Pratite nas

Vijesti

SRAMOTNA HAAŠKA PRESUDA – ZADNJI ČIN VELEIZDAJE IVE JOSIPOVIĆA

Objavljeno

na

International-Court-of-Justice

11:57 SUD ZAVRŠAVA ZASJEDANJE

11.54 S 15 od 17 glasova odbačena je Hrvatska tužba. Jednoglasno se odbacuje srpska protutužba, kazao je sudac Tomka.

11.51 Protutužba Srbije mora biti odbačena u cijelosti. sudac je pozvao na što prije rješavanje pitanja nestalih osoba u Oluju.

11.50 Nije dokazano da je tijekom i nakon Oluje počinjen genocid protiv srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Hrvatska nije prekršila obveze o genocidu. Ne može se smatrati zemljom koja je nastojala počiniti genocid, zaključio je haaški sud.

11.47 Sud drži da brijunski transkript ne dokazuje genocidnu namjenu. Etničko čišćenje ne čini genocid, kazao je sudac.

11.44 Brijunski transkripti upućuju na to da su hrvatski vođe bili svjesni da će granatiranje dovesti do egzodusa srpskog stanovništva, no i ako bi se dokazalo da je progon bila namjera, nije bila namjera da se potpuno fizički uništi srpsko stanovništvo. Sud zaključuje da nije dokazano da su ubojstva zaštićene skupine nešto što je počinjeno kao rezultat planiranja istrebljenja.

11.42 Masovno uništenje i pljačka srpske imovine – ti bi činovi moralii biti takvi da živote dovedu do uništenja, što dokazi nisu dokazali.

11.40 Sud utvrđuje da prema podnjetim dokazima nema zaključka da je postojala namjena fizičkog uništenja SAO Krajine. Srpski dokazi nisu nepobitni – postoji dovoljno dokaza da su se takvi događaji dogodili. Ubojstva tijekom bijega civila – sumnja se na sustavnu izvedenost, iznosi haaški sud.

11.39 U SAO Krajini nije bilo prekomjernog granatiranja jer je velik broj granata pao više od 200 metara od legitimne mete, zaključio je sud.

11.35 Srbi terete Hrvatsku za: ubojstva Srba u Hrvatskoj, nanošenje teških etničkih povreda, što je dovelo do potpunog ili djelomičnog uništenja jedne etničke skupine.

11.31 Razmatra se srpska protutužba.

11.26 Genocid protiv hrvatskog naroda do 1995. godine – Hrvatska nije uspjela dati potvrdu da je počinjen genocid. Hrvatska tvrdnja u cijelosti se mora odbaciti.

11.22 Hrvatska nije uspjela dokazati kako su Srbi imali namjeru da u cijelosti ili djelomično unište Hrvate.

11.18 Tomka je rekao kako je velik broj ubojstava počinjen od strane JNA i Srba, na područjima Hrvatske – u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici i Dalmaciji. Dokazi upućuju da je velika većina žrtava pripadala Hrvatima odnosno zaštićenoj skupini, što može upućivati na to da su bili sustavno na meti.

 

Motivi počinitelja i okolnosti ubojstava i njihova pravna kategorizacija je takva da nije sporna da su pripadnici zaštićene skupine ubijani i da je konkretno djelo genocida utvrđen. Sud u ovoj fazi ne mora iznijeti konkretan popis svih ubojstava niti je dužan utvrditi točan broj žrtava.

Obitelji stradalih trebaju saznati koja je sudbina njihovih najbližih koji su nestali. Sud potiče obje strane u dobroj vjeri da istraži ovo pitanje.

11.11 Sudac je neke dokaze koje je dala Hrvatska prozvao manjkavim. Kazao je kako se čini da su u nekim slučajevima hrvatski policajci sami potpisali svjedočanja te da su neke izkave tek naknadno potpisane, što ih čini neosnovanim.

11.06 Slučaj Ante Gotovine, na primjer, kazao je sudac, neće biti od presudnog značaja u ovom suđenju.

11.01 Sudac je kazao kako mora primjetiti kako optužbe najvećih dužnosnika, točnije u slučaju Slobodana Miloševića je postojala optužba za genocid u odnosu na sukob u BiH, ali ne i u onom dijelu optužnice koja se bavi sukobima u Hrvatskoj.

10.56 Presuda iz 2007. relevantna je i za današnju presudu – za obje strane, naglasio je sudac.

10.52 Sudac je objasnio kako se obje strane slažu oko definicije ubojstva, ali ne i fizičkim i psihičkim ozljedama. Sud smatra da u skladu s člankom 2 b uobičajeno značenje teških ozljeda znači da su ozlijede takve da pridonose istrebljenju skupine. I silovanje se može smatrati dijelom genocida.

10.48 Sud odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali sud ne odlučuje o individualnoj odgovornosti. Genocid sadrži dva elementa, konkretno djelo i namjeru. Sud će prvo razmotriti namjeru.

10.44 Sukobi ’91. i ’92. doveli su do većine tužbi i direktno su vezani za ono što se dogodilo u ljeto ’95, kazao je sudac.

10.37  Sudac je kazao da je protutužba Srbije utemeljena pošto je Hrvatska postala članicom potpisnicom Konvencije 8.10.1991. godine. Vezana je činjenično i pravno za osnovnu tužbu, rekao je Tomka.

10.25 Srbija nije mogla biti odgovorna prije datuma potpisivanja Koncencije – 27. travnja 1992. godine, zaključak je s Haškog suda.  Srbija je navela kako je tek počela postojati 27. travnja 1992. i da je prije tog datuma nije obvezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

10.21 Sudac je naglasio kako za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Naglasio je kako je važno da država provodi Konvenciju ali ne retroaktivno. Dakle, ne može odnositi na prethodno razdoblje, npr. Drugi svjetski rat, već tek nakon datuma kada je službeno postala potpisnicom Konvencije. Prije 27. travnja. 1992. ne može se smatrati da je Srbija bila odgovorna u smislu članka 9., rekao je Tomka.

10.19 Sud smatra da je glavni predmet sukoba da se zna je li Srbija odgovorna za kršenje Konvencije o sprečavanju genocida, kaže Predsjednik suda Tomka.

10.05 Počelo je izricanje presude. Predsjednik Suda Tomka iznosi vremensku crtu događaja ranih devedesetih i priznanje nadležnosti suda, koju je Srbija pokušala osporiti nakon što je Hrvatska podnijela tužbu.

Dok je pisao optužnicu profesor Ivo Srbima dilao dokumente!

Tomac je ustvrdio kako je Josipović za vrijeme pisanja optužnice sastajao se s veleposlanikom Srbije i svaki put mu donosio materijal, kako piše Cvetičanin, koji je poslije poslužio Srbiji za protutužbu.

vukovar grob

Hrvatski pravni tim koji nas zastupa pred Međunarodnim sudom u Haagu nije dobro sastavljen, upozoravao je mjesecima pravnik Pero Kovačević koji je pitao je li ministar Miljenić taj propust učinio namjerno ili slučajno. Već s prvim čitanjem presude rupe hrvatskog pravnog tima izlaze na vidjelo pa se tako iz Haaške sudnice poručuje da je protutužba Srbije protiv Hrvatske utemeljena, ali i da Srbija nije kriva za genocid i zločine počinjene do 27. travnja 1992. godine.

Voditeljica hrvatskog pravnog tima bila je Vesna Crnić-Grotić čiju su stručnost mnogi dovodili u pitanje, a upozoravalo se i na Ivana Šimonovića hrvatskog zastupnika pred ICJ-em. Na njega je upozoravao profesor Zvonimir Šeparović pod čijom je palicom tužba i podignuta. Kazivao je kako je Šimonović iz tužbe izostavio Crnu Goru. Ipak, posebno upozorenje koje u svojoj knjizi Crveni predsjednik spominje profesor Zdravko Tomac odnosi se na predsjednika na odlasku Ivu Josipovića koji je koautor tužbe protiv Srbije za genocid.

U knjizi, Tomac je spomenuo memoare srpskog veleposlanika u Zagrebu Radivoja Cvetičanina koji je iznio činjenice da je 2007. Ivo Josipović kao profesor krivičnog prava bio angažiran da napiše optužnicu protiv Srbije za učinjeni genocid. Tomac je ustvrdio kako je Josipović za vrijeme pisanja optužnice sastajao se s veleposlanikom Srbije i svaki put mu donosio materijal, kako piše Cvetičanin, koji je poslije poslužio Srbiji za protutužbu. I u njegovim memoarima intrigantan je dio u kojem opisuje susret 22. svibnja 2007. godine sa predsjednikom Josipovićem, tada profesorom zagrebačkog Pravnog fakulteta u zagrebačkom restoranu Vinodol.

Ako je vjerovati pisanju Cvetičanina, Josipović, koji mu se još 11. svibnja iste godine na ručku pohvalio kako je beogradski zet, dostavio mu je hrpu službenih sudskih spisa o kaznenim postupcima za ratne zločine koji su se u Hrvatskoj provodili protiv Srba. Inače, bilo je to vrijeme kad je Josipović već bio napustio hrvatski pravni tim koji je sastavljao tužbu za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu.Prema pisanju Cvetićanina, Josipović mu se još na tom ručku 11. svibnja samoinicijativno ponudio da se oko hrvatske i bosanske tužbe protiv Srbije postigne politički sporazum što je navodno podržavao tadašnji predsjednik Stjepan Mesić. Desetak dana kasnije Cvetičanin (22. svibnja 2007. godine) zapisao je sljedeće:

-Ručam u Vinodolu s prof. Josipovićem. Ta renesansna pojava… ostavlja utisak jednostavnog, unekoliko hladnog čoveka. U dva sata razgovora nismo, međutim, uspeli da dopremo jedan do drugoga. Doneo mi je svoju uobičajeno debelu hrestomatiju suđenja i presuda za ratne zločine. Devedeset i pet odsto Srbi. Potvrđuje da je izašao iz hrvatske komisije koja vodi tužbu protiv Srbije. Nije od toga pravio pompu. Kazao sam da mi prirodno cenimo taj gest- napisao je Cvetičanin. Je li ta gesta pomogla srpskom pravnom timu? (Iva Međugorac)

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari