Pratite nas

Pregled

Srbija spremna uložiti 20 milijuna eura u film o Jasenovcu

Objavljeno

na

Srbija je spremila 20 milijuna eura za filmski projekt o stradanju Srba, Židova i Roma u ustaškom logoru Jasenovac, a planirano je i angažiranje poznatih glumačkih imena iz Hollywooda, piše u utorak beogradski tisak.

Vlada Srbije spremna je, “na inicijativu predsjednika države Aleksandra Vučića, financirati grandiozni filmski projekt” o stradanju Srba, Židova i Roma u Jasenovcu, objavile su Večernje novosti.

Neimenovani sugovornici “bliski državnom vrhu”, na koje se pozivaju Večernje novosti, objašnjavaju kako se “Srbija na ovaj korak odlučuje sada, prije svega jer je konačno, zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji, moguće izdvojiti novac za ovako zahtjevan posao”, te da ova ideja “ima i vrijednosne elemente”.

“Do sada se nitko u našoj kinematografiji nije usudio estetski oblikovati jasenovačku tragediju, koja nadilazi granice ovog podneblja. Uz to, konstantni pokušaji da se razmjere stradanja umanje ili da se oskvrne uspomena na žrtve, iziskuju ovaj civilizacijski napor”, piše list.

Večernje novosti podsjećaju da ideja o ekranizaciji stradanja u ustaškom logoru nije nova, jer se prije nekoliko godina tog posla htio prihvatiti glumac Tihomir Stanić, a za redatelja je izabrao Đorđa Kadijevića.

“Projekt je trebala financirati Republika Srpska, ali je Stanić morao odustati zbog prijetnji iz Hrvatske. Ovakav film potrebniji je danas više nego ikad i odavno je morao biti snimljen. Ali tu temu je teško sineastički obraditi tako da bude umjetnički promatrana, bez upadanja u zamku šovinizma”, rekao je za Večernje novosti Kadijević navodeći da je Jasenovac, po njegovom uvjerenju, “tragedija koja se, kada je riječ o ljudskom zlu, ni sa čim na svijetu ne može usporediti” te da su “strahote u tom logoru bile su gore od onih u Auschwitzu”.

Premda je milijunima dosad plaćano snimanje ratnih epopeja iz drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, povjesničar Milan Koljanin kaže za Večernje novosti kako film o Jasenovcu dosad nije snimljen “zato što to nije bio njemački, već ustaški logor, pa se priča nije uklapala u ideološku matricu da su okupatori krivi za sve”.

“U Jasenovcu su pripadnici jednog jugoslavenskog naroda ubijali pripadnike drugog – Srbe, Židove i Rome”, kaže Koljanin.

Večernje novosti podsjećaju da je u filmske priče o Titu i partizanima u nekadašnjoj Jugoslaviji ulagan ogroman novac, a uvjerljivo najviše glumaca iz inozemstva igralo je u filmu “Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića: Orson Welles, Yul Bryunner, Sergej Bondarčuk, Franco Nerro i Silva Koscina. U “Sutjesci” Stipe Delića tadašanja svjetska glumačka zvjezda Richard Burton igrao je Tita, a koscenarist filma bio je Bondarčuk.

(Hina)

POSLIJERATNI JASENOVAC

 

Ivica Marijačić: Jasenovački se mit može održavati samo nasiljem, a ne činjenicama

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati