Pratite nas

Balkan

Srbija podigla spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je raznio skladište oružja u Bjelovaru

Objavljeno

na

Spomenik majoru bivše Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću koji je 1991. dignuo u zrak skladište oružja u Bedeniku kraj Bjelovara, pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja, otkriven je danas u Beogradu, prenosi Tanjug.

Spomenik Tepiću otkriven je povodom 26. godišnjice od 29. rujna 1991. kad je dignuo u zrak vojno skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava, a vijence su mu u petak položili srpski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar za rad i zapošljavanje Zoran Đorđevič, predstavnici srpske vojske i ostali građani, piše Tanjug, prenosi Hina.

Tepić, zapovjednik skladišta borbenih sredstava Barutana u selu Bedenik, planirao je dići u zrak svih četiri skladišta, no u tome su ga spriječila četiri branitelja koji su time spasili Bjelovar i okolicu od opasnosti. U njegovom samoubojičkom potezu poginulo je 11 hrvatskih branitelja.

“Ovaj spomenik kojeg smo danas otkrili danas ne ukazuje čast samo Milanu Tepiću i njegovoj obitelji, već čitavom srpskom narodu. Zahvaljujući ovom spomeniku Srbija je danas pravednija država, bolja nego što je jučer bila”, poručio je Đorđević prilikom otkrivanja spomenika koji se nalazi na Dedinju.

Predsjedništvo SFRJ je Tepića 1991. odlikovalo ordenom narodnog heroja Jugoslavije “za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru”, čime je postao zadnji pojedinac koji je dobio to priznanje.  Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a, komentirao je postavljanje spomenika Milanu Tepiću u Beogradu. – Otkrivanje spomenika u Beogradu, u nazočnosti dvojice ministara srbijanske vlade, majoru Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću, koji je prije 26 godina u Bjelovaru uništio vojno skladište i pritom ubio jedanaest hrvatskih branitelja i sebe, nedvosmislena je poruka da se Srbija poistovjećuje s vojnom agresijom na Hrvatsku početkom 1990-ih godina.

Možda će nakon današnjeg neizravnog, ali vrlo simboličkog priznanja agresije Jugoslavenske narodne armije i Srbije na Hrvatsku biti lakše graditi normalne susjedske odnose. Od istine se ne može pobjeći. A istina o agresiji zapisana je i u prijedlogu zakona o hrvatskim braniteljima. Suočavanje s istinom važno je u međudržavnim odnosima – rekao je Miro Kovač.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Deset godina kosovske neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

Kosovo obilježava 10 godina svoje neovisnosti, dan ponosa za etničku albansku većinu, iako Srbija i dalje odbija priznati njihovu suverenost, prenosi agencija AFP.

Već nekoliko dana glavni grad Priština ukrašen je plavo-žutim zastavama, uoči dvodnevnih svečanosti kojima će kulminirati koncert britanske pop-zvijezde, rođene Kosovarke, Rite Ore.

Sukob između srbijanskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova izbio je 1998. godine. U njemu je poginulo 13.000 ljudi, većinom Albanaca, a završio je 1999., nakon 11 tjedana zračnih udara NATO-a pod vodstvom SAD-a kako bi se primoralo Beograd da s Kosova povuče vojsku i policiju. Nakon povlačenja srbijanskih snaga, na Kosovu je uspostavljena misija UN-a i raspoređene snage NATO-a.

Kosovski parlament proglasio je neovisnost Kosova 17. veljače 2008.

Bio je to najsretniji trenutak za nas kao narod, izjavio je jučer, uoči svečanosti obilježavanja obljetnice, kosovski predsjednik Hashim Thaci.

Kosovo je dosad priznalo 115 država, a među 80 koje ga nisu su i Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil te pet država EU-a, uključujući Španjolsku i Grčku.

Europska unija je normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine postavila kao preduvjet za približavanje tih dviju država europskim integracijama . No, podsjeća AFP, taj je dijalog, inače počet 2011., gotovo mrtav već dvije godine. Srbija neće priznati Kosovo i posebno neće priznati neovisnost Kosova kako bi postala članica EU-a, poručio je ovaj tjedan ministar obrane Aleksandar Vulin. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je neodređeniji u tom pitanju, dok se Thaci nada sporazumu dviju strana već ove godine.

Navodeći kraj 2019. godine kao vremenski okvir za postizanje pravno obvezujućeg sporazuma, šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini tvrdi da je realistično optimistična. Dvije su strane postigle dogovor o nekim pitanjima, poput slobode kretanja, ali dijalog koji je pokrenuo EU je zamro.

Američki predsjednik Donald Trump uputio je ohrabrujuću poruku Kosovu i čestitku na velikim koracima u snaženju suverenosti i multietničke demokracije. Ima još posla koji treba odraditi, ali pozdravljamo vaš napredak, poručio je Trump.

facebook komentari

Nastavi čitati

Balkan

SLAVEN LETICA: Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica”?

Objavljeno

na

Objavio

Spremaju li se doista Srbija i Republika Srpska za „novi regionalni rat za promjenu granica“ kao što tvrdi ugledni srbijanski znanstvenik dr. Dušan Janjić – pita se Slaven Letica, sveučilišni profesor, inače poznati politički analitičar i kolumnist u povudu najava nekih zanimljivih zbivanja u susjedstvu. Komentar prof. Letice prenosimo:

Pisanje novog „memoranduma“ koji pripremaju Republika Srbija i Republika Srpska i koji je izvorno trebao zvati „Deklaracija o opstanku srpskog naroda“, po pisanju srbijanskih medija primaklo se kraju.

Čini se da će naziv dokumenta – kojeg je glavni pisac dekan Pravnog fakulteta u Beogradu prof.dr. Sima Avramović – na kraju biti dosta prozaično „Aneks sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srbije i Republike Srpske“.

Ako je vjerovati srbijanskim novinarima, dokument u čijem pisanju, uz dr. Simu, sudjeluju dekan Filološkog fakulteta u Beogradu prof. dr Ljiljana Marković, profesor Pravnog fakulteta Mirko Vasiljević, predsednik Matice srpske Dragan Stanić te nekolicina lingvista, težište će imati na zaštiti i promicanju „Srba u rasejanju“, kako naši susjedi nazivaju ono što se nekada nazivalo prečanskim Srbima, a danas se najčešće naziva dijasporom.

„Aneks“ posebnu pažnju posvećuje: pravu „Srba u resejanju“ na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, pravu na izučavanje i nejgovanje srpske kulture, pravnu na izučavanje srpske povijesti/istorije i njegovanje srpske slobodarske tradicije, očuvanje nacionalne geografije, pravu na očuvanje i zaštitu srpskog kulturnopovijesnog/kulturnoistorijskog nasljeđa i pravnu na informiranje na srpskom jeziku.

„Aneks“ bi svečanu javnu promociju trebao imati na Dan državnosti Republike Srbije 15. veljače 2018. Prije toga trebala bi ga potpisati oba parlamenta – Vučićev i Dodikov.
Znatno prije potpisivanja i svećane promocije, „Aneks“ doživljava žestoku javnu kritiku, a najzanimljiviju od brojnih kritika uputio mu je poznati zannstvanik dr. Dušan Janjić.
Svoju je kritiku objavio u u crnogorskoj Pobjedi. Nakon što je kazao da Srbija ne bi trebala sudjelovati u pokušaju Milorada Dodika da „raspakira Dayton“, nastavio je: „To je opasno zato što bi usvajanje ove Deklaracije značilo da su politikom Srbije, ponovo zavladali, kao devedesetih godina prošlog vijeka, etnonacionalisti i šovinisti. Ako to stavimo u kontekst Kosova i Dačićevih priča o razgraničenju, onda je riječ o političkom signalu da Srbija sprema novi regionalni rat promjenom granica. To onda znači da ništa nijesu razumijeli, da nijesu htjeli da čuju, šta im je – povodom Dačića – rečeno iz Njemačke, SAD i regiona.“

Zaključio je: „To je onda poziv na grupisanje zarad nove preraspodjele moći na Zapadnom Balkanu i promjene granica. Istovremeno, to bi bila poruka: vas ne interesuju ovi drugi koji su učestvovali u dogovoru, na primjer Srbi u Hrvatskoj, Srbi iz Crne Gore. Ne vjerujem da će Vučić u to ući, jer on zna da je to političko samoubstvo.“
Izgleda da će biti zanimljivo na srbijanski Dan državnosti, a očigledno i prije njega.

U cijeloj je priči, zasad, dobro što se “Aneks” ne bavi hrvatskim Srbima koji su do daljnjega u “nadležnosti” dr. Milorada Pupovca i metropolita Porfirija koji veli “da se ne boje da budu ono što jesu”, što god to značilo.

Slaven Letica

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari