Pratite nas

Balkan

Srbija neće ući u Europsku uniju dok ne prizna da je u Srebrenici izvršila genocid

Objavljeno

na

Povod amandmanu o genocidu počinjenom Srebrenici slovenskog europarlamentarca Igora Šoltesa, koji je u posljednji tren “ušao” u Rezoluciju Europskog parlamenta, po svemu sudeći bio je intervju premijerke Srbije Ane Brnabić Deutsche Welleu, u kojem ona nije htjela okarakterizirati zločin u Srebrenici kao genocid, navodi agencija Tanjug.

Sigurno je, navodi ta agencija, da je amandman o genocidu u Srebrenici dočekan s “iznenađenjem” zato što niti jedan dužnosnik Srbije nikada događaje u Srebrenici nije nazvao genocidom.

Šoltesovom zaslugom, međutim, priznavanje genocida u Srebrenici označeno je u Rezoluciji kao ‘ključan korak na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji’”, navodi Tanjug.

Podsjetimo, u intervjuu novinaru Deutsche Wellea Timu Sebastianu, Brnabić je, na njegovo inzistiranje na priznanju genocida počinjenog u Srebenici, odgovorila da “ne misli da je strašan masakr u Srebrenici bio genocid”.

Novinar je ipak inzistirao argumentirajući pritom da su međunarodne institucije rekle da se ipak radilo o genocidu, što je Brnabić prilično razljutilo.

“Gospodine, uredu. Neka su rekle. Za Srbiju se genocid u Srebrenici nije dogodio. Odgovorno lice za taj užasan ratni zločin je izručeno Hagu i Srbija je uradila sve što je bilo do nje”, rekla je Brnabić.

Formalno, navodi Tanjug, Brnabić, kao predsjednica Vlade, nije mogla iznijeti drugačiji stav.

Srbija se 2010. godine kao država odredila prema Srebrenici kroz donošenje skupštinske deklaracije, kojom je osudila ‘zločin nad bošnjačkim stanovništvom’ u Srebrenici 1995. godine, na način koji je utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde.  Za dokument su tada glasali zastupnici liste ‘Za evropsku Srbiju’, G17 plus, SPS-PUPS-Jedinstvena Srbija i zastupnički klub manjina, a protiv su bili Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija, dok zastupnici SNS-a, SRS-a i LDP-a nisu glasali. Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini. Sud je zaključio i da Srbija nije planirala počiniti genocid, ali je smatra odgovornom zasto što nije učinila sve što je u njenoj moći da ‘genocid u Srebrenici’ spriječi, navodi Tanjug.

Srebrenica je okarakterizirana kao genocid od Haškog suda, kroz presudu bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, Ratku Mladiću, koji je zbog toga pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

‘U Srebrenici se dogodio genocid – točka’

Uoči obilježavanja 20 godina od genocida počinjenog u Srebrenici, 2015. godine je Velika Britanija predložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je priznanje genocida u Srebrenici preduvjet za pomirenje te su pozvalu političke lidere da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.

Taj tekst praktički bi srpski narod, iz čijeg reda su počinitelji zločina u Srebrenici, označio kao genocidan, a Srbija bi bila okvalificirana kao genocidna država. Takav scenarij spriječila je Rusija, koja je blokirala usvajanje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a, koju su podržale SAD i zemlje Europske unije, piše Tanjug.

Član Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta i predsjedavajući parlamentarne Delegacije za suradnju sa Srbijom Eduard Kukan primjećuje da spominjanje Srebrenice nije novina i da je EU uvijek imala jasne pozicije o genocidu.

“Europski parlament usvojio je pozitivnu i ohrabrujuću Rezoluciju o Srbiji. Ne mislim da je generalno pozitivan ton Rezolucije izmijenjen amandmanom koji se odnosi na Srebrenicu”, rekao je Kukan za Tanjug.

Predsjednik Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović kazao je da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Da mi arbitriramo je li Srebrenica genocid ili nije…. Je – točka. I tu se ništa neće promijeniti našim negiranjem svega toga. Ništa, osim što ćemo još jednom dati novu argumentaciju svjetu da nije problem Srba bio u [Slobodanu] Miloševiću, [Radovanu] Karadžiću i Mladiću, nego da je on puno dublji”, kazao je Jovanović.

Vlada Srbije nije htjela komentirati rezoluciju Europskog parlamenta.

Tanjug

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Vučić Srbima najavio nezavisnost Kosova

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u nedjelju da će Kosovo ‘u budućnosti dobiti nezavisnost i suverenost na cijelom teritoriju’, ali ne zato što će on priznati Kosovo, nego zato što nije prošlo rješenje koje je on nudio, ne preciziravši pritom što je točno nudio i kome, javlja agencija Beta.

Vučić je za provladinu televiziju Pink rekao da ‘ono što je nudio nije moglo proći zbog strahovitog pritska pojedinih zemalja i njihovih obavještajnih službi koje su pokrenule kompletne agenture po različitim zemljama – političke, medijske i druge’.

On je rekao da su oni koji ga kritiziraju prvo navodili da nisu čuli nikakvo rješenje ni prijedlog od njega, ali da su ga ipak napadali.

– Vidite kakvo je to licemjerje sve zajedno. Kažete niste čuli što sadržava taj prijedlog, suglasan sam da niste čuli, ali što ste ga onda napadali? Zbog toga ste mi glavu otkinuli metaforički, a niste ni čuli o čemu se radi, a sad kad kažem da je propalo, kažete nismo ni čuli. Pa čekajte ljudi, pa što ste napadali onda i rušili sve, a niste ni htjeli da čujete, pitao je Vučić.

Dodao je da je bio organiziran ‘unutrašnji dijalog’, ali da dio opozicije nije iznio svoj predlog o rješavanju kosovskog pitanja.

– I ja vas pitam što je rješenje sad, osim što će Kosovo u budućnosti, ne mojom voljom i zato što ću ga ja priznati, dobiti nezavisnost i suverenost na cijelom svojem teritoriju pa ću onda pitati mnoge koji su prosvjedovali i govorili mnoge stvari zašto ste to radili i kako je moguće da niste mogli sagledati realnost i što ste ometali mogućnost da Srbija izvuče nešto za svoj narod i svoju zemlju, rekao je Vučić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Žalbeni sud u Beogradu odbio rehabilitirati Milana Nedića

Objavljeno

na

Objavio

Apelacijski sud u Beogradu pravomoćno je odbio rehabilitirati Milana Nedića, predsjednika vlade u Beogradu tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici tog suda.

Prethodno je 11. srpnja 2018. godine odluku o rehabilitiranju Nedića odbio Viši sud u Beogradu, razmatrajući zahtjev da se utvrdi da je general Milan Nedić uhićen bez sudačke ili administrativne odluke, kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga.

Podnositelji zahtjeva smatrali su ništavim rješenje Trećeg narodnog sreskog suda za grad Beograd od 31. siječnja 1946. godine o oduzimanju imovine generala Milana Nedića, te da su slijedom jednako tako ništave i sve pravne posljedice tog rješenja.

Nediću se pripisuje da je bio fasciniran njemačkim nacionalsocijalizmom, te da je htio urediti Srbiju po ugledu na Treći Reich i Hitlerovu Njemačku.

On je na početku Drugog svjetskog rata bio imenovan predsjednikom takozvane Vlade narodnog spasa, koja je, prema nekim povijesnim tumačenjima, bila “marionetska vlada” njemačke okupacijske vlasti.

Njezin je zadatak trebao biti da se lakše uguši ustanak u okupiranoj Srbiji.

Kao premijera srbijanske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedića se smatralo odgovornim za aktivnosti u vezi holokausta i nacističkog logora na Banjici, u kojem je ubijeno nekoliko tisuća komunista, antifašista, Židova i Roma.

Konačan broj žrtava nije poznat jer su dokazi bili sustavno uništavani, a prema dostupnim podacima kroz logor je prošlo najmanje 23.637 logoraša, dok su sačuvani podaci o ubojstvu 4.286 muškaraca, žena i djece.

Državna povjerenstvo za utvrđivanje zločina nacističkih okupatora i njihovih pomagača utvrdilo je da su nacisti u banjičkom logoru do travnja 1944. ubili 8.756 logoraša.

Uz oslobođenje Srbije u Drugom svjetskom ratu Nedić se povukao s Nijemcima u Austriju, pokušavajući organizirati otpor novim komunističkim vlastima.

Кraljevska vlada u izbjeglištvu u Londonu Nedića je još u prosincu 1941. razriješila čina generala i proglasila ga suradnikom okupatora, a saveznici su ga, poslije poraza Njemačke, izručili jugoslavenskim vlastima, objavio je u utorak Apelacijski sud u obrazloženju svog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za rehabilitiranjem Milana Nedića.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica, a navodno je u pritvoru počinio samoubojstvo, ali nikada nije objavljeno gdje je pokopan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari