Pratite nas

Događaji

Srbija: Vojni mimohod za posebnoga gosta

Objavljeno

na

Obilježavanje sedamdesete obljetnice oslobođenja Beograda od nacističke čizme u Srbiji je, čini se, tek druga vijest. Prva je da na proslavu osobno stiže Vladimir Putin, a takav posjet nikada nije čisto protokolaran.

Zapravo su jugoslavenski partizani skupa s vojnicima Crvene armije protjerali naciste iz Beograda 20. listopada 1944. No ta povijesna činjenica ne brine mnogo aktualne srbijanske vlastodršce koji su naumili održati središnju proslavu Dana oslobođenja već ovoga četvrtka (16. listopada). Povijest je, primjećuje se sarkastično, morala biti pomaknuta kako bi se uklopila u kalendar jednog nadasve važnog gosta. Posjetitelj se zove Vladimir Putin, čija Rusija među Srbima slovi za tradicionalnog saveznika te „pravoslavnu majku“. Šef Kremlja nazočit će blještavoj vojnoj paradi – prvoj te veličine u Beogradu nakon skoro tri desetljeća.

Nespretno udvaranje

„Vlada Srbije je nespretno stvorila zbrku“, smatra pisac i novinar Ivan Ivanji. Ovaj 85-godišnjak itekako mari za antifašističko naslijeđe svoje zemlje. Zbog svojega židovskoga podrijetla, kao dječak bio je interniran u zloglasnim logorima Auschwitzu i Buchenwaldu, a nakon rata bio je prevoditelj predsjednika Josipa Broza Tita te jugoslavenski diplomat u Bonnu. No sada Ivanji može samo promatrati kako, umjesto sjećanja na antifašistički datum, na naslovne stranice tiska dospijeva posjet ruskog predsjednika. „Pametnije bi bilo za srbijansko rukovodstvo da su primili visokoga gosta uz sve počasti – kad god on imao vremena, ali da su vojnu paradu održali 20. listopada. Bila bi to onda parada za građane, a ne za jednog specijalnoga gosta“, kaže Ivanji za DW.

Sociolog Dario HajrićDario Hajrić: To s antifašizmom nema veze

Vojnog mimohoda ne bi ni bilo da Putin nije našao vremena za posjet oko obljetnice Dana oslobođenja, uvjeren je mladi sociolog i bloger Dario Hajrić. „No, kako dolazi predsjednik Ruske Federacije, predstavnici političke klase smatrali su prikladnim organizirati mu hladnoratovski defile zaogrnut u prisjećanje na oslobođenje Beograda. Kada pogledamo ispod crvenog ukrasnog papira, vidimo kako će uz Putina stajati čovjek koji i dalje nosi titulu četničkog vojvode (srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, op. red.), kako naši sudovi rehabilitiraju fašističke kolaboracioniste, a kako se i partizani i država koju su stvorili tretiraju gotovo gore od okupatora“, veli Hajrić za DW.

Hladnoratovski – time naš sugovornik misli na trenutačne tenzije između Moskve i Zapada, oživljavanje staroga konflikta u kojem se malena Srbija nada kako će moći ostati neutralna. Tako Beograd meandrira od europske čekaonice do prijateljskih odnosa s Rusijom. „Trenutačno, mi smo saveznici onoj državi kojoj premijer Vučić ide u posjet. To nije nikakva diplomatska mudrost, već naivno i vrlo vidljivo kalkulantstvo“, tvrdi Hajrić

U zapećku Europe

Vladajući političari u Srbiji uvjereni su kako im nema druge no baviti se „kalkulantstvom“. Poput drugih balkanskih zemalja (ili primjerice baltičkih) i Srbija je gotovo stopostotno ovisna o ruskim energentima te sudjeluje u gradnji ruskog plinovoda Južni tok. Mainstream mediji u Srbiji skoro svakoga tjedna izvještavaju o ruskim milijardama dolara koje samo što nisu stigle, što kao izravne investicije što kao povoljni krediti. „Od bliskosti s Rusijom nemaju koristi građanke i građani Srbije, već dijelovi političke klase koji su uspostavili poslovne veze s ruskom oligarhijom“, smatra Hajrić. Prazan je mit, kaže on, da je mala Srbija od velikog značenja Moskvi. No za većinu Srba veza je emotivna, djelomice i zato što Rusija slovi za zaštitnicu “srpskoga Kosova”. Tom logikom, nije presudno koliko će svjetskih država priznati neovisnost nekadašnje srbijanske pokrajine, već je presudno što Rusija svojim vetom blokira put Kosova u Ujedinjene narode.

Neki drugi poznavatelji prilika, međutim, kažu kako u geopolitičkom šahu ne treba podcijeniti značenje Balkana niti Srbije kao njegovoga geografskog središta. Nedavno je berlinski Tageszeitung pisao kako je čitav poluotok „mala prigodna sporedna fronta globalnog odmjeravanja snaga“. To prepoznaje i bivši diplomat Ivanji. Vjeruje kako je Moskvi stalo da održi nazočnost u ovome “zapećku Europe”. To se, u slučaju Srbije, često odvija na kartu kulturnog te religijskog identiteta. Tako je početkom ovog mjeseca glasoviti ruski redatelj Nikita Mihalkov svjetsku premijeru svog novog filma prikazao upravo u Beogradu, a ruska vlada je poslala ikonopisce koji imaju ukrasiti Hram Svetoga Save ogromnim mozaikom.

Ivan IvanjiIvan Ivanji: Moskva želi nazočnost u „zapećku Europe”

Tu nije kraj suradnje: Rusi na zračnoj luci u Nišu, na jugu Srbije, imaju centar za eventualnu pomoć nakon prirodnih katastrofa. Taj detalj ne treba previdjeti, upozorava Ivanji. „Ima jedna stara i lijepa francuska izreka: Honi soit qui mal y pense, što bismo mogli prevesti kao: Samo nitkov u tomu vidi nešto loše. Za sada nitko nije htio biti nitkov i zamijetiti kako je ruski ministar obrane Sergej Šojgu još kao ministar za civilnu zaštitu često obilazio zračnu luku u Nišu. I da se u blizini, na Kosovu, nalazi američka baza Bondsteel.“ U četvrtak (16.10.) bi trebao biti potpisan sporazum koji osoblju ruske “nevojne” baze kod Niša jamči imunitet. Prema izvještajima medija u Srbiji, EU i SAD upozorili su kako to znači bianko ček za dolazak ruskih špijuna.

„Za ljubav treba dvoje“

Od kada svijet potresa kriza u Ukrajini, oči briselske administracije ponešto redovitije bivaju usmjerene ka Beogradu. Jer Srbija je, pored susjedne joj Makedonije, jedina država koja teži Europskoj uniji, a koja se nije željela priključiti europskim sankcijama protiv Rusije. Novi povjerenik za regionalnu politiku i proširenje Johannes Hahn o tome veli kako će Beograd još jednom morati preispitati svoje stajalište prema Moskvi. To bi, kaže, bio dokaz da Srbija iskreno želi u EU. Službeno jedan kandidat za EU nije obvezan slijepo slijediti vanjsku politiku Bruxellesa, no i Europljani znaju vršiti pritisak. Kako je DW-u rečeno u europskim diplomatskim krugovima, neke države na čelu s Njemačkom planiraju vezati tempo pristupnih razgovora Srbije i EU-a uz stav Beograda prema Moskvi.

Stoga mala i nemoćna srbijanska oporba kritizira što Putin stiže u posjet baš sada. No vladajući bivši nacionalisti nemaju dvojbe. Stvar je bilateralna, kaže šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić. Vojna parada se, tvrdi, ne organizira samo zbog Putina, i Barack Obama i David Cameron mogu doći. „Nemam ništa protiv toga, no bi li oni došli? Za ljubav treba najmanje dvoje“, jasno Dačić signalizira s kim je ljubavni odnos jedino moguć. Ni predsjednik Nikolić ne želi zaostati, već planira ukrasiti poprsje Vladimira Putina jednim ordenom. Slična odlikovanja već su tijekom Nikolićevog mandata dobili silni „prijatelji Srbije“ – recimo Viktor Janukovič i Aleksandar Lukašenko – ali Putin će, kako je najavljeno, dobiti veći i značajniji orden od svih

izvor:DW_DE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Pratite UŽIVO – Sve je spremno za doček rukometaša u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovačka rukometna ekspedicija na putu je za Mostar. Kako je jedan od igrača potvrdio za Hercegovina.info, njihov dolazak u Mostar predviđen je za 20 sati, a na doček će srebrni rukometaši doći u 21 sat.

Na dočeku, kako za sada stvari stoje, neće biti gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, ali se zato očekuju premijer Hercegovačko-neretvanske županije, Nevenko Herceg te premijer Županije zapadnohercegovačke, Zdenko Ćosić.

Doček hrvatskih rukometaša, koji počinje u 19 sati, moći ćete pratiti uživo na Hrvatskom Medijskom Servisu, Radioteleviziji Herceg Bosne, te drugim hrvatskim medijima. Reporter HMS-a, također, će se javljati uživo, prenositi atmosferu na dočeku hrvatskih rukometaša,te razgovarati sa navijačima i, ukoliko uspije doći do njih, s nekima od hrvatskih rukometaša. Inače za praćenje ovog događaja akreditirano je više od 80 novinara.

Organizator dočeka je Hrvatski muški rukometni klub “Zrinjski”, a na dočeku se očekuje više od 15.000 navijača iz Mostara i cijele Hercegovine. Predsjednik HMR “Zrinjski” Branislav Stojkić za Novu tv, poručio je: “Želimo da Mostar bude centar i bilo bi lijepo kada bi svi rukometaši došli. Tajna uspjeha je ovaj teren, dišpet, ponos, prkos, jer ovdje jednostavno nisu najbolji uvjeti za vrhunske sportaše.”.

Ova velika zemaljska kugla ima tako jedan mali dio svog prostora. On je kršovit, ali je prepun srca, prepun je talenta, a to je Hercegovina. Kažu da Hercegovci imaju najbolju rukometnu reprezentaciju na svijetu. I za njih, čovjek koji je također oličenje tog predivnog dijela naše zemlje, to je Mate Bulić, rekao je glumac Darko Janeš, voditelj dočeka viceprvaka europe, rukometaša Hrvatske, na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Tako je najavio nastup pjevača Mate Bulića koji je nakon toga, zajedno sa rukometašima otpjevao pjesmu “Moja Hercegovina”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Prekrasna atmosfera na Trgu: Tisuće građana čeka srebrne rukometaše

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari