Pratite nas

Iz Svijeta

Sprema se nova ‘bitka’ za nezavisnost Katalonije

Objavljeno

na

Predsjednik katalonske vlade Quim Torra izjavio je u četvrtak da bi osuđujuća presuda katalonskim političarima, kojima se sudi zbog organiziranja referenduma o neovisnosti Katalonije, mogla dodatno pojačati želju za odcjepljenjem od Španjolske.

Zahtjev za nezavisnošću Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, te posljedično organiziranje referenduma u listopadu 2017. godine potaknulo je najveću političku krizu u Španjolskoj zadnjih godina. Također je snažno utjecalo na španjolske parlamentarne izbore u travnju.

Optuženi suočeni s kaznama od 7 do 25 godina zatvora

Katalonija će opet imati istaknutu ulogu na političkoj agendi u Španjolskoj u očekivanju presude za dvanaestoro katalonskih zagovornika neovisnosti. Presuda Vrhovnog suda bit će obznanjena uskoro, najvjerojatnije u listopadu.

Optuženi se suočavaju s kaznama od 7 do 25 godina zatvora nakon što su optuženi za pobunu protiv Španjolske, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud.

Nakon referenduma je u katalonskom parlamentu u Barceloni bila izglasana i proglašena samostalna Republika Katalonija. Ona, međutim, nije zaživjela u stvarnosti jer je španjolska vlada preuzela izravnu kontrolu nad Katalonijom iz Madrida.

Devetoro optuženih i dalje se nalazi u pritvoru čekajući presudu

“Te presude mogu izazvati novu etapu u kojoj ćemo preuzeti inicijativu… Ako ti imaš loptu, drugi ju nema. Aktivno ćemo igrati”, rekao je Torra, predsjednik vlade Katalonije, na jednoj konferenciji u Madridu.

Dodao je kako odbija prihvatiti osuđujuće presude napomenuvši da optuženi nisu imali pravedno suđenje.

“Potpuno sam uvjeren da narod Katalonije također neće to prihvatiti, baš kao što niti ja kao predsjednik neću prihvatiti nikakvu presudu osim one oslobađajuće”, istaknuo je. Tvrdi da će presuda biti ispit za kvalitetu demokracije u Španjolskoj.

“Osude li naše kolege, posljedično ćemo djelovati”, rekao je. “Naša regionalna vlada će odgovoriti programom čiji će cilj nanovo biti nezavisnost. Ona će biti u centru političke akcije”, dodao je.

Katalonska vlada, čiji je predsjednik tada bio Carles Puigdemont, prije dvije godine se oglušila na presudu španjolskog Ustavnog suda koji je zabranio referendum.

Zagovornici neovisnosti masovno su izlazili na birališta dok su pobornici ostanka unutar Španjolske uglavnom bojkotirali to izjašnjavanje. Taj dan ostao je upamćen po slikama španjolske policije kako pendrecima onemogućava mnoštvu da glasuje.

Ni konzervativci niti socijalisti neće prihvatiti neovisnost Katalonije

Konzervativna vlada Narodne stranke (PP) potom je aktivirala članak iz Ustava i privremeno bila preuzela upravljanje tom autonomnom pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

U lipnju su na vlast u Španjolskoj došli socijalisti, no njihovo stajalište o tom pitanju je jednako, niti oni nisu spremni odobriti referendum u Kataloniji. Također se pozivaju na Ustav.

Torra nije precizirao na koji način planira nastaviti s odvajanjem od Španjolske ako dvanaestero političara i aktivista ne bude oslobođeno. Poručio je kako će tražiti maksimalni konsenzus među katalonskim strankama.

Također je najavio da zastupnici njegove stranke u središnjem parlamentu u Madridu neće podržati aktualnog socijalističkog premijera Pedra Sáncheza u njegovu pokušaju da ostane na vlasti ako ne dođe do drastičnog zaokreta u vezi Katalonije.

Sánchez, čija je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) dobila najviše glasova na izborima u travnju, ali nedovoljno za samostalno sastavljanje vlade, do 23. rujna mora prikupiti dovoljnu podršku ostalih stranaka. U protivnom će Španjolci u studenom na nove parlamentarne izbore. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Rekao sam Trumpu da ne možemo odustati od kupnje ruskog S-400

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak kako je dan ranije u Bijeloj kući poručio Donaldu Trumpu da neće odustati od kupnje ruskog proturaketnog sustava S-400.

“Ne dolazi u obzir da se odreknemo S-400 i vratimo Patriotu (američki proturaketni sustav)”, rekao je Erdogan novinarima tijekom leta za Tursku, prenosi turska državna agencija Anatolija.

“Rekli smo da možemo kupiti Patriote. Prijedlog da u potpunosti odbacimo S-400 smatramo miješanjem u naša suverena prava”, rekao je Erdogan.

Washington se protivi kupnji ruskog proturaketnog sustava te tvrdi da S-400 predstavlja prijetnju za nevidljive američke mlažnjake F-35.

Turska je, ranije ove godine, suspendirana iz programa proizvodnje spomenutih mlažnjaka.

“Rekao sam da ‘ne želim stvoriti neprijatelja’. Želim da i Amerika i Rusija budu moji prijatelji”, rekao je Erdogan, dodajući da i on i Trump imaju “konstruktivan pristup” za “prevladavanje različitih mišljenja”.

Erdogan je rekao da Turska ne želi uništiti “strateške veze” s Moskvom, koje uključuju oslonac na ruske turiste i ruski plin. (Hina)

 

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari