Pratite nas

Balkan

Srbija podigla spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je raznio skladište oružja u Bjelovaru

Objavljeno

na

Spomenik majoru bivše Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću koji je 1991. dignuo u zrak skladište oružja u Bedeniku kraj Bjelovara, pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja, otkriven je danas u Beogradu, prenosi Tanjug.

Spomenik Tepiću otkriven je povodom 26. godišnjice od 29. rujna 1991. kad je dignuo u zrak vojno skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava, a vijence su mu u petak položili srpski ministar obrane Aleksandar Vulin, ministar za rad i zapošljavanje Zoran Đorđevič, predstavnici srpske vojske i ostali građani, piše Tanjug, prenosi Hina.

Tepić, zapovjednik skladišta borbenih sredstava Barutana u selu Bedenik, planirao je dići u zrak svih četiri skladišta, no u tome su ga spriječila četiri branitelja koji su time spasili Bjelovar i okolicu od opasnosti. U njegovom samoubojičkom potezu poginulo je 11 hrvatskih branitelja.

“Ovaj spomenik kojeg smo danas otkrili danas ne ukazuje čast samo Milanu Tepiću i njegovoj obitelji, već čitavom srpskom narodu. Zahvaljujući ovom spomeniku Srbija je danas pravednija država, bolja nego što je jučer bila”, poručio je Đorđević prilikom otkrivanja spomenika koji se nalazi na Dedinju.

Predsjedništvo SFRJ je Tepića 1991. odlikovalo ordenom narodnog heroja Jugoslavije “za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru”, čime je postao zadnji pojedinac koji je dobio to priznanje.  Miro Kovač, međunarodni tajnik HDZ-a, komentirao je postavljanje spomenika Milanu Tepiću u Beogradu. – Otkrivanje spomenika u Beogradu, u nazočnosti dvojice ministara srbijanske vlade, majoru Jugoslavenske narodne armije Milanu Tepiću, koji je prije 26 godina u Bjelovaru uništio vojno skladište i pritom ubio jedanaest hrvatskih branitelja i sebe, nedvosmislena je poruka da se Srbija poistovjećuje s vojnom agresijom na Hrvatsku početkom 1990-ih godina.

Možda će nakon današnjeg neizravnog, ali vrlo simboličkog priznanja agresije Jugoslavenske narodne armije i Srbije na Hrvatsku biti lakše graditi normalne susjedske odnose. Od istine se ne može pobjeći. A istina o agresiji zapisana je i u prijedlogu zakona o hrvatskim braniteljima. Suočavanje s istinom važno je u međudržavnim odnosima – rekao je Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Patrijarh Irinej: Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka

Objavljeno

na

Objavio

Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka, a može, nažalost, doći i do tragedije dubokog i dugotrajnog raskola, ocijenio je u utorak patrijarh srpski Irinej, naglasivši kako, unatoč nesuglasju, globalni crkveni poredak nije nepovratno promijenjen

U intervjuu Večernjim novostima, danom prije odluke Ruske pravoslavne crkve u ponedjeljak da prekine odnose s Carigradskom patrijaršijom, koja je priznala autokefalnost Ukrajinske crkve, patrijarh srpski kaže da „Crkva ne zna za nepovratne procese i konačne promjene“.

„Crkveni poredak je, zapravo, u bitnome nepromjenjiv, a problemi nastaju kad ga mi ljudi, ne isključujući ni one najodgovornije u Crkvi, iz bilo kojih razloga i radi bilo kakvih ciljeva, narušimo“, rekao je poglavar SPC.

On je, govoreći o svojim nedavnim susretima s najvišim velikodostojnicima Ekumenske patrijaršije u Istanbulu i Ruske patrijaršije u Moskvi, naglasio kako nije bio „u nekoj specijalnoj pomiriteljskoj misiji“.

„Ali sam, u ime SPC, činio sve što sam mogao da se izbjegne najgori scenarij“, rekao je patrijarh Irinej.

On podsjeća da su i Sabor i Sinod SPC apelirali da carigradski patrijarh „ne prenagljuje” u odlukama i da “ide putem dijaloga i svepravoslavnog konsenzusa“.

Stajalište SPC je da „treba potpuno i neizostavno poštovati stoljetni crkveni poredak i svete kanone“, kaže Irinej, uz ocjenu da „naša majka crkva u Carigradu, nažalost, po mišljenju ogromne većine episkopa i teologa SPC, sada ne čini“.

„Mi nismo na klackalici ’za i protiv’. Mi smo za jedinstvo Crkve, slogu, odgovornost, vjernost kanonskom poretku, a protiv svega što dijeli i vodi u opasnost raskola“, poručio je vrhovni poglavar SPC.

Ruska pravoslavna crkva odlučila je u ponedjeljak prekinuti suradnju s Ekumenskom patrijaršijom u Istanbulu zbog odluke ekumenskog patrijarha Vartolomeja da ukine osudu šizmatičke ukrajinske crkve, čime su stvoreni uvjeti za neovisnost ukrajinske crkve od Moskovske patrijaršije, kojoj kanonski pripada.

Srpska pravoslavna crkva objavila je na svojoj internetskoj stranici odluku Moskovske patrijaršije da „prekine euharistijsko općenje s Carigradskom patrijaršijom“, ali se SPC o tome još nije službeno očitovala.

Carigradski patrijarhat priznao neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari