Pratite nas

Iz Svijeta

Sprema se veliki napad na Siriju? Eurocontrol upozorava aviokompanije: Budite na oprezu!

Objavljeno

na

Rusija i Sjedinjene Države sporile su se u utorak na Vijeću sigurnosti UN-a oko Sirije blokirajući jedna drugoj pokušaje da se uspostave međunarodne istrage o napadima kemijskim oružjem u toj ratom razorenoj zemlji.

Sjedinjene Države i druge zapadne sile, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i Saudijsku Arabiju, razmatraju poduzimanje vojne akcije zbog kako se sumnja napada otrovnim plinom u subotu na sirijski grad koji drže pobunjenici koji već dugo odolijeva snagama predsjednika Bašara al-Asada.

Rusija je uložila veto na nacrt američke rezolucije kojom bi se otvorila nova istraga koja bi utvrdila tko je kriv za takve napade. Sjedinjene Države i druge zemlje su potom blokirale suparnički ruski pokušaj da se uspostavi druga istraga koja bi tražila da Vijeće sigurnosti pripiše odgovornost.

Moskva se protivi bilo kakvom napadu na svoga bliskog saveznika Asada. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je rekao kako bi odluka Washingtona da predloži svoju rezoluciju mogla biti uvod u udar Zapada na Siriju.

Najmanje 60 ljudi je ubijeno, a više od 1000 ozlijeđeno u, kako se sumnja, napadu kemijskim oružjem u subotu na grad Dumu, prema sirijskoj humanitarnoj skupini. Liječnici i svjedoci kažu kako su žrtve pokazivale simptome trovanja, moguće nervnim otrovom, i izvijestili su o mirisu plina klora.

Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley je rekla Vijeću sigurnosti kako je usvajanje američkog nacrta rezolucije najmanje što zemlje članice mogu učiniti.

– Povijest će zabilježiti da je na današnji dan Rusija odabrala zaštititi čudovište, a ne živote sirijskog naroda, rekla je Haley govoreći o Asadu.

Dvanaest članica vijeća glasovalo je za nacrt američke rezolucije, dok se Bolivija pridružila Rusiji glasujući ne, a Kina se suzdržala. Rezolucija, kako bi prošla, treba devet glasova za i na nju ne smije biti uložen veto niti jedne od stalnih članica Rusije, Kine, Francuske, Britanije ili Sjedinjenih Država.

Američki je predsjednik Donald Trump otkazao planirano putovanje u Latinsku Ameriku krajem tjedna kako bi se usredotočio na reakciju na incident u Siriji, rekla je Bijela kuća. Trump je u ponedjeljak upozorio na brz i silovit odgovor kada bude ustanovljena odgovornost za napad.

Međunarodni stručnjaci za kemijsko oružje otići će u Dumu kako bi proveli istragu o, kako se sumnja, napadu otrovnim plinom, rekla je njihova organizacija u utorak dok Sjedinjene Države i druge zapadne sile razmišljaju o vojnoj akciji zbog incidenta.

Preporuka avioprijevoznicima

U međuvremenu, agencije javljaju o letovima borbenih aviona duž iračko-sirijske granice, ali zasad nema izvješća da su bilo kakvi napadi u tijeku. Eurocontrol, europska organizacija za kontrolu zračne plovidbe, objavila je upozorenje svim avioprijevoznicima da u sljedeća 72 sata izbjegavaju sirijski zračni prostor, ali i cijeli istočni Mediteran zbog opasnosti od udara projektila.

Eurocontrol je rekao kako bi u tom periodu mogli biti upotrijebljeni projektil zrak-zemlja kao i/ili krstareći projektili te da postoji mogućnost povremenih ometanja opreme za radio navigaciju.

– Treba pažljivo razmisliti kada se planiraju letovi u području istočnog Sredozemlja i Nikozijskog područja letnih informacija, rekla je agencija na svojoj internetskoj stranici glede navedenih područja zračnog prostora ne navodeći izvor moguće opasnosti.

Eurocontrol u svom upozorenju je naveo dokument Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost, europskog regulatora sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

U akciji će sudjelovati Francuzi i Saudijci?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je kazao da će se odluka o mogućim zračnim udarima na sirijska kemijska postrojenja donijeti u sljedećih nekoliko dana, a saudijski princ Mohamed bin Salman najavio da bi u vojnoj akciji mogla sudjelovati i njegova zemlja.

– Treći element je linija koju se ne smije prijeći i koju određuje Francuska. Ta ‘crvena linija’, koju dijele i druge sile, nema nikakve veze s raspravama koje se vode u Vijeću sigurnosti UN-a, kazao je Macron na zajedničkoj konferenciji za medije s bin Salmanom, koji je u posjetu Parizu.

– U tom kontekstu, nastavljamo razmjenjivati tehničke i strateške informacije s našim partnerima, posebice Velikom Britanijom i Amerikom, te ćemo u idućih nekoliko dana objaviti odluku, dodao je Macron.

Ako dođe do zračnih udara, nastavio je, oni neće biti usmjereni na saveznike sirijske vlade ili nekog određenog, već na kemijska postrojenja sirijske vlade.

Princ bin Salman je kazao da bi i Saudijska Arabija mogla sudjelovati u vojnoj akciji u Siriji nakon navodnog kemijskog napada u kojem je u istočnoj Guti, nadomak Damaska, poginulo najmanje 60 ljudi, a ranjeno oko 1000.

– Ako naše savezništvo s našim partnerima to bude zahtijevalo, bit ćemo u tome, kazao je bin Salman.

Ranije je saudijski ministar vanjskih poslova Abdel al-Jubeir kazao da je satajalište Rijada da odgovorni za napad moraju položiti račune i da ih se mora privesti pravdi.

Macron je u utorak također stao u obranu prodaje oružja koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom koja vojno djeluje u Jemenu, iako je izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije te će prije ljeta organizirati konferenciju o tom pitanju.

– Do ljeta ćemo održati zajedničku konferenciju o Jemenu kako bismo razjasnili što se čini i što treba učiniti, kazao je Macron, dok je princ Salman kazao da koalicija sve čini kako bi izbjegla civilne žrtve. Priznao je, međutim, da su greške u oružanim sukobima neizbježne.

Dvije zemlje potpisale ugovore vrijedne 18 milijardi dolara

Kako bin Salmanov trodnevni posjet Francuskoj nije samo političke, već i gospodarske naravi, on je zaključen potpisivanjem čak 19 sporazuma između francuskih i saudijskih tvrtki u vrijednosti većoj od 18 milijardi američkih dolara.

Dvije strane potpisale su sporazume u više područja, od petrokemije, pročišćavanja vode, turizma, kulture te zdravstva i poljoprivrede, doznaje se iz priopćenja s gospodarskog francusko-saudijskog foruma na kojem su sudjelovali čelnici kompanija i predstavnici dviju vlada.

Najznačajniji je sporazum o petrokemijskom projektu između francuskog Totala i saudijske kompanije Aramco. Investicija od pet milijardi dolara omogućit će izgradnju postrojenja u Jubailu, gdje se već nalazi najveća rafinerija Totala u svijetu.

Kompanije Suez, Veoila, Schneider Electric, Safra, Orange i JCDecaux čine društvo odabranih, a francusko-saudijski investicijski fond Five Capital najavio je svoje prve dvije investicije s tvrtkama Webedia i Suez.

Posjet princa bin Salmana pokušaj je privlačenja stranih ulaganja sa Zapada u saudijsku monarhiju. Princ je nedavno objavio paket reformi naziva “Vizija 2030” kojim želi liberalizirati i modernizirati gospodarstvo svoje zemlje, još uvijek uvelike ovisno o nafti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kolinda Grabar Kitarović: Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak koji je do sada postigla u ispunjavanju kriterija neophodnih za članstvo u Europskoj uniji, izjavila je u četvrtak u albanskom parlamentu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Hrvatska snažno podržava europsku integraciju Albanije i pozdravlja napredak ostvaren u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. Kao zemlja energičnih i marljivih mladih ljudi, Albanija ima izvrsne izglede”, kazala je predsjednica drugog dana službenog posjeta Tirani gdje se sastala s predsjednikom parlamenta Gramozom Rucijem.

Također je iskoristila priliku čestitati albanskoj strani na odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019.

“Čestitam vam na odluci Vijeća koja prepoznaje napredak Albanije i utire put otvaranju pristupnih pregovora u lipnju 2019”, kazala je predsjednica.

Poručila je da će Hrvatska nastaviti podržavati proces europske integracije Albanije prenoseći svoja iskustva i znanja stečena na vlastitom europskom putu.

“Trebamo nastaviti zajedno raditi kako bismo uspostavili još bolju suradnju (…) kao zemlja s iznimnim geostrateškim položajem, Albanija će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Europi. Hrvatske se raduje daljnjem jačanju svojih strateških odnosa s Albanijom”, poručila je Grabar-Kitarović.

To će, kako je istaknula, pridonijeti pozitivnim procesima u susjedstvu, kako u vidu stabilnosti i sigurnosti, tako i u poboljšanju gospodarske sigurnosti.

“Hrvatska i Albanija mogu zajedno puno toga učiniti”, kazala je predsjednica.

Ponovila je da Hrvatska pridaje veliku važnost stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu jugoistočne Europe i snažno zagovara europsku perspektivu cijelog tog prostora.

“Albanija je veoma važan partner, strateški i politički, i EU je to prepoznao”, kazala je predsjednica.

U svom se govoru osvrnula i na “trajno i nerazdvojno prijateljstvo” između dvije zemlje i ulogu albanske nacionalne manjine u hrvatskom društvu.

“Albanija je bila naš prijatelj kada nam je bilo potrebno”, kazala je i podsjetila na brojne Albance koji su se borili u Domovinskom ratu.

“Bili smo doslovce braća po oružju, prije nego smo 2009. ušli zajedno u NATO. Mnogi su Albanci žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i vjerujte mi – Hrvatska to neće zaboraviti”.

Kazala je da je Hrvatska, zemlja na raskrižju kršćanstva i islama, pomorske i kontinentalne tradicije, izvrstan primjer suživota, uključivosti i integracije raznih kultura i religija.

“Albanci su u potpunosti integrirani i cijenjeni pripadnici hrvatskog društva (…) kako vole i štuju Hrvatsku, a istovremeno su ponosni i domoljubni Albanci, sjajan su primjer pozitivnog utjecaja na odnose naših zemalja”, kazala je predsjednica, posebno podsjetivši na zajednicu Arbanasa kod Zadra koja tamo obitava od 18. stoljeća.

Također je podsjetila da prijateljstvo između dvije zemlje seže još u doba kada su Dalmacija i Albanija bile pod vlašću Venecijanske Republike i u tom kontekstu istaknula ulogu albanskog Gjergja Kastriotija Skenderbega.

Albanija je inače 2018. proglasila “Godinom Skenderbega”, s brojnim kulturnim događanjima.

Predsjednica je kazala da valja znati da su Skenderbeg i njegov sin primili titulu počasnih građana Dubrovačke Republike za njihov doprinos u borbi protiv Osmanlija.

Nije zaboravila spomenuti niti ulogu hrvatskog povjesničara, prevoditelja i političara Milana Šufflaya, jednog od utemeljitelja albanologije, te povjesničara iz 18. stoljeća Andrije Kačića Miočića, kao osobe kojima dugujemo povijesne veze s Albanijom.

Kao “nesumnjivo povijesni trenutak” u međusobnim odnosima navela je otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Tirani u ožujku 1994.

“Neka dugo živi hrvatsko-albansko prijateljstvo”, poručila je hrvatska predsjednica na kraju govora.

Svoj boravak u Albaniji nastavlja posjetom luci Drač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Video prilog o Vatrenima koji morate pogledati!!

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj video koji je priredio Soccer Stories morate pogledati: “Hrvatska zaslužuje sve poštovanje” – Možda su izgubili finale svjetskog prvenstva, ali su osvojili naše srce!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori