Pratite nas

Srbija bi “i ovce i novce”

Objavljeno

na

Od svrgavanja Miloševića, Kremlj je rado retorički podržavao Srbiju. No skupu pomoć još radije prepuštao Europskoj uniji i Washingtonu, piše Süddeutsche Zeitung osvrćući se na aktualnu politiku Beograda naspram Moskve. Njemačkim medijima posljednjih tjedana sve je zanimljiviji stav službenog Beograda naspram krize u Ukrajini. Taj stav, verbalno poštivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali istodobno suzdržavanje od sankcija Rusiji, najbolje opisuje fraza „raskorak između Bruxellesa i Moskve“. Varijaciju fraze koristi i magazin Fokus u podnaslovu intervjua sa premijerom Aleksandrom Vučićem. Naslov glasi: „Krim nije dio Rusije“, što je doduše ponešto pojednostavljena interpretacija Vučićevog odgovora. On je zapravo rekao: „Ne možemo prihvatiti Krim kao dio Rusije. To bi značilo istodobno priznavanje Kosova kao nezavisne države.“ Na pitanje novinara je li Putin kritizirao ovakav stav Beograda, Vučić odgovara: „Da, neslužbeno.“

Manevriranje Beograda

Predsjednik srpske vlade je, osim spominjanja „tradicionalnog prijateljstva“ s Rusijom – priznao da uvođenje sankcija Moskvi ne bi bilo oportuno: „Srbija je u političkoj i ekonomskoj krizi. Ovisimo od ruskog plina, najveći porezni obveznik je većinski ruski koncern NIS. Kako Srbija može preživjeti ako uvede sankcije Moskvi?“ Na opasku novinarke da Srbija manevrira između Rusije i EU, Vučić kaže: „Ne manevriramo. Jasno sam rekao Putinu i Medvjedevu da Srbija slijedi smjernice EU-a. Kada sam se u Moskvi raspitivao za licence za izvoz Fiatovih automobila iz Srbije, rečeno mi je da je to moguće ako postanemo deo Euroazijske unije. Ali to mi ne želimo!“ Mini-intervju na pola strane, objavljen povodom konferencije o Zapadnom Balkanu koji se u četvrtak održava u Berlinu i na kojoj će osim Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije, sudjelovati i delegacije Hrvatske i Slovenije, završava se pozivom njemačkim ulagačima, posebno u automobilsku industriju i poljoprivredu.

Kafić „Putin“Više prostora srpskom „raskoraku“ posvetio je danas ugledni dnevnik Süddeutsche Zeitung. Tekst počinje opisom kafića „Putin“ u Novom Sadu gdje ruski predsjednik pozdravlja posjetitelje s jedne slike u natprirodnoj veličini, iza njega je zlatna kupola pravoslavne crkve. „Putin je jedan od rijetkih političara koji su se suprotstavili američkoj hegemoniji. I on je prijatelj Srbije – kao i svi Rusi. Oni su nam stoljećima uvijek dolazili u pomoć“, kaže za minhenski list Radivoje Miljanić, vlasnik kafića i jedan od čelnika Ruske partije. Dodaje se da Miljanić ima mnogo istomišljenika u Srbiji, da polovina Srba prema jednoj anketi vidi Rusiju kao najvećeg prijatelja (uvjerljivo ispred Grčke i Kine), da Rusija dominira energetskim sektorom i sanira uništenu željeznicu. „Ipak, supstancijalna pomoć iz Moskve izostaje. Od svrgavanja Slobodana Miloševića, Kremlj je rado retorički podržavao Srbiju, ali je skupu pomoć još radije prepuštao Europskoj uniji i Washingtonu“, piše list, uz podatak da je EU (i njene članice pojedinačno) do sada dala Srbiji 3,6 milijardi eura, a SAD još 643 milijuna.

I ovce i novce

„Ne čudi raskorak između percepcije i stvarnosti“, piše list i navodi jedan primjer: „Simptomatični su bila izvješća televizija i drugih medija koje kontrolira vlada o pomoći nakon katastrofalnih poplava: naspram nekoliko desetina pomagača iz Rusije stajalo je 360 spasioca iz zemalja EU-a. Ipak, televizija pod državnom kontrolom i drugi mediji izvještavali su uglavnom o Rusima, pa je i većina Srba bila uvjerena kako su Rusi najviše pomogli. (…) To proturječje nije slučajno. I poslije svrgavanja Miloševića je Srbija sebe prikazivala kao jedinu žrtvu NATO-a, SAD-a, Europe i Njemačke – to su najviše radili populisti i nacionalisti. Upravo oni vladaju u Beogradu od ljeta 2012, ali se, doduše, nisu vratili otvoreno nacionalističkoj retorici.“Dopisnik Süddeutsche Zeitunga primjećuje kako uoči konferencije o Zapadnom Balkanu Bruxelles polako gubi strpljenje s beogradskom taktikom „i ovce i novce“, i EU i Rusija. Prenosi se izjava jednog visokog dužnosnika EU-a za stranicu Balkan Insight. On je rekao kako se od Srbije očekuje potpuna primjena vanjske politike EU-a, što u ovom slučaju znači uvođenje sankcija Rusiji. „Ugostitelj Miljanić iz Novog Sada ogorčen je zbog takvih zahtjeva. Kao rusofil i funkcionar Ruske partije on je striktno i protiv pristupanja EU. Ali rusofili su usamljeni s tim zahtjevom, nema ih ni u srpskom parlamentu. Prijateljstvo ili ne, tek 12 posto Srba vidi Rusiju kao model za svoj zemlju. Uzori su mnogo više Švicarska (26 posto), Njemačka (19) i Norveška (14).“
izvor:DW.DE

facebook komentari

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari