Pratite nas

Komentar

Sramota za znanstvenu zajednicu!

Objavljeno

na

portalnovosti

Nezamisliva mržnja pojedinaca u današnjoj Hrvatskoj prema hrvatskom narodu, prevršila je svaku mjeru. Brojne mrzitelje po ‘defaultu’, mogu donekle i razumijeti. Njih su tijekom desetljeća ‘sklepali’,  odgajali i odgojili prednici prepuni mržnje prema svemu hrvatskom  i uistinu treba proći nekoliko naraštaja da bi se u takvima izgubio osjećaj sličan mržnji negdašnjih mađarona, talijanaša itd. Nikako ne razumijem lakoću kojom pojedinci iskrivljuju činjenice, iako znam da to rade kako bi opravdali svoju mržnju. Tu se posebno ističu znanstvenici, kojima zamjeram što krše temeljno znanstveno načelo a to je znatiželja i istraživanje, propitivanje istine, pa i kad se misli da je neupitna! Tako znanost funkcionira. Da smo prihvaćali neupitnim stvari oko sebe, još bi bauljali u Kamenom dobu. Nasuprot tomu, neki  se u svrhu dokazivanja svoje izopačene mržnje, drže dogmi zločinačkih sustava, dogmi koje su skovane u svrhu objeda prema hrvatskome narodu, kako bi ga se i nakon rata (i onog i ovog) držalo manje vrijednim i nesposobnim za vlastitu političku suverenost i upravljanje svojom državom.

Tomu je primjer nedavni razgovor  prof.dr.sc. Ive Goldsteina  za  u Intervjuu tjedna za HRT ( https://kamenjar.com/goldstein-jasenovac-i-bleiburg-nisu-isto-ne-mozemo-govoriti-sve-su-zrtve-iste-to-je-neprihvatljivo/ ), u kojem na neshvatljivo rasistički način dijeli žrtve, a istinite činjenice drugih istraživača  povjesničara  drži revizionizmom.  Je li uvaženi profesor  (srednjovjekovne) povijesti, doista  misli da bi primjerice, trebalo zločine masovnih likvidacija u Vinici i Katynu i dalje pripisivati zloglasnim nacistima i nakon što su devedesetih Rusi priznali zločine koje je počinio zloglasni NKVD  po izravnoj zapovijedi Staljina i užeg rukovodstva SSSR-a!

Zbog te istine, strijeljan je  prof.dr.sc. Ljudevit Jurak, časni hrvatski  znanstvenik, patolog i sudski medicinar, član međunarodne skupine koja je istraživala zločine u Vinici (Ukrajina)  i utvrdila da su Sovjeti počinili zločin.  Strijeljan je od komunističkih jugoslavenskih vlasti, jer se nije htio odreći istine o sovjetskim zločinima! Da je odustao od svog potpisa, od istine, spasio bi život!  Drugi hrvatski znanstvenik Eduard Miloslavić, isto tako časni i ugledni hrvatski i svjetski znanstvenik, imenovan je u International Committee of Red Cross  1943., u skupinu koja je ispitivala zločin u Katynskoj šumi (u 7 velikih jama je ubijeno  21.768 poljskih časnika i dočasnika). Kako je i Miloslavić objavio i potpisao izvješće o zločinu koji su učinili Sovjeti, osuđen je 1945. na smrt u odsutnosti,  jer se od komunističkih vlasti 1945. spasio bjegom u SAD. Oba časna znanstvenika su bili krivi,  jer su masovne pokolje pripisali ”prijateljskoj sovjetskoj Rusiji” te su ”svjesno i zlonamjerno vršili propagandu protiv prijateljske Sovjetske Rusije”.

Ima li takvih istinoljubivih znanstvenika u nas danas?  Ima profesore Goldstein, ima!  Fraza kojom se neprestano manipulira u agitpropovskoj maniri  je ”revizionizam”!  Tu riječ, ja bih promijenio u ‘ispravku netočnog navoda’, jer nije istina (s time se i Vi danas slažete) da je u Jasenovcu ubijeno 700 tisuća ljudi, jer nije istina da se u logoru Jadovno i Šaranovoj jami u Lici nalazi  broj žrtava koji se u medijima često navodi  kad je Komisija za popis žrtava rata Saveznog izvršnog vijeća (Vlade) SFR Jugoslavije iz 1964. poimenično u logoru Jadovno utvrdila 1.794 žrtve.  Nakon što su rezultati te (državne!) komisije stavljeni pod embargo, u narednim desetljećima su iznošene procjene od 15 do 72 tisuće žrtava.  Nije istina da su ubijeni u Jasenovcu ljudi, koji su 5. prosinca 1943. u  K. Sućurcu poginuli od savezničkog bombardiranja u župnoj  crkvi za vrijeme mise, a i danas se vode u Jasenovac Research Institute u New Yorku! Nije istina još puno toga ili je možda istina?

Znanstvenik, povijesničar formata prof. Goldsteina trebao bi biti sretan da se znanstvenom istinom utvrdi što je točno? Je li neka dogma iz totalitarnog sustava istinita ili nije, a ako jest, prestaje biti dogma i postaje povijesna činjenica. Primjerice,  CIA je iznijela da se kao komunistički koncentracijski logor, djelatan i 1951. spominje i raniji ustaški logor Jasenovac. U Jasenovcu je u to vrijeme, prema ovom izvješću, bilo zatočeno oko  tri tisuće protivnika tadašnjeg jugoslavenskog komunističkog sustava. (/http://www.ekskluzivno.me/kakva-pljuska-za-godlsteina-dokumenti-cia-a-potvrdili-da-je-njegova-izjava-o-jasenovcu-bila-lazna-3041/).  Kako povjesničara prof.dr.sc. Ivu Goldsteina ne interesira istina o tom i sudbina i tih logoraša!? Ili ga zanima samo sudbina politički povlaštenih naroda?  Možda bi se prilikom razgovora, digao sa stolice, poput njegova strica, ako se spominje Jasenovac u svojstvu logora i nakon 1945.

Nisam iznenađen izjavom  Vesne Pusić što je nazvala Komemoraciju žrtvama Bleiburga svinjarijom, ako se osvrnemo na njezin ”background”,  kako u političkom djelovanju i odgoju tako i (prema uglednomn odvjetniku Željku  Olujiću)  školovanju.  Za ovo potonje je vrlo interesantno kako  mediji ne propituju tvrdnje g. Olujića, za razliku od nekih drugih na političkoj sceni, čiji je navodni krimen prepisivanja, gotovo bez ikakvog značaja u odnosu na Olujićeve tvrdnje (https://kamenjar.com/video-zeljko-olujic-vesna-pusic-nije-zavrsila-srednju-skolu-niti-je-maturirala/).  Prava je svinjarija  to, što je ova osoba bila birana na visoke funkcije  s ne  više od 1-2% podrške hrvatskih građana.

Vesna Pusić ‘se brine’ za ugled Katoličke crkve: Trebala je zabraniti održavanje mise na Bleiburgu!

U demokratskom društvu bi znanstvenici trebali biti vodeći u traženju istine, bez obzira na rezultate koje će to istraživanje donijeti, ako su istiniti! Međutim, kako reče Soren Kierkegaard:  ”Istina je zamka: ne možeš je dobiti a da ona ne dobije tebe” . Je li se toga boje pojedini ”znanstvenici”?  Nadalje, rasizma  među žrtvama ali i među zločincima ne smije biti! Zločinac je zločinac, bez obzira na rasu, vjeru, narod , vojnu i bilo koju drugu pripadnost. Isto vrijedi i za nevine žrtve. Nevina žrtva je sveta i sa žrtvom nema rasprave! Nevina žrtva je uvijek u pravu!  Je li se Goldstein, koji je za vrijeme diplomatskog razdoblja u svojoj karijeri , predstavljajući demokratsku Hrvatsku u Francuskoj i u uredu držao sliku desetog megaubojice 20. stoljeća, bojao žrtve i da će ga opet sustići Kierkegaard  koji je rekao da: ”Tiranin umire i njegova vladavina je gotova. Mučenik umire i njegova vladavina tek počimje”.

Tko je mučenik, tj. nevina žrtva, znamo od početka naše civilizacije, još od Rimskog prava i nikakva totalitarna,  pojedincima i nedemokratskim režimima drukčija, njima prikladnija definicija i tvrdnja to ne može promijeniti. Držim upravo sramotnim da pojedini ”znanstvenici” bilo kojeg naroda, vjere i rase, drže dogme bilo kojeg  totalitarnog režima svetim i nepromjenjivim. Takvi ”znanstvenici” su sramota za znanstvenu zajednicu! Takvi ne mogu sudjelovati u traženju istine jer, kako reče M.L. King: ”Mrak ne može raspršiti mrak, to može samo svjetlo”.

Prof.dr.sc. Mihovil Biočić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosan sam što sam Hrvat/Hrvatica

Objavljeno

na

Objavio

Pripadam narodu koji uspijeva opstati na povijesnoj pozornici unatoč svim nevoljama. Ima kulturnu i političku baštinu, povijest koja se može pratiti od 852. godine i domišljati i rekonstruirati i stoljećima prije toga.

Dužnost je svakog Hrvata/Hrvatice gajiti vlastitu nacionalnu, domoljubnu i rodoljubnu svijest. Ponos na hrvatstvo je prirodan osjećaj pogotovo što je on utemeljen na divljenja vrijednim ostvarenjima hrvatskih ljudi i naroda.

Neznanje je najveći neprijatelj domoljublja. Hrvatski jezik i umjetnost na njemu ostvarena, hrvatska kulturna tradicija i umjetnost, politička borba i nastojanja, njegova su dična povijest. Svijest o hrvatskom kulturnom i političkom identitetu temelj je opstojnosti hrvatskoga naroda, uspostava, održavanje i očuvanje potrebnih nacionalnih institucija obveza.

Svakodnevna skrb za hrvatski jezik sveta je dužnost, jer, kao što pjesnik kaže, Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje od riječi. Jedino kroz očuvanje jezika, kulture i političkog okvira (države i državotvornosti) narod može očuvati vlastito ime i opstojnost.

U svjetonazornom i vrijednosnom smislu (u skladu s tradicijom) važno je očuvanje i njegovanje pripadnosti katoličkoj crkvi. U krilu crkve trajali smo i postojali. Odgajali se i uzrastali. A da bi to i dalje mogli potrebno je jačati obitelj (i obiteljske vrijednosti).

Očuvanje i zaštita obitelji je imperativ. Ona rađa i odgaja. Pravo na život i pravo na rad kao temeljna ljudska prava ostvarivati u svojoj zemlji.

Pomagati vlastite ljude. Opstati na hrvatskom tlu obveza je i odgovornost. Oni koji su u svijetu u tome su dužni pomagati one koji su ostali. Pomagati svekoliki napredak Hrvatske i Hrvata u BiH kako bi se jednom imali gdje i mogli vratiti. I oni sami trebaju promišljati vlastiti povratak. Život u tuđini bit će mnogo lakši ukoliko se neprestano dotiču vlastiti korijeni i osnažuju konopci ljubavi.

Zanimanje za naše u tuđini, ostvarivanje pretpostavki za njihovo uključivanje u narodni život, neprestana i živa komunikacija: institucionalna, obiteljska i pojedinačna treba činiti jedinstveni hrvatski kulturni i politički prostor.

Zadaća je svakog hrvatskog čovjeka raditi sve da se ostvari što je moguće veći povratak hrvatskih ljudi.
Jer, ipak, samo je ovdje Dom i Domovina.

prof. dr. sc. Marko Tokić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Predrag Peđa Mišić: Što u biti znači biti dosljedan, što su uopće ideali?

Objavljeno

na

Objavio

FENIX

Što u biti znači biti dosljedan, što su uopće ideali.
Te 91′ bilo je nekako najlakše, koliko god to zvučalo čudno.
Imao si neprijatelja, znao si cilj, svrhu, sad je to sve upitno.

Ako mi danas raspravljamo o domovinskom ratu, o HOS-u, jesmo li ili nismo za “Dom spremni” čemu onda sve.
Sve se svelo na neke domjenke, lampaše, svijeće, vijence.
Imali i jedan političar jasan stav oko svega gore nabrojanog.

Iskreno, ne zamjerajući, mislim da niti ili mali broj od njih nije bio na prvoj crti, osjetio miris krvi, raskomadana ljudska tjela.
Oni me i ne čude, čudi me da roditelji, braća, sestre, djeca još uvijek takve podržavaju, daju im glas, pravdaju ih.
Neću tupit, pitam se što ja tu radim,

Moji stavovi su jasni i javni, nikad se nisam krio iza nikoga. Bio sam za Škoru, drugi krug za Kolindu, to su moji stavovi, ja nisam podložan tuđim. NE HVATAJTE ME NA EMOCIJE, NE DAM VIŠE

Mnogi su mi pisali, javno izgovorili, oni te samo iskorištavaju, kad im ne bude trebalo otpisat će te.
Analizirajući sve do sada, shvatio sam, ja zbog svojih poginulih prijatelja neću odustati.
Jesu li to ideali ili ne, ne znam.

Znam
HOS da
ZDS da
NESTALI da
SRBIJA NE

Jesam li u krivu to će narod reći. Putujem diljem lijepe naše, vlakovima, autobusima, bez putnih naloga o svom trošku uz pomoć dobrih ljudi.
Ja ću sebi dati za pravo mali odmor i razmisliti hoću li dalje ili ne.

Nisam se umorio ali ako nešto ne ide onda ne ide
Kasno je da se mijenjam
HVALA VAM

Predrag Peđa Mišić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari