Pratite nas

Iz Svijeta

Sprema se veliki napad na Siriju? Eurocontrol upozorava aviokompanije: Budite na oprezu!

Objavljeno

na

Rusija i Sjedinjene Države sporile su se u utorak na Vijeću sigurnosti UN-a oko Sirije blokirajući jedna drugoj pokušaje da se uspostave međunarodne istrage o napadima kemijskim oružjem u toj ratom razorenoj zemlji.

Sjedinjene Države i druge zapadne sile, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i Saudijsku Arabiju, razmatraju poduzimanje vojne akcije zbog kako se sumnja napada otrovnim plinom u subotu na sirijski grad koji drže pobunjenici koji već dugo odolijeva snagama predsjednika Bašara al-Asada.

Rusija je uložila veto na nacrt američke rezolucije kojom bi se otvorila nova istraga koja bi utvrdila tko je kriv za takve napade. Sjedinjene Države i druge zemlje su potom blokirale suparnički ruski pokušaj da se uspostavi druga istraga koja bi tražila da Vijeće sigurnosti pripiše odgovornost.

Moskva se protivi bilo kakvom napadu na svoga bliskog saveznika Asada. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je rekao kako bi odluka Washingtona da predloži svoju rezoluciju mogla biti uvod u udar Zapada na Siriju.

Najmanje 60 ljudi je ubijeno, a više od 1000 ozlijeđeno u, kako se sumnja, napadu kemijskim oružjem u subotu na grad Dumu, prema sirijskoj humanitarnoj skupini. Liječnici i svjedoci kažu kako su žrtve pokazivale simptome trovanja, moguće nervnim otrovom, i izvijestili su o mirisu plina klora.

Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley je rekla Vijeću sigurnosti kako je usvajanje američkog nacrta rezolucije najmanje što zemlje članice mogu učiniti.

– Povijest će zabilježiti da je na današnji dan Rusija odabrala zaštititi čudovište, a ne živote sirijskog naroda, rekla je Haley govoreći o Asadu.

Dvanaest članica vijeća glasovalo je za nacrt američke rezolucije, dok se Bolivija pridružila Rusiji glasujući ne, a Kina se suzdržala. Rezolucija, kako bi prošla, treba devet glasova za i na nju ne smije biti uložen veto niti jedne od stalnih članica Rusije, Kine, Francuske, Britanije ili Sjedinjenih Država.

Američki je predsjednik Donald Trump otkazao planirano putovanje u Latinsku Ameriku krajem tjedna kako bi se usredotočio na reakciju na incident u Siriji, rekla je Bijela kuća. Trump je u ponedjeljak upozorio na brz i silovit odgovor kada bude ustanovljena odgovornost za napad.

Međunarodni stručnjaci za kemijsko oružje otići će u Dumu kako bi proveli istragu o, kako se sumnja, napadu otrovnim plinom, rekla je njihova organizacija u utorak dok Sjedinjene Države i druge zapadne sile razmišljaju o vojnoj akciji zbog incidenta.

Preporuka avioprijevoznicima

U međuvremenu, agencije javljaju o letovima borbenih aviona duž iračko-sirijske granice, ali zasad nema izvješća da su bilo kakvi napadi u tijeku. Eurocontrol, europska organizacija za kontrolu zračne plovidbe, objavila je upozorenje svim avioprijevoznicima da u sljedeća 72 sata izbjegavaju sirijski zračni prostor, ali i cijeli istočni Mediteran zbog opasnosti od udara projektila.

Eurocontrol je rekao kako bi u tom periodu mogli biti upotrijebljeni projektil zrak-zemlja kao i/ili krstareći projektili te da postoji mogućnost povremenih ometanja opreme za radio navigaciju.

– Treba pažljivo razmisliti kada se planiraju letovi u području istočnog Sredozemlja i Nikozijskog područja letnih informacija, rekla je agencija na svojoj internetskoj stranici glede navedenih područja zračnog prostora ne navodeći izvor moguće opasnosti.

Eurocontrol u svom upozorenju je naveo dokument Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost, europskog regulatora sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

U akciji će sudjelovati Francuzi i Saudijci?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je kazao da će se odluka o mogućim zračnim udarima na sirijska kemijska postrojenja donijeti u sljedećih nekoliko dana, a saudijski princ Mohamed bin Salman najavio da bi u vojnoj akciji mogla sudjelovati i njegova zemlja.

– Treći element je linija koju se ne smije prijeći i koju određuje Francuska. Ta ‘crvena linija’, koju dijele i druge sile, nema nikakve veze s raspravama koje se vode u Vijeću sigurnosti UN-a, kazao je Macron na zajedničkoj konferenciji za medije s bin Salmanom, koji je u posjetu Parizu.

– U tom kontekstu, nastavljamo razmjenjivati tehničke i strateške informacije s našim partnerima, posebice Velikom Britanijom i Amerikom, te ćemo u idućih nekoliko dana objaviti odluku, dodao je Macron.

Ako dođe do zračnih udara, nastavio je, oni neće biti usmjereni na saveznike sirijske vlade ili nekog određenog, već na kemijska postrojenja sirijske vlade.

Princ bin Salman je kazao da bi i Saudijska Arabija mogla sudjelovati u vojnoj akciji u Siriji nakon navodnog kemijskog napada u kojem je u istočnoj Guti, nadomak Damaska, poginulo najmanje 60 ljudi, a ranjeno oko 1000.

– Ako naše savezništvo s našim partnerima to bude zahtijevalo, bit ćemo u tome, kazao je bin Salman.

Ranije je saudijski ministar vanjskih poslova Abdel al-Jubeir kazao da je satajalište Rijada da odgovorni za napad moraju položiti račune i da ih se mora privesti pravdi.

Macron je u utorak također stao u obranu prodaje oružja koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom koja vojno djeluje u Jemenu, iako je izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije te će prije ljeta organizirati konferenciju o tom pitanju.

– Do ljeta ćemo održati zajedničku konferenciju o Jemenu kako bismo razjasnili što se čini i što treba učiniti, kazao je Macron, dok je princ Salman kazao da koalicija sve čini kako bi izbjegla civilne žrtve. Priznao je, međutim, da su greške u oružanim sukobima neizbježne.

Dvije zemlje potpisale ugovore vrijedne 18 milijardi dolara

Kako bin Salmanov trodnevni posjet Francuskoj nije samo političke, već i gospodarske naravi, on je zaključen potpisivanjem čak 19 sporazuma između francuskih i saudijskih tvrtki u vrijednosti većoj od 18 milijardi američkih dolara.

Dvije strane potpisale su sporazume u više područja, od petrokemije, pročišćavanja vode, turizma, kulture te zdravstva i poljoprivrede, doznaje se iz priopćenja s gospodarskog francusko-saudijskog foruma na kojem su sudjelovali čelnici kompanija i predstavnici dviju vlada.

Najznačajniji je sporazum o petrokemijskom projektu između francuskog Totala i saudijske kompanije Aramco. Investicija od pet milijardi dolara omogućit će izgradnju postrojenja u Jubailu, gdje se već nalazi najveća rafinerija Totala u svijetu.

Kompanije Suez, Veoila, Schneider Electric, Safra, Orange i JCDecaux čine društvo odabranih, a francusko-saudijski investicijski fond Five Capital najavio je svoje prve dvije investicije s tvrtkama Webedia i Suez.

Posjet princa bin Salmana pokušaj je privlačenja stranih ulaganja sa Zapada u saudijsku monarhiju. Princ je nedavno objavio paket reformi naziva “Vizija 2030” kojim želi liberalizirati i modernizirati gospodarstvo svoje zemlje, još uvijek uvelike ovisno o nafti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari