Pratite nas

BiH

Srbi su toliko ugroženi u Hrvatskoj da prijete hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima

Objavljeno

na

Politika hrvatskih vlasti nakon 2000. dovela je i do četničkih provokacija u samom središtu Karlovca

Kamo je dovela “građanska” politika koja vlada Hrvatskom od 2000. zorno dokazuje slučaj iz središta Karlovca, gdje su dva četnički nastrojena hrvatska “građana” srpske nacionalnosti prijetili u samom središtu Karlovca hrvatskim braniteljima Mihailu Hrastovu i Goranu Čerkezu, vičući između ostalog “Klat ćemo Hrvate” i “Ovo je Srbija”.

Stalna kuknjava o teškom i nezadovoljavajućem položaju građana srpske nacionalnosti iz usta vođa srpske manjine u Hrvatskoj, prvenstveno Milorada Pupovca, a koja ima punu podršku svih vlasti u Hrvatskoj nakon 2000. dovela je, za sada, do izgreda poput ovog. A što očekivati kad, primjerice, predsjednik Vlade Zoran Milanović, sazove izvanrednu konferenciju za medije, rano ujutro, prije policijskog izvješća, zbog napada na srpske sjemeništarce u Kistanju, pa o tome danima bruje svi mediji, a ne kaže niti riječ o tome da dotični sjemeništarci osim što na društvenim mrežama šire četničkubajic promidžbu, provociraju i hrvatsko stanovništvo u Kistanju i okolici.

Ovog su puta mete napada bili dvojica hrvatskih vitezova, od kojih se Mihajlu Hrastovu sudi već više od dvadeset godina zbog “slučaja” Koranski most. Da podsjetimo, navedena dvojica hrvatskih branitelja sami su branili Koranski most u rujnu 1991., kad su preko njega pokušali prijeći srpski vojnici, koji su se navodno željeli predati. U pucnjavi koja je uslijedila nakon što su srpski rezervisti (kojima su u džepovima pronađene ručne granate i pištolji, a među kojima je bio i visoki oficir obavještajne službe JNA) “pregazili” Gorana Čerkeza koji je stao ispred njih, većina srpskih vojnika je poginula. Do sada je Mihajlo Hrastov tri puta bio oslobođen krivnje na sudu u Karlovcu, a Ustavni je sud poništio presudu Vrhovnog kojom je Mihajlo Hrastov bio osuđen na 4 godine zatvora.

Kad se pojedini “građani” Hrvatske srpske nacionalnosti usude tako vrijeđati dvojicu hrvatskih branitelja, koji su zaa ogromnu većinu Karlovčana i hrvatskog naroda junaci koji su obranili Karlovac i ne samo Karlovac (Od Koranskog mosta do granice sa Slovenijom manje je od 10 km!), znači da su svjesni toga da im nitko ništa ne može i ne će učiniti. Znajući kakva je vlast u Hrvatskoj, pitamo se što je sljedeći korak “obespravljenih” i “ugroženih” Srba?

D.J.L.

Prijetili Hrastovu i obitelji, pa vikali: Ovo je Srbija!

Iako je od velikosrpske agresije na Hrvatsku prošlo gotovo četvrt stoljeća središtem Karlovca proteklih dana odjekivali su pokliči: ‘Ovo je Srbija’ i ‘Klat ćemo Hrvate’.mhrastov

Policija u akciji

Pomalo nestvarne događaje službeno su potvrdili uhićenjima i iz Policijske uprave karlovačke. No za mnoge još šokantniji podatak je kako su direktne prijetnje ubojstvom i smaknućem djece i drugih članova obitelji izrečene Mihajlu Miši Hrastovu i Goranu Čerkezu koje mnogi smatraju herojima zaslužnima što su Karlovac i Karlovčani spašeni srpske okupacije i protjerivanja iz njihovih domova.

Posljednji događaj zbio se na prostoru nedaleko Gradskog kazališta Zorin dom u strogom središtu grada, kraj jednog od tamošnjih ugostiteljskih objekata.

–Ne znam što je bio povod no vidio sam čovjeka koji se obrušio na Čerkeza, kojeg znam iz viđenja. Počeo mu prijetiti, rekao mu da je ustaša, da dobro zna gdje živi on, ali i članovi njegove obitelji, te kako ovdje u Karlovcu više nema što tražiti jer je ovo Srbija.

No, još mi je šokantnije bilo kad je slične prijetnje izrekao i prema Miši Hrastovu – ispričao nam je jedan od svjedoka događaja. Hrastov, očito vidno uznemiren, javio nam se iz svog doma.

koranski mostjpg– Čerkez me nazvao telefonom i odmah sam shvatio da nešto nije u redu. Kad mi je prepričao događaj ostao sam u šoku, ozbiljno uzemiren, pokušavajući se suzdržati od bilo kakvih reakcija. Znate dobro u kakvoj sam poziciji i kako se osjeća čovjek kojem više od 20 godina sude za istu stvar. No, možete zamisliti kako se osjećaju moja supruga i kćer koji sve to proživljavaju, iako s događajem nemaju nikakve veze.

I prije sam često znao primati prijeteće pozive telefonom, no sada kada mi otvoreno prijete ubojstvom kćeri i supruge mislim da je to kap koja je zaista prelila čašu. Bojim se da taj srpski ekstremizam ne eskalira, jer su sličnim prijetnjama i maltretiranju proteklih mjeseci izloženi i brojni moji suborci – rekao je Hrastov.

Nije slučajnost

Nakon događaja otišao je u policiji i podnio kaznenu prijavu. Policije je službeno priopćila da su zbog tog događaja uhitili dvojicu Karlovčana starih 24 i 56 godina. Očevici su nam potvrdili da je riječ o ocu i sinu Draganu i Endiju Ćutkoviću. Obojica Hrvati su ugroženiOgorčen sam. Kako mogu živjeti ovdje i izjašnjavati se kao Hrvat i katolik dok ne mogu reći kako je Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjenik, te kako su Istra i Kordun Hrvatska, a ne Italija ili Srbija. Taj Čutković mi je prišao, pljunuo me i udario u glavu. Tada mi je rako da će on dovesti odred iz Banja Luke, da će pokalti sve Hrvate i da nama ustašama neme mjesta ovdje, jer je tu Srbijasu dobro poznati Karlovčanima, a od prije su već više puta upisani i u policijske bilježnice.

No, da nije riječ o izoliranom incidentu potvrđuje i slučaj Ljubomira Jurkovića Dede koji je poznat iz slučaja The Independent. I on je imao gotovo isti sukob sa istim ljudima, također vezan uz srpski ekstremizam.cetnici 150505v

–Ogorčen sam. Kako mogu živjeti ovdje i izjašnjavati se kao Hrvat i katolik dok ne mogu reći kako je Franjo Tuđman prvi hrvatski predsjenik, te kako su Istra i Kordun Hrvatska, a ne Italija ili Srbija. Taj Čutković mi je prišao, pljunuo me i udario u glavu. Tada mi je rako da će on dovesti odred iz Banja Luke, da će pokalti sve Hrvate i da nama ustašama neme mjesta ovdje, jer je tu Srbija – ispričao je šokiran Jurković koji je od tog događaja na liječenju.

Krešimir Vilajtović odvjetnik koji Hrastova zastupa već niz godine u slučaju Koranski most tvrdi da i ovaj slučaj dokazuje katastrofalnu situaciju unutar institucije sistema.

–Osim što bih zaista pohvalio reakciju karlovačke policije koja je vrlo brzo otkrila počinitelje, svi ostali uključeni u ovaj sustav ponašaju se u najmanju ruku katastrofalno. Hrastovu se za isti događaj sudi već 22 godine.

Kroz isti pakao prolazi i njegova obitelj, Mislim da je sad krajnje vrijeme da se okonča ta silna nepravda prema ljidima kojima je već sada uništen život.

Jednako tako smatram da se treba oštro kazniti sve koji na bilo koji način sudjeluju u maltretiranju i podgrijavanju srpskog ekstremizma u središtu Karlovca – tvrdi Vilajtović.

Vecernji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari