Pratite nas

Balkan

Srbija neće ući u Europsku uniju dok ne prizna da je u Srebrenici izvršila genocid

Objavljeno

na

Povod amandmanu o genocidu počinjenom Srebrenici slovenskog europarlamentarca Igora Šoltesa, koji je u posljednji tren “ušao” u Rezoluciju Europskog parlamenta, po svemu sudeći bio je intervju premijerke Srbije Ane Brnabić Deutsche Welleu, u kojem ona nije htjela okarakterizirati zločin u Srebrenici kao genocid, navodi agencija Tanjug.

Sigurno je, navodi ta agencija, da je amandman o genocidu u Srebrenici dočekan s “iznenađenjem” zato što niti jedan dužnosnik Srbije nikada događaje u Srebrenici nije nazvao genocidom.

Šoltesovom zaslugom, međutim, priznavanje genocida u Srebrenici označeno je u Rezoluciji kao ‘ključan korak na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji’”, navodi Tanjug.

Podsjetimo, u intervjuu novinaru Deutsche Wellea Timu Sebastianu, Brnabić je, na njegovo inzistiranje na priznanju genocida počinjenog u Srebenici, odgovorila da “ne misli da je strašan masakr u Srebrenici bio genocid”.

Novinar je ipak inzistirao argumentirajući pritom da su međunarodne institucije rekle da se ipak radilo o genocidu, što je Brnabić prilično razljutilo.

“Gospodine, uredu. Neka su rekle. Za Srbiju se genocid u Srebrenici nije dogodio. Odgovorno lice za taj užasan ratni zločin je izručeno Hagu i Srbija je uradila sve što je bilo do nje”, rekla je Brnabić.

Formalno, navodi Tanjug, Brnabić, kao predsjednica Vlade, nije mogla iznijeti drugačiji stav.

Srbija se 2010. godine kao država odredila prema Srebrenici kroz donošenje skupštinske deklaracije, kojom je osudila ‘zločin nad bošnjačkim stanovništvom’ u Srebrenici 1995. godine, na način koji je utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.  Za dokument su tada glasali zastupnici liste ‘Za evropsku Srbiju’, G17 plus, SPS-PUPS-Jedinstvena Srbija i zastupnički klub manjina, a protiv su bili Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, dok zastupnici SNS-a, SRS-a i LDP-a nisu glasali. Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala počiniti genocid, ali je smatra odgovornom zasto što nije učinila sve što je u njenoj moći da ‘genocid u Srebrenici’ spriječi, navodi Tanjug.

Srebrenica je okarakterizirana kao genocid od Haškog suda, kroz presudu bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, Ratku Mladiću, koji je zbog toga pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

‘U Srebrenici se dogodio genocid – točka’

Uoči obilježavanja 20 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, 2015. godine je Velika Britanija predložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je priznanje genocida u Srebrenici preduvjet za pomirenje te su pozvalu političke lidere da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.

Taj tekst praktički bi srpski narod, iz čijeg reda su počinitelji zločina u Srebrenici, označio kao genocidan, a Srbija bi bila okvalificirana kao genocidna država. Takav scenarij spriječila je Rusija, koja je blokirala usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a, koju su podržale SAD i zemlje Europske unije, piše Tanjug.

Član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Delegacije za suradnju sa Srbijom Eduard Kukan primjećuje da spominjanje Srebrenice nije novina i da je EU uvijek imala jasne pozicije o genocidu.

“Europski parlament usvojio je pozitivnu i ohrabrujuću Rezoluciju o Srbiji. Ne mislim da je generalno pozitivan ton Rezolucije izmijenjen amandmanom koji se odnosi na Srebrenicu”, rekao je Kukan za Tanjug.

Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović kazao je da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Da mi arbitriramo je li Srebrenica genocid ili nije…. Je – točka. I tu se ništa neće promijeniti našim negiranjem svega toga. Ništa, osim što ćemo još jednom dati novu argumentaciju svjetu da nije problem Srba bio u [Slobodanu] Miloševiću, [Radovanu] Karadžiću i Mladiću, nego da je on puno dublji”, kazao je Jovanović.

Vlada Srbije nije htjela komentirati rezoluciju Europskog parlamenta.

Tanjug

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Srbija odbacuje Trumpov prijedlog da prizna Kosovo

Objavljeno

na

Objavio

Srbija neće prihvatiti prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna državu Kosovo, a Beograd odbacuje i pregovaračku platformu Prištine koja, kao krajnji cilj dijaloga, podrazumijeva priznanje Kosova, piše u nedjelju beogradski tisak ocjenjujući da je prijedlog američkog šefa države “licemjeran” i “perfidan”.

“Beograd neće prihvatiti perfidni prijedlog Amerike da prizna Kosovo, koji je licemjerno, u svojoj čestitki predsjedniku Aleksandru Vučiću za dan državnosti, ispostavio njegov kolega iz SAD-a Donald Trump”, objavile su Večernje novosti, pozivajući se na neimenovane izvore.

Uz naslovnicu “Nepristojna ponuda SAD – Srbija odbija zahtjev Trumpa”, taj list, blizak predsjedniku Srbije i srbijanskom državnom vrhu, navodi kako “ovaj poziv iz Bijele kuće, kao i skandaloznu platformu koja je usvojena u Prištini”, Beograd vidi “kao sinkroniziranu akciju”.

Cilj te akcije bi, ocjenjuju Večernje novosti, bio da se Srbija praktično dovede “na tanak led – da do kraja godine prizna lažnu državu, a da joj se zauzvrat ponudi ubrzani put u EU i otvorena opcija pridruženja NATO-u”.

Trump je u svojoj čestitki Vučiću u povodu 15. veljače dana državnosti Srbije, poručio kako je pred Prištinom i Beogradom “da postignu dogovor koji obje strane mogu podržati”.

“Držimo da bi uzajamno priznanje trebalo biti središnji element trajne normalizacije odnosa. Takav povijesni dogovor, s uzajamnim priznavanjem u svojoj suštini, izgradio bi put za ciljeve eurointegracije Srbije i gospodarski rast”, predložio je Trump, a čestitku slične suštine uputio je i američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Normalizacija odnosa Srbije s Kosovom, uz uzajamno priznavanje, ključna je za zapadne integracije Srbije”, poručio je Pompeo Vučiću.

Takvo stajalište Washingtona dalo se naslutiti početkom veljače, kada su sličnu poruku objema stranama poslali veleposlanici SAD-a u Srbiji i na Kosovu zajedničkim autorskim tekstom istodobno objavljenom u prištinskom i beogradskom tisku.

Veleposlanici su kao „središte“ očekivanog sporazuma dviju strana predložili “uzajamno priznanje”.

Iz Washingtona je potom kosovskim čelnicima stiglo i upozorenje da će SAD razmotriti svoj daljnji odnos prema Prištini ukoliko kosovske vlasti ne povuku jednostrano uvedene carine na robu iz Srbije, što je bila odmazda Prištine na kampanju Srbije da Kosovo ne bude primljeno u Interpol.

U međuvremenu, u Prištini je usuglašena pregovaračka platforma za nastavak dijaloga s Beogradom, kojom se isključuju pregovori o promjeni granica, a kosovski pregovarači obvezuju da  od Srbije zahtijevaju priznavanje Kosova.

Zahtijeva se i ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN koja  Srbiji na Kosovu priznaje teritorijalni integritet, te osnivanje posebnog suda za ratne zločine koji bi isključivo sudio za zločine koji se tijekom sukoba na Kosovu pripisuju srbijanskoj strani.

Usuglašeni dokument prištinskog pregovaračkog tima, upućen kosovskom parlamentu na usvajanje, ima ukupno 11 načela, a Beograd ga je u subotu službeno odbacio ocijenivši da je to “platforma protiv dijaloga”.

“Dokument usvojen u Prištini u stvari je platforma protiv dijaloga”, stajalište je državnog vrha, koji je predsjednik Vučić u telefonskom razgovoru prenio i posrednici EU u dijalogu, šefici eurodiplomacije Federici Mogherini.

Vučić je Mogherini ponovio i stajalište da dijalog može biti nastavljen samo ukoliko Priština ukine pristojbe na srpsku robu.

“Usvajanjem platforme albanska strana je do kraja ogolila svoju politiku, kojoj je cilj da se ponizi Srbija i da od nastavka dijaloga ne bude ništa”, ocijenio je za Večernje novosti šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić.

On naglašava kako pod tim uvjetima “ne samo da nema nastavka dijaloga, već da treba ozbiljno razmisliti da li uopće ostati privržen sadašnjem formatu, u kome je jednoj strani dozvoljeno da nekažnjeno krši sve dosadašnje sporazume”.

U već napetoj situaciji dodatne tenzije potaknuo je albanski premijer Edi Rama porukom da “unija između Albanije i Kosova nije plan B, već plan A”, te da on tu uniju dviju država jednog naroda u 21. stoljeću ne zamišlja “kao folklorni čin”, naglašavajući da je “za njega Kosovo dio Albanije” objavili su beogradski mediji prenoseći izvatke iz Ramina intervjuaa grčkom portalu Prototema.

Taj grčki medij ocijenio je da takve izjave albanskog premijera “mogu dovesti do nepoznatih posljedica za cijelu balkansku regiju”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Srbija uručila prosvjednu notu Hrvatskoj zbog izgreda u Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Srbija je u nedjelju uručila prosvjednu notu Hrvatskoj zbog subotnjeg napada na vaterpolliste Crvene zvezde u Splitu te je izrazila “duboku zabrinutost i razočarenje” tim incidentom, priopćeno je u Beogradu.

U Ministarstvo vanjskih poslova, kako je i najavio prvi potpredsjednik vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, u nedjelju je pozvan otpravnik poslova veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu i uručena mu je prosvjedna nota u povodu napada na vaterpoliste Crvene zvezde u Splitu, priopćio je srbijanski MVP.

Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je duboku zabrinutost i razočarenje zbog napada na vaterpoliste Crvene zvezde, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici MVP-a Srbije.

Srbijanski šef diplomacije u subotu je, najavljujući prosvjednu notu, ocijenio da je incident u Splitu “nažalost, posljedica jedne antisrpske kampanje”.

Dačić je naglasio kako više od tog incidenta “brine takvo ozračje” koje se stvara u hrvatskom društvu.

Srbijanski šef diplomacije kaže da je ponosan što se tako nešto ne bi dogodilo niti se događa u Srbiji, bez obzira na neslaganja i prijepore koje Srbija ima s Hrvatskom.

“Zato je odgovornost onih koji nose političku vlast da stvaraju jednu atmosferu koja neće biti poticajna za ovakve šovinističke, pa – na kraju krajeva – i anticivilizacijske postupke”, rekao je Dačić.

Dužnosnici Vaterpolo saveza Srbije (VSS) i Vaterpolo kluba Crvena zvezda najavili su u subotu, poslije napada na vaterpoliste Crvene zvezde u Splitu,  da će zatražiti pojačane mjere sigurnosti za gostovanja srpskih klubova i vaterpolske reprezentacije u Hrvatskoj u Eurokupu.

Policija u Splitu u međuvremenu je uhitila trojicu napadača na vaterpoliste Zvezde, a za jednim traga.

Incident su osudili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i Vlada RH. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari