoj o svemu odlučuje masonska Velika Loža Hrvatske (VLH). Baš simpatično, Krešimir Dolenčić je predložen za prijem u Bratstvo upravo 10. travnja 2008. godine, valjda kako bi se ostavio privid „desnog“ kulturnjaka.

Naime, Dolenčić je u ulozi režisera dočeka „Vatrenih“ postupio upravo po naputku svoga nadređenoga, novoizabranog Velikog Majstora VLH-a, Slobodana Kuvalje, liječnika iz Srbca kraj Banja Luke. Podsjetimo, Kuvalju su izabrali „hrvatski“ masoni i nakon više od 20 godina, napokon je Srbin zasjeo na čelno mjesto hrvatske (?) masonerije.

Ni za koga u Hrvatskoj ne smiješ istaknuti njegovo porijeklo ili pripadnost nacionalnoj manjini jer si po automatizmu ustaša. No, ne možemo se ne zapitati zašto Slobodan Kuvalja, dakle Srbin, onemogućuje nastup Thompsona kojeg voli narod, vole ga reprezentativci, voli ga izbornik Dalić i voli ga najbolji nogometaš svijeta Modrić? Zbog čega masonerijska vrhuška ne voli Thompsona? Jesu li oni „građanstvo“ za kojim žali Dolenčić ili tek jugočetnici, odnosno Srbi koje preziru i mrze sve hrvatsko?

U svim se novinama NDH cijelo vrijeme pisalo o četničko-partizanskom ustanku što se potvrdilo ’91. godine kad je partizanska kokarda nasrnula na hrvatsko tlo. Na partizansko-četničke ili četničko-partizanske ispade treba nemilosrdno ustati i to ustati hrvatstvom – dakle biti ustašom.

A „građanska“ manjina neka samo opstruira i onemogućava Hrvatima iskazivanje svojih nacionalnih osjećaja.

Ivica Štiglić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari