Pratite nas

Iz Svijeta

Sprema se veliki napad na Siriju? Eurocontrol upozorava aviokompanije: Budite na oprezu!

Objavljeno

na

Rusija i Sjedinjene Države sporile su se u utorak na Vijeću sigurnosti UN-a oko Sirije blokirajući jedna drugoj pokušaje da se uspostave međunarodne istrage o napadima kemijskim oružjem u toj ratom razorenoj zemlji.

Sjedinjene Države i druge zapadne sile, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i Saudijsku Arabiju, razmatraju poduzimanje vojne akcije zbog kako se sumnja napada otrovnim plinom u subotu na sirijski grad koji drže pobunjenici koji već dugo odolijeva snagama predsjednika Bašara al-Asada.

Rusija je uložila veto na nacrt američke rezolucije kojom bi se otvorila nova istraga koja bi utvrdila tko je kriv za takve napade. Sjedinjene Države i druge zemlje su potom blokirale suparnički ruski pokušaj da se uspostavi druga istraga koja bi tražila da Vijeće sigurnosti pripiše odgovornost.

Moskva se protivi bilo kakvom napadu na svoga bliskog saveznika Asada. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija je rekao kako bi odluka Washingtona da predloži svoju rezoluciju mogla biti uvod u udar Zapada na Siriju.

Najmanje 60 ljudi je ubijeno, a više od 1000 ozlijeđeno u, kako se sumnja, napadu kemijskim oružjem u subotu na grad Dumu, prema sirijskoj humanitarnoj skupini. Liječnici i svjedoci kažu kako su žrtve pokazivale simptome trovanja, moguće nervnim otrovom, i izvijestili su o mirisu plina klora.

Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley je rekla Vijeću sigurnosti kako je usvajanje američkog nacrta rezolucije najmanje što zemlje članice mogu učiniti.

– Povijest će zabilježiti da je na današnji dan Rusija odabrala zaštititi čudovište, a ne živote sirijskog naroda, rekla je Haley govoreći o Asadu.

Dvanaest članica vijeća glasovalo je za nacrt američke rezolucije, dok se Bolivija pridružila Rusiji glasujući ne, a Kina se suzdržala. Rezolucija, kako bi prošla, treba devet glasova za i na nju ne smije biti uložen veto niti jedne od stalnih članica Rusije, Kine, Francuske, Britanije ili Sjedinjenih Država.

Američki je predsjednik Donald Trump otkazao planirano putovanje u Latinsku Ameriku krajem tjedna kako bi se usredotočio na reakciju na incident u Siriji, rekla je Bijela kuća. Trump je u ponedjeljak upozorio na brz i silovit odgovor kada bude ustanovljena odgovornost za napad.

Međunarodni stručnjaci za kemijsko oružje otići će u Dumu kako bi proveli istragu o, kako se sumnja, napadu otrovnim plinom, rekla je njihova organizacija u utorak dok Sjedinjene Države i druge zapadne sile razmišljaju o vojnoj akciji zbog incidenta.

Preporuka avioprijevoznicima

U međuvremenu, agencije javljaju o letovima borbenih aviona duž iračko-sirijske granice, ali zasad nema izvješća da su bilo kakvi napadi u tijeku. Eurocontrol, europska organizacija za kontrolu zračne plovidbe, objavila je upozorenje svim avioprijevoznicima da u sljedeća 72 sata izbjegavaju sirijski zračni prostor, ali i cijeli istočni Mediteran zbog opasnosti od udara projektila.

Eurocontrol je rekao kako bi u tom periodu mogli biti upotrijebljeni projektil zrak-zemlja kao i/ili krstareći projektili te da postoji mogućnost povremenih ometanja opreme za radio navigaciju.

– Treba pažljivo razmisliti kada se planiraju letovi u području istočnog Sredozemlja i Nikozijskog područja letnih informacija, rekla je agencija na svojoj internetskoj stranici glede navedenih područja zračnog prostora ne navodeći izvor moguće opasnosti.

Eurocontrol u svom upozorenju je naveo dokument Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost, europskog regulatora sigurnosti civilnog zrakoplovstva.

U akciji će sudjelovati Francuzi i Saudijci?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je kazao da će se odluka o mogućim zračnim udarima na sirijska kemijska postrojenja donijeti u sljedećih nekoliko dana, a saudijski princ Mohamed bin Salman najavio da bi u vojnoj akciji mogla sudjelovati i njegova zemlja.

– Treći element je linija koju se ne smije prijeći i koju određuje Francuska. Ta ‘crvena linija’, koju dijele i druge sile, nema nikakve veze s raspravama koje se vode u Vijeću sigurnosti UN-a, kazao je Macron na zajedničkoj konferenciji za medije s bin Salmanom, koji je u posjetu Parizu.

– U tom kontekstu, nastavljamo razmjenjivati tehničke i strateške informacije s našim partnerima, posebice Velikom Britanijom i Amerikom, te ćemo u idućih nekoliko dana objaviti odluku, dodao je Macron.

Ako dođe do zračnih udara, nastavio je, oni neće biti usmjereni na saveznike sirijske vlade ili nekog određenog, već na kemijska postrojenja sirijske vlade.

Princ bin Salman je kazao da bi i Saudijska Arabija mogla sudjelovati u vojnoj akciji u Siriji nakon navodnog kemijskog napada u kojem je u istočnoj Guti, nadomak Damaska, poginulo najmanje 60 ljudi, a ranjeno oko 1000.

– Ako naše savezništvo s našim partnerima to bude zahtijevalo, bit ćemo u tome, kazao je bin Salman.

Ranije je saudijski ministar vanjskih poslova Abdel al-Jubeir kazao da je satajalište Rijada da odgovorni za napad moraju položiti račune i da ih se mora privesti pravdi.

Macron je u utorak također stao u obranu prodaje oružja koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom koja vojno djeluje u Jemenu, iako je izrazio zabrinutost zbog humanitarne situacije te će prije ljeta organizirati konferenciju o tom pitanju.

– Do ljeta ćemo održati zajedničku konferenciju o Jemenu kako bismo razjasnili što se čini i što treba učiniti, kazao je Macron, dok je princ Salman kazao da koalicija sve čini kako bi izbjegla civilne žrtve. Priznao je, međutim, da su greške u oružanim sukobima neizbježne.

Dvije zemlje potpisale ugovore vrijedne 18 milijardi dolara

Kako bin Salmanov trodnevni posjet Francuskoj nije samo političke, već i gospodarske naravi, on je zaključen potpisivanjem čak 19 sporazuma između francuskih i saudijskih tvrtki u vrijednosti većoj od 18 milijardi američkih dolara.

Dvije strane potpisale su sporazume u više područja, od petrokemije, pročišćavanja vode, turizma, kulture te zdravstva i poljoprivrede, doznaje se iz priopćenja s gospodarskog francusko-saudijskog foruma na kojem su sudjelovali čelnici kompanija i predstavnici dviju vlada.

Najznačajniji je sporazum o petrokemijskom projektu između francuskog Totala i saudijske kompanije Aramco. Investicija od pet milijardi dolara omogućit će izgradnju postrojenja u Jubailu, gdje se već nalazi najveća rafinerija Totala u svijetu.

Kompanije Suez, Veoila, Schneider Electric, Safra, Orange i JCDecaux čine društvo odabranih, a francusko-saudijski investicijski fond Five Capital najavio je svoje prve dvije investicije s tvrtkama Webedia i Suez.

Posjet princa bin Salmana pokušaj je privlačenja stranih ulaganja sa Zapada u saudijsku monarhiju. Princ je nedavno objavio paket reformi naziva “Vizija 2030” kojim želi liberalizirati i modernizirati gospodarstvo svoje zemlje, još uvijek uvelike ovisno o nafti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari