Pratite nas

Politika

Sporazum Bandić – HDZ – Esih

Objavljeno

na

Tportal je u posjedu sporazuma triju stranaka, BM-a 365 i partnera s HDZ-om i Neovisnima za Hrvatsku (lista Brune Esih), koji u osam članaka definira međusobna prava i obveze, podjelu fotelja u skupštinskim odborima, ali i 17 projekata koje planiraju realizirati u naredne četiri godine.

U sporazumu nema spomena o promjeni imena Trga maršala Tita jer je to definirano internim sporazumom između spomenutih strana. Sporazum je do posljednjeg trenutka visio u zraku jer je na onom internom nedostajao potpis Branka Lustiga.

Kad je Lustig zamijenjen Jelečom i kad je parafiran interni sporazum, o kojem je jučer govorila Esih, na snagu je mogao stupiti i Sporazum o programskoj suradnji i definiranju većine u Skupštini.

Prema tom sporazumu, Neovisnima za Hrvatsku pripalo je predsjedanje četirima odborima: za imenovanja naselja, ulica i trgova, obrazovanje i sport, prostorno uređenje te međugradsku i međunarodnu suradnju.

Bandićevcima je pripao Odbor za izbor i imenovanja te za gospodarski razvoj, komunalno gospodarstvo, zaštitu okoliša, branitelje, mladež i nacionalne manjine. HDZ će pak voditi Odbor za Statut, Poslovnik i propise, financije, kulturu i Odbor za javna priznanja.

Sedamnaest projekata tek je taksativno navedeno bez jasnih rokova u kojima bi trebali biti realizirani. Čiji je koji prijedlog, ne da se iščitati, a riječ je o obnovi fasada, donošenju strategije razvoja prometnog sustava, podršci startup zajednici i uvođenju besplatnog interneta u cijelom gradu, sljemenskoj žičari, tračničkom povezivanju Zračne luke Franjo Tuđman sa Zagrebom, prometnim projektima (rotor Remetinec, Radnička cesta, nove biciklističke staze, priprema izgradnje Jarunskog mosta i spajanje s Črnomercem, spajanje produžene Branimirove sa Sesvetama) i akcijskom planu za smanjenje buke.

Na popisu projekata nalaze se i spomenici Tuđmanu, domovini i holokaustu, izgradnja CGO-a i zatvaranje Jakuševca, rješavanje pitanja Imunološkog zavoda s Vladom RH, izgradnja hospicija, dječje bolnice, vrtića, škola, kongresnog centra, gradske knjižnice te natkrivanje tržnica. Kao posljednji projekt navedeno je restrukturiranje Holdinga.

Zanimljivo je da su o pojedinim projektima partneri u predizbornoj kampanji govorili različito pa će tako biti zanimljivo vidjeti kako će se oni realizirati. Tako je prije izbora HDZ poručivao da se Zračna luka treba povezati sa Zagrebom putem postojeće željezničke infrastrukture, dok bi se tek dio trebao izgraditi. Brzi vlak bi krenuo s ‘Tuđmana’, a zadnja postaja bio bi Glavni kolodvor.

To bi, tvrdio je HDZ, koštalo 350 milijuna kuna, od čega bi se 85 sufinanciralo iz fondova EU-a, a 15 posto iz gradskog proračuna. S druge strane Bandićeva ideja je da nova tramvajska linija kreće s aerodroma i završava na Kvatriću, no HDZ je bio izričito protiv toga.

Koliko bi koštao projekt nove tramvajske pruge, nikad nije precizirano, iako se u medijima spekuliralo cijenom između 75 i 100 milijuna eura. U studenom prošle godine objavljen je natječaj za izradu projektne dokumentacije vrijedan tri milijuna kuna, a prema njemu pruga bi se gradila u četiri etape i sama trasa imala bi 13 stanica. Posao projektiranja prve etape pripao je tvrtkama Elektroprojekt i Geoprojekt, a prva lopata, prema najavi iz svibnja, trebala bi biti zakopana ujesen.

Upitan u ponedjeljak kako to da je pristao na Bandićevu varijantu protiv koje je HDZ bio prije izbora jer je skoro dvostruko skuplja, Andrija Mikulić (HDZ), novi-stari predsjednik Skupštine, odgovorio je protupitanjem: ‘Jeste li vidjeli sporazum? Mislim da ga krivo interpretirate.’

U sporazumu, podsjetimo, stoji tračničko povezivanje. Znači li to tramvaj ili vlak, nije precizirano, ali kao činjenica ostaje to da je Bandićev projekt pokrenut, a HDZ-ov je ostao tek na razini lijepih želja.

Bruna Esih: “Dobili smo četiri predsjedništva odbora, nije bilo ucjena”

facebook komentari

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari