Pratite nas

Iz Svijeta

Sprema li se Turskoj gospodarska i financijska kriza?

Objavljeno

na

Foto: EPA

Zbivanja na financijskim tržištima u Turskoj su alarmantna – pad turske lire za 30 posto, pad burze za 17 posto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 posto – a to mogla biti najava gospodarskog usporavanja u toj zemlji, moguće čak i recesije, analizira BBC.

Tečaj turske lira od početka godine potonuo je 30 posto u odnosu na američki dolar. Tržište dionica palo je za 17 posto, a ako se mjeri u dolarima, kao što rade strani investitori, pad cijena dionica dosegnuo je i 40 posto.

Drugo mjerilo koje se često promatra na tržištima je koliki su troškovi državnog zaduživanja. Kredit na 10 godina u lirama sada košta 18 posto godišnje, a čak je i zaduživanje Turske u dolarima skupo, krediti se daju po kamati od oko 7 posto.

Opasnost od duga

Turska bilježi deficitu u međunarodnoj trgovini. Više uvozi nego što izvozi, ili, drugačije rečeno, više potroši nego što zarađuje. Takav deficit treba financirati bilo stranim ulaganjima ili zaduživanjima.

Samo po sebi to nije neuobičajeno ili opasno. No, turski deficit je prilično velik, u prošloj godini iznosio je 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Pritom postoje dvije značajke turskog vanjskog duga koje također povećavaju ranjivost. Prvo, Turska ima visoku razinu dugova koje mora otplatiti u bližoj budućnosti, odnosno refinancirati.

Agencija za kreditni rejting Fitch procjenjuje kako turska ove godine ima potrebe za financiranjem u visini od gotovo 230 milijardi dolara.

Drugo, mnoge turske kompanije zaduživale su se u stranim valutama. Takvi krediti postaju skuplji za otplatu ukoliko tečaj nacionalne valute pada, a pao je. Slaba valuta također pogoršava i problem inflacije koji u Turskoj ne jenjava. Slabija lira čini uvoz mnogo skupljim.

Središnja banka cilja inflaciju od 5 posto. Već prije godinu dana, inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija još više pogoršala s cijenama koje sada rastu na godišnjoj razini po stopi od oko 15 posto.

Ulagači na financijskom tržištu također su uznemireni stavovima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o gospodarskoj politici i pritisku koji vrši na tursku središnju banku. Naime, očigleda je politička opcija u središnjoj banci koja želi sniziti inflaciju podizanje kamatnih stopa.

Takav postupak može obuzdati inflaciju na dva načina. Može oslabiti potražnju u zemlji i povećati financijske povrate, što potiče investitore da kupuju lire – a to bi ojačalo valutu i smanjilo troškove uvoza.

Turska središnja banka poduzela je već par takvih poteza, no bez ikakvog trajnog utjecaja na problem.

Ono što muči tržišta je, većina ekonomista bi rekla, loša informiranost predsjednika Erdogana o kamatnim stopama. Samog sebe je opisao kao neprijatelja kamatnih stopa.

Rezultat je taj da investitori nisu uvjereni da će središnja banka učiniti ono što je potrebno kako bi stabilizirala valutu i tako stavila inflaciju pod kontrolu. S druge strane, to ih čini puno opreznijima po pitanju izgleda u vezi turske financijske imovine.

Fitch: Prijeti oštro prizemljenje gospodarstva

U nekim aspektima, nedavna izvedba turskog gospodarstva izgleda razumno. Gospodarstvo je raslo svake godine osim 2001. godine, koja je bila posljednja godina gospodarske krize i kad su dobili pomoć MMF-a, te 2009. godine, pod utjecajem svjetske financijske krize. U nekim godinama rast je bio iznimno snažan.

Nezaposlenost je visoka, ali relativno stabilna, sa stopom od 9,9 posto.

Agencija za kreditni rejting Moody’s ističe da je turski gospodarski rast dosegnuo neodržive razine zbog poreznih i potrošačkih politika, napominjući da su politike za dugoročan rast bile zanemarene zbog fokusa na izborne cikluse.

Agencija Fitch, pak, upozorava kako je povećan rizik od oštrog prizemljenja turskog gospodarstvu, što znači naglo usporavanje rasta, a možda i recesiju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Protuimigrantski prosvjednici vikali ‘gubi se’ tijekom posjeta Angele Merkel Dresdenu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Stotine protuimigrantskih prosvjednika pozvali su u četvrtak njemačku kancelarku Angelu Merkel da podnese ostavku, tijekom njezinog posjeta stranačkim kolegama iz Kršćansko-demokratske unije u saveznoj državi Saskoj na istoku Njemačke.

Protuislamski pokret PEGIDA organizirao je prosvjed protiv Merkel i njezine odluke iz 2015. o prihvatu milijun migranata, većinom iz muslimanskih zemalja.

Merkelin potez proizveo je porast protuimigrantskog osjećaja te potaknuo ulazak Alternative za Njemačku (AfD) u parlament nakon izbora prošle godine.

Vikali su “Merkel mora otići” i “gubi se” po dolasku kancelarke u Dresden.

U blizini su se također nalazili i protuprosvjednici. Zasad nije došlo do sukoba ili drugih incidenata, kazao je glasnogovornik policije i odbio govoriti o broju prosvjednika.

Merkel je u više navrata branila svoju odluku o prihvatu stotina tisuća migranata kao humanitarnu potrebu. No, obećala je kako će spriječiti ponavljanje takve situacije i da će se boriti protiv glavnih uzroka migracije u Europu.

Protuimigrantska stranka Alternativa za Njemačku profitirala je od zabrinutosti migracijom i postala treća po veličini stranka u nacionalom parlamentu prošle godine. Time je zakomplicirala Merkeline pokušaje uspostave stabilne vladajuće koalicije.

Saska će glasovati za novi saziv državnog parlamenta u rujnu 2019., a ankete predviđaju kako bi AfD ondje mogao postati druga po snazi stranka, nakon CDU-a.

Očekuje se obraćanje Merkel novinarima kasnije u četvrtak, nakon sastanka sa zastupnicima CDU-a u Dresdenu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

SAD najavljuje nove sankcije ukoliko Turska ne oslobodi pastora

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Američki ministar financija Steven Mnuchin rekao je u četvrtak kako su Sjedinjene Države spremne nametnuti daljnje ekonomske sankcije Turskoj ukoliko ne dođe do oslobađanja uhićenog pastora Andrewa Brunsona.

“Imamo više toga što smo planirali ukoliko ga ubrzo ne puste”, rekao je Mnuchin tijekom sastanka vlade predsjednika Donalda Trumpa.

Sjedinjene Države i Turska su si uzajamno nametnuli sankcije, nakon što je Trump pokušao uvjeriti turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na oslobađanje Brunsona, koji odbija optužbe o uključenosti u pokušaj vojnog udara protiv Erdogana prije dvije godine.

“Nisu se pokazali kao dobar prijatelj”, rekao je Trump o Turskoj na sastanku vlade. “Ondje drže velikog kršćanskog pastora. On je nevin čovjek”.

Spor oko Brunsona i druga trvenja između Washingtona i Ankare, razlog su pada vrijednosti truske lire za 40 posto tijekom ove godine. Investitore je također zabrinjavao Erdoganov utjecaj na monetarnu politiku.

Liri je opala vrijednost nakon Mnuchinovog upozorenja.

Trump je rekao kako je SAD pomogao Turskoj oko tog problema, ali njihov saveznik u NATO-u nije uzvratio uslugu.

“Oni žele zadržati našeg divnog pastora. Nepošteno i neispravno.”, dodao je Trump.

Trump, koji je udvostručio carine na uvoz čelika i aluminija iz Turske, kazao je kako su carine na čelik počele djelovati a da će carine na aluminij uskoro stupiti na snagu.

(Hina)

 

Trump tweetom potopio Erdogana

 

 

Trump potpisao zakon o vojnoj potrošnji vrijedan 716 milijarda dolara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari