Pratite nas

Vijesti

Spomen na vlč. Matiju Žigrovića, žrtve ratova i progona totalitarnih režima

Objavljeno

na

Katolički svećenik Matija Žigrović kojeg su ubili partizani na okrutan način 17. srpnja 1943. godine u Hrvatskom Zagorju.

U povodu 76. obljetnice mučeničke smrti vlč. plemenitog Matije Žigrovića (Kalinje 8. 2. 1886. – 17. 7. 1943.), župnika u župi Gornje Jesenje, prve svećeničke žrtve partizansko-komunističkog terora na području Hrvatskog zagorja, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin organiziralo je tradicionalnu komemoraciju koja se održala danas u nedjelju 14. srpnja.

Komemoracija je započela svetom Misom zadušnicom koju je u 9 sati u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja predvodio vlč. Danijel Herceg, a nakon mise molilo se za žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu i poraću, poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija 20. stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu, među kojima su bili i župnik Žigrović i u JNA ubijeni bogoslov Izidor Bistrović, rodom iz župe ubijen u vojsci 1969. godine.

Molitva se održala kod spomen ploče, a potom se nastavila u Krapini. (ika).

Pokojnog župnika Žigrovića su odveli partizani, a tome su najviše ‘kumovali’ – domaći ljudi, odnosno partizani iz Jesenja i odveli su ga prema Golubovcu.

Partizani su svećenika Žigrovića teško mučili na okrutan način, tako što su ga vezali konju za rep i vukli, pri čemu mu je glava razbijena i smrskana. Rezali su mu kožu, gulili je i solili, odsjekli mu spolni organ te mu prebili svaku kost u tijelu. Na kraju su ga ubili. Nikakvom politikom se nije bavio i nije dao nikakav povod za ovakvo strašno ubojstvo, nego je pravi razlog bio taj što je Žigrović imao veliki ugled i utjecaj kod naroda. Osim što je bio idejni protivnik boljševizma i češće je znao protiv toga govoriti u crkvi, drugo ništa nije činio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Donald Trump: Američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput ‘rakete’

Objavljeno

na

Objavio

Trump obećava snažan gospodarski oporavak

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u petak pad nezaposlenosti u zemlji, istaknuvši da američko gospodarstvo doživljava snažan uzlet poput „rakete” te obećavajući brz oporavak od izolacije uvedene zbog pandemije novog koronavirusa.

„Sada je događa vjerojatno najveći gospodarski oporavak u američkoj povijesti i neće stati na ovome, nastavit će se”, rekao je Trump na događaju u Bijeloj kući. „Ovo nitko nije očekivao”.

Trump je kazao da će oporavak u pravom smislu riječi nastupiti tijekom 2021., inzistirajući da će se SAD moći nositi s pandemijom. Nezaposlenost u SAD-u je i dalje veća od 13 posto, unatoč padu u svibnju.

Ponovno je pozvao da se nastavi s ublažavanjem mjera izolacije i otvori gospodarstvo u svim saveznim državama.

Naglasio je da će se američki gospodarski oporavak pozitivno odraziti na globalni gospodarski rast.

„Mi smo pozitivna sila. Mi smo ključni za svijet u jednom smislu”, kazao je. (Hina)

 

Trump podijelio pismo u kojemu se prosvjednici iz parka u blizini Bijele kuće nazivaju teroristima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Odbor EP-a poziva da se Hrvatska, Bugarska i Rumunjska prime u Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta pozvao je zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

Europski parlament “poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice”, kaže se u prijedlogu rezoluciju koju je Odbor za građanske slobode izglasao u četvrtak navečer.

Za rezoluciju o situaciji u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19  glasalo je 53 članova Odbora, 6 je bilo protiv i šest suzdržanih. Očekuje se da će se o ovom prijedlogu glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava od 17. do 19. lipnja.

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.

Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom. Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

U prijedlogu rezolucije izražava se zabrinutost zbog sadašnje situacije jer su zbog pandemije koronavirusa uvedene kontrole na unutarnjiim graniama te se poziva na što brži povratak na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

“Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje sloboe kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavvka nakon pandemije”, kaže se u prijedlogu rezolucije.

U tekstu se pozivaju zemlje članice da smanjuju ograničenja kretanja u onoj mjeri u kojoj se ublažavaju ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije. Ističe se da bi regionalni pristup bio primjereniji od kontrola na granicama država članica te da bi se kontrole mogle ukinuti u susjednim regijama u kojima se zdravstvena situacija popravila na usporediv način

Također se pozivaju zemlje članie da što prije započnu raspravu o uspostavi plana za oporavak šengenskog prostora kako bi se spriječilo da privremene granične kontrole ne postanu polutrajne. Plan za oporovak trebao bi predvidjeti i mjere za mogući drugi val pandemije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari