Pratite nas

Vijesti

Srbi za nezavisnost RS-a, Bošnjaci za centralizaciju BiH, Hrvati žele treći entitet

Objavljeno

na

Građani Bosne i Hercegovine većinom vjeruju u miran suživot Bošnjaka, Srba i Hrvata, bez nadzora međunarodne zajednice, rezultati su istraživanja koje u posljednjih osam godina radi agencija Ipsos.

“Godine 2005. je 68 posto ispitanika u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH, 55 posto u srpskim i 68 posto u hrvatskim, vjerovalo u mogućnost mirnog suživota bez vanjske supervizije.U 2013. je taj broj pao na 55 posto u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, u predominantno hrvatskim dijelovima je bio 66 posto, dok je broj u predominantno srpskim dijelovima porastao na 66 posto.

Mada relativan pad optimista glede mirnog suživota bez supervizije u predominantno bošnjačkim dijelovima BiH treba donekle zabrinjavati, uopćeno gledano, većina građana BiH su optimisti glede mirnog suživota i stavovi se nisu znatno promijenili u zadnjih osam godina”, priopćila je agencija Ipsos. U 2005. godini je 27 posto građana željelo živjeti u dejtonskoj BiH, gotovo identično kao u 2013. godini, kada se za to izjasnilo 28 posto.

“U dominantno bošnjačkim dijelovima građani najviše žele živjeti u centralistički uređenoj BiH- 80 posto u 2005. i 78 posto u 2013. preferiraju takvo uređenje. Broj ispitanika koji su željeli bošnjački entitet u 2005. je bio sedam, a u 2013. godini 13 posto. U predominantno srpskim dijelovima BiH, u 2005. je 68 posto ispitanih bilo za pripajanje Republike Srpske Srbiji, no u 2013. najizraženiji je stav za nezavisnost Republike Srpske, 67 posto.

U predominantno hrvatskim dijelovima BiH, ispitanici najviše žele tri entiteta. U 2005. je 52 posto preferiralo tu opciju, a 2013. godine  61 posto,a 63 posto je bilo protiv priključenja Hrvatskoj u 2005., a 2013. godine 72 posto, što znači da je znatna većina protiv secesije.

Uopćeno, najviše bi trebalo zabrinjavazi jaka podrška za neovisnost Republike Srpske u predominantno srpskim dijelovima BiH. Ništa manje zabrinjavajuća je i ogromna razlika u preferiranim opcijama za unutarnje uređenje BiH između ispitanika u različitim dijelovima BiH te njen rast tijekom vremena”, podaci su agencije Ipsos. U 2005. je za pristup Europskoj uniji (EU) bilo 91 posto ispitanika u dijelovima gdje su Bošnjaci većina, 66 posto s hrvatskom većinom i 69 posto sa srpskom, a 2013. je taj broj narastao na 84 posto u dijelovima gdje najviše žive Hrvati.

“Ono što je naročito interesantno jest porast skepticizma u predominantno srpskim dijelovima BiH, gdje je potpora za ulazak u EU u 2013. pala na 50 posto.Skepticizam ka NATO-integracijama je još veći, 82 posto građana u srpskim predjelima je protiv NATO-članstva.Istovremeno, gotovo isti broj, 84 posto, u predominantno hrvatskim i bošnjačkim dijelovima BiH podržava pridruženje NATO alijansi.

I dok podijeljenost stavova o unutarnjem uređenju države ili o budućnosti BiH govori o ‘zacementiranosti’ političke situacije u BiH te o ambivalentnosti ‘postdejtonskog’ mira, postoji rizik da su sve oči opet uprte u međunarodnu zajednicu u potrazi za rješenjima. Uzimajući u obzir da međunarodni činovnici od 1996. imaju veliki utjecaj na političku i ekonomsku situaciju te na odnose unutar BiH, postavlja se i pitanje stavova građana ka stranim činovnicima i OHR-u kao utjelovljenju međunarodnog prisustva u BiH.

Zanimljivo je da stavovi ka OHR-u i stranim birokratima ujedinjuje stavove građana iz svih dijelova BiH”, naglašava Ipsos. U 2005. je 82 posto smatralo da ih OHR tretira kao zaostao narod, dok je 2013., mada manji, taj broj od 69 posto i dalje visok.Dok je u 2005.godini 33 posto građana BiH gledalo OHR kao garanciju funkcioniranja države, 2013. ih tako misli 14 posto.To se vjerovatno donekle može objasniti mišljenjem da OHR razumije, ali mu nije u interesu rješenje za BiH situaciju, zaključuje Ipsos. A 89 posto ispitanih u 2005. je smatralo da su strani činovnici u BiH primarno zbog visokih plaća i dnevnica. U 2013. je 78 posto dijelilo taj stav.

“Uzimajući u obzir predominantne trendove u stavovima građana BiH ka unutarnjoj situaciji ali i ka međunarodnoj zajednici u BiH, može se reći da problem osjećaja bezizlaznosti i političke i socijalne letargije kod građana BiH ne treba tražiti samo u domaćim elitama nego promatrati stavove kao rezultat interakcije međunarodnih i domaćih elita koje svaka na svoj način štite svoje interese a sve nauštrb građana i cjelokupne situacije u Bosni i Hercegovini”, zaključak je u ovom istraživanju.

Agenacija Ipsos ističe da je zadnjih dana medijska debata u Bosni i Hercegovini ponovno preokupirana pričom o mogućnosti novih ratnih sukoba u zemlji. Medijsku debatu je potakla nova studija javnog mnijenja koju je nedavno radio UNDP.”No postavlja se pitanje – do koje mjere nedavna studija UNDP-a govori o pogoršanju odnosa u BiH, o cjelokupnoj situaciji u zemlji, te, što je najvažnije, da li se u BiH sprema novi rat?

U želji da se odgovori na ova pitanja ali i na pitanja tranzicijske pravde, Roland Kostić, doktor mirovnih studija sa sveučilišta u Uppsali i agencija Ipsos mjerili su stavove građana u Bosni i Hercegovini od 2005. godine”, naglašavaju iz agencije.Studija je rađena u okviru Kostićevog projekta o građenju mira i tranzicijskoj pravdi u Bosni i Hercegovini.

FENA

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari