Pratite nas

Iz Svijeta

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Objavljeno

na

Srbija pokazala vojni arsenal – Tabak: MIG-ovi su im stare mašine

Na vojnom aerodromu Batajnica pored Beograda održana je manifestacija Sloboda 2017,  u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. drugom svjetskom ratu.

Sposobnost i opremu Vojske Srbije prikazalo je više od 2.200 pripadnika VS i Ministarstva obrane. Sloboda 2017. središnji je dio višednevnog obilježavanja obljetnice oslobađanja Beograda u kojoj je, uz 130 različitih borbenih i oklopnih vozila, 30 zrakoplova i helikoptera, promovirano i šest lovaca MIG 29 koje je Srbija dobila kao donaciju Ruske Federacije, a njihov će remont i modernizacija koštati 180 milijuna eura.

Srbija inavodno dući mjesec kupuje dodatnih bjeloruskih 7 Migova 29 i obrambeni raketni sustav S-300. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska također obnavlja eskadrilu bojnih zrakoplova, može li se zaključiti kako u regiji počinje mini utrka u naoružavanju, barem između Hrvatske i Srbije? Je li to točno i treba li to gledati u kontekstu odnosa NATO-a i Rusije u emisiji HRT-a Studio4 govorio je vojni analitičar Igor Tabak.

Ovo nije utrka u naoružavanju. Srbija je zadnjih dana dobila rusku donaciju migova. To su vrlo stare mašine koje su dobivene tek da bi malo letjele, a onda idu na ozbiljan remont koji će se morati platiti. Ove priče o Bjelorusiji već koju godinu povremeno isplivaju u javnost, ali najvjerojatnije teško da će od toga išta biti. Uz sve želje teško je pobjeći od proračunskih stvari. A proračun kaže da Srbija nema baš puno novaca na vojsku, smatra Tabak.

Od šest ruskih MIG-ova 29 jedan je odmah vraćen u Rusiju na detaljne radove. Preostalih pet trebali bi se uklopiti s četiri jugoslavenska koji su sada u srpskim rukama. Nakon dodatnih radova ujednačavanja te flote Srbija se nada imati kroz nekoliko godina operativno 10 MIG-ova 29, izostavivši priče o Bjelorusiji koji bi bili dodatni novac .

Najvjerojatnije tih pet aviona bi neko vrijeme mogli letjeti jer su došli direktno iz ruskog ratnog zrakoplovstva s orelativnim graničenim resursom. Plan je da njih unutar dvije godine čeka remont na kojem Rusija opet planira nešto zaraditi, rekao je.

Činjenica je uz sve te nabave Srbije kao i njihovu proizvodnju oružja, govorimo o iznimno malim brojevima. To je sve zgodno postaviti na pistu na Batajnicu. Zgodno je motivirati mlade ljude ne bi li došli u profesionalnu vojsku, jer Srbija kao i Hrvatska nema više ročnog služenja. Sve drugo, što smo nekad gledali, agresije, nekakve aktivne stvari s vojskom su s tako malim snagama i tako malim proračunom gotovo nemoguće, mišljenja je Tabak.

Hrvatska je krenula temeljito drugačije u nabavu pribavljanja zrakoplova nego Srbija. Napravljen je međunarodni natječaj, rezervira se novac u proračunu, nema puno nejasnoća, dani su rokovi, javili su se ozbiljni ponuđači. Imamo dvije ponude rabljenih i dvije ponude novih aviona (F16 i Gripen).

To je ozbiljniji pristup tako velikoj nabavi od srbijanske nabave donacijama. To je strukturno različit pristup stvarima koji Hrvatskoj trenutno ide na čast iako je riječ o teškom i skupom poslu koji je velik izazov za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i MORH u cjelini, smatra Tabak.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec: susret Plenković-Cerar moguć ali bolje da do njega ne dođe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u ponedjeljak kako je moguće da se na marginama summita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) koji se održava na Brdu kod Kranja u utorak sastanu slovenski i hrvatski premijer, ali da je s obzirom na aktualnu situaciju bolje da “do bilateralnog susreta ni ne dođe”.

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će u utorak na sastanku na vrhu SEECP-a, a slovenski mediji nagađaju da bi tom prilikom moglo doći i do njegova susreta s domaćinom skupa, slovenskim premijerom Mirom Cerarom.

Kako je objavila Slovenska televizija, njihov susret na marginama sastanka je moguć iako za sada nije predviđen.

Uvodni dio pred sutrašnji sastanak na vrhu održan je na Brdu kod Kranja u ponedjeljak, sastankom predstavnika ministarstava vanjskih poslova zemalja koje sudjeluju u inicijativi SEECP.

Domaćin sastanka, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je u izjavi za medije da će za razgovore Plenković-Cerar na Brdu kod Kranja jamačno biti prigode.

S druge strane, dodao je Erjavec, s obzirom na različitost stajališta dviju strana o arbitraži i drugim pitanjima i s obzirom na činjenicu da je slovenska vlada u ostavci i obavlja samo tekuće poslove “možda bi bilo bolje da do bilateralnog susreta ni ne dođe”.

Erjavec je kazao da slovenski premijer Cerar za utorak uz skup ima i dogovorene bilateralne susrete s premijerom Kosova Ramushem Haradinajem i predsjednikom vlade BiH Denisom Zvizdićem.

Također je rekao da je nastavak širenja EU-a jedan od prioriteta Slovenije koja od lipnja prošle godine predsjedava inicijativi SEECP, te da je u ponedjeljak na Brdu dogovoreno da nakon Slovenije jednogodišnje predsjedavanje preuzme BiH, a nakon BiH inicijativom će po njegovim riječima predsjedavati Kosovo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

24. travnja – Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima

Objavljeno

na

Objavio

Danas je obljetnica Metz Yegherna ili Velikog zločina, prvog genocida 20 stoljeća kojim je s lica zemlje izbrisano 1,5 milijuna Armenaca

Danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 103. godine od osmanskog genocida nad Armencima, prvog genocida 20. stoljeća. Osmanlije su prema procjenama pobile između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca.

Armenci su zbog svoj kršćanskog elementa, ali i ekonomskog statusa (Armenci su uz Židove i Grke tvorili građansku klasu i uglavnom su bili najbogatiji članovi društva, za razliku od siromašnih Turaka) bili nepoželjni u stvaranju novog carstva, koji je doživljavao preobrazbu iz jednog multietničkog društva u izrazitu jednonacionalnu državu. Od travnja do kraja ljeta 1915. protjerano je i ubijeno ili pušteno da umre preko milijun Armenaca.

Ubojstva su se nastavila sve do 1923. i procjenjuje se da je ubijeno preko 1,5 milijuna Armenaca, među kojima je i veliki broj žena i djece. Stravične su priče o ubojstvima žena i djece, kojima su gotovo u pravilu prethodila silovanja.

Do današnjeg dana genocid nad Armencima službeno je priznalo tek 29. država. Političke kalkulacije i danas su glavna prepreka mnogim državama za priznavanje genocida.
Armenskom narodu bi konačno priznanje pružilo moralnu satisfakciju, ali to bi bio i konačni početak normalizacije odnosa u regiji. Osim što su protjerani sa svog prapovijesnog teritorija, Armencima je gotovo do temelja uništena i njihova kulturna baština.

Poricanje genocida dio je istog zločina i samo produžetak istog.

(Slika datira iz 1915. godine. Armenske žene su silovane pa razapete na križ.)

Autor: Robert Panđža

Cicernakaberd – memorijalni spomenik genocida nad Armencima

Spomenički kompleks Cicernakaberd je memorijalni spomenik koji je posvećen žrtvama genocida nad Armencima 1915.-1923. god. Memorijalni spomenik i muzej kao cjelina omogućuju posjetiteljima da spoznaju tragične stranice armenske povijesti u Osmanskom Carstvu.

Memorijalno središte je sagrađeno 1967. god. i smješteno u Jerevanu na brdu Cicernakaberd. Cicernakaberd u prijevodu s armenskoga znači ‘lastavičja utvrda’. S toga brda se vidi gotovo cijeli Jerevan i planina Ararat. Arhitekti projekta su Artur Tarhanjan i Sašur Kalašjan.

Muzejgenocida1

Muzejgenocida2

Kompleks se sastoji od dvanaest blokova postavljenih u krug unutar kojega u sredini na dubini od 1,5 metra gori vječna vatra. Malo dalje u nebo se uzdiže obelisk-stela visok 44 metra, obelisk koji simbolizira preporod Armenaca. On je podijeljen u dva dijela i to je simbol Armenaca u domovini i iseljeništvu. U Armeniji danas živi malo manje od 3 milijuna, a u iseljeništvu malo više od 7 milijuna Armenaca. Od kompleksa vodi park sa zidom-žalosti dugim sto metara na kojem su zapisana imena krajeva (gradova i sela) za koje se zna da su u njima izvršeni pokolji od strane osmanskih snaga tijekom Prvoga svjetskoga rata. Na području kompleksa nalazi se muzej-institut genocida nad Armencima u kojem su izložene stare fotografije, knjige, novine, časopisi, izvorne isprave, video-snimci i drugi dokumenti koji svjedoče o teškom položaju i stradavanju armenskoga naroda od osmanske vlasti.

Muzejgenocida3

Muzej-institut genocida nad Armencima

Muzej-institut genocida nad Armencima izgrađen je 7. ožujka 1995. god. prema odluci armenske vlade, a otvoren 24. travnja iste godine na 80-obljetnicu Dana genocida nad Armencima. Muzej-institut je dobio status znanstveno-istraživačke ustanove u sastavu Nacionalne akademije Republike Armenije.

Osnovni djelokrug djelatnosti jest proučavanje povijesti genocida nad Armencima 1915. – 1923. god. u doba Osmanskoga Carstva. Težište je na znanstvenim istraživanjima i prikupljanju arhivske građe i fotografija. Muzej-institut pribavlja materijale i dokumente iz raznih međunarodnih arhiva. Muzej isto tako skuplja, klasificira i arhivira svjedočenja svjedoka genocida. Prvi ravnatelj muzeja postao je doktor povijesnih znanosti (od 1998.) Lavrentij Barcegjan, tadanji zamjenik predsjednika Nacionalne akedemije Republike Armenije.

Muzejg4

Muzej je izgradilo poduzeće “Ajkimšin”. Izgradnju je financirala država, a financijski su potpomogli Svearmensko dobrotvorno vijeće i svearmenska zaklada “Hajastan”. Muzej su projektirali: Sašur Kalašjan i Ljudmila Mkrtčjan, a kip je izradio Ferdinand Arakeljan. Otvorenju prve izložbe muzeja prisustvovao je prvi predsjednik Armenije Levon Ter-Petrosjan i katolikos svih Armenaca Garegin I. (1933. – 1999.).

Plan izložbenoga postava muzeja razradili su poznati armenski intelektualci: slikar Grigor Handžjan, orijetalist Ruben Saakjan, povjesničar Lavrentij Barcegjan i druge osobe na čelu s predsjednikom potpovjerenstva, doktorom povijesnih znanosti, profesorom Konstantinom Hudaverdjanom.

Muzejg5

Na dvanaest bazaltnih pilona unutarnjega muzejskoga dvorišta uklesane su riječi Henrya Morgenthaua (1856. – 1946.), Anatolea Francea (1844. – 1924.), Fridtjofa Nansena (1861. – 1930.), Jacquesa de Morgana (1857. – 1924.), Valerija Brjusova (1873. – 1924.) i drugih očevidaca tih strašnih događaja. Na zidu jedne dvorane na površini od četrdeset pet kvadratnih metara nacrtan je zemljovid zapadne Armenije na kojem su obilježena područja pokolja i deportacija. Izložbeni prostor muzeja zauzima 2.400 m2. U stalnom izložbenom postavu muzeja nalaze se tisuće fotografije tih vremena, te publikacije o genocidu na raznim jezicima. Izložbeno područje muzeja obuhvaća dvanaest dvorana. Izložbeni postav se sastoji od pedeset i dva osnovna naslova.

Muzejg6

Muzej-institut organizira znanstvene konferencije, okrugle stolove, izdaje periodične publikacije, znanstvene zbornike, knjige i dr. Muzej-institut od 2013. god. dva puta godišnje izdaje međunarodni časopis za istraživanja genocida nad Armencima. Muzej surađuje s različitim znanstvenim ustanovama Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Rusije, SAD-a i drugih zemalja. Blizu muzeja je prostor gdje strani državnici, dužnosnici i crkveni poglavari sade spomen-drveće.

Muzejg7

Mjesto susreta Armenaca diljem svijeta

Tijekom mnogih godina spomenički kompleks Cicernakaberd posjetio je veliki broj predstavnika raznih državnih ustanova, vjerskih i nevladenih organizacija, uključujući i papu Franje. Vrhovni poglavar Katoličke crkve 2016. god. je na 100. obljetnicu genocida nad Armencima posjetio Armeniju. Tijekom svojega posjeta papa Franjo je posjetio i kompleks Cicernakaberd gdje je u muzejskoj knjizi žalosti napisao: “Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim. Neka Bog čuva sjećanje armenskoga naroda! Sjećanje se ne može zatomiti ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!”

Muzejg8

Svake godine 24. travnja, na Dan sjećanja genocida nad Armencima, tisuće Armenaca u domovini i iseljeništvu dolaze na Cicernakaberd. Cicernakaberd je sveto mjesto svih Armenaca. On je isto tako i simbol jedinstva svih Armenaca diljem svijeta kao planina Ararat, kao Armenska apostolska crkva, kao armensko pismo. Ljudi koji se okupljaju na Cicernakaberdu polažu cvijeće kao znak počasti Armencima koji su poginuli tijekom strašnoga pokolja.

Artur Bagdasarov / HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati