Pratite nas

Iz Svijeta

Srbijanski radikali planiraju stranački kongres u Hrtkovcima, simbolu stradanja srijemskih Hrvata

Objavljeno

na

Srpska radikalna stranka (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja namjerava održati svoj deseti „Otadžbinski kongres“ 4. svibnja u Hrtkovcima, mjestu koje je postalo simbolom protjerivanja i stradanja srijemskih Hrvata početkom devedesetih, objavio je u srijedu novosadski portal „021.rs“.

Izborni kongres srbijanskih radikala održat će se u kući Vojislava Šešelja, koju je u tom mjestu kupio u međuvremenu, a na kojoj je neonskim svjetlima istaknuto “Kuća Vojislava Šešelja”.

U ponedjeljak 6. svibnja navršit će se 27 godina otkako je u srijemskom mjestu Hrtkovci održan miting na kojemu su, u prisustvu lidera SRS-a, pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti.

„Ubrzo se poruka počela i ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta“, rekao je u ranijim izjavama čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, i dodao da je to bilo vrijeme straha, etnički motiviranog nasilja i ubojstava, što se sve organizirano provodilo bez ikakvih povoda spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti, samo zato što su Hrvati.

Na pitanje portala „021.rs“ zbog čega SRS organizira kongres baš u Hrtkovcima, a ne u nekom drugom mjestu, predsjednik kluba zastupnika SRS u Skupštini Vojvodine Đurađ Jakšić odgovorio je da se u ovom selu nalazi sjedište Komiteta za obranu Vojislava Šešelja, ali da je tamo sjedište i Okružnog odbora u Srijemu, kao i sjedište Općinskog odbora u Rumi.

“Kuća Vojislava Šešelja kupljena je prije gotovo godinu dana i apsolutno nikakve tenzije u Hrtkovcima ne postoje. Štoviše, mi imamo masovan priljev novih članova iz samih Hrtkovaca u SRS, upravo otkad je kupljena kuća u kojoj je sjedište Komiteta za obranu”, dodao je Jakšić.

Međutim, ne slažu se svi sa ovakvim stajalištem, navodi „021.rs“.

Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza: Skup je provokacija

Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza Tomislav Stantić kaže da se oni protive bilo kakvom događaju stranaka kao što je SRS, koje su imale “poznatu negativnu ulogu u ratnim događanjima, a posebno u Hrtkovcima”.

“To smatram apsolutnom provokacijom. Državna tijela bi trebala raditi svoj posao i da spriječe dalje dizanje tenzija, a što je očigledno cilj SRS u ovoj prilici. Sasvim sigurno da se ovim događajem prizivaju sjećanja na devedesete. Djelovanje SRS svih ovih godina je temeljeno na razdorima, sijanju mržnje i na poticanju najlošijih strasti kod stanovništva i to se za njih pokazalo dobrim, jer i danas živimo u duboko podijeljenom društvu, gdje je nasilje vrlo značajna komponenta i to je sjeme koje održava SRS u životu”, smatra Stantić.

Tog svibnja 1992. godine u Hrtkovcima, poslije mitinga na kojem je govorio Vojislav Šešelj, sjeća se pomoćnica glavnog i odgovornog urednika NIN-a Vesna Mališić.

Kako je rekla za 021.rs, Hrtkovci su traumatična točka za sve, zbog “užasnog iskustva protjerivanja ljudi”.

“Šešelj se očigledno ruga pravdi, ruga se presudi. S druge strane, čini mi se da se ponovno podiže tenzija, koja bi nečemu trebala poslužiti“, poručila je ona.

Fond za humanitarno pravo (FHP) objavio je početkom godine, u publikaciji “Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini”, da je na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine od 1991. do 1995. vođena kampanja zastrašivanja i pritisaka na hrvatske civile, a cilj je bio da se oni isele iz svojih kuća i napuste Srbiju.

Rezultat te kampanje bio je, tvrdi FHP, nekoliko desetina tisuća protjeranih. Kao glavne zagovornike i “inspiratore kampanje zastrašivanja i pritisaka” na Hrvate u Vojvodini Fond je označio upravo Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku.

Šešelj je prošle godine pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Haagu osuđen na 10 godina zatvora, kaznu koju je u tom trenutku već bio odslužio. Kako je zaključilo Žalbeno vijeće, Šešelj je kriv za progon, deportaciju i poticanje deportacije Hrvata iz Vojvodine, objavio je portal „021.rs“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kosovska zabrana za robu iz Srbije dovela do zastoja na granici

Objavljeno

na

Objavio

Odluka kosovske vlade da zabrani uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo” izazvala je u utorak zastoj na graničnom prijelazu gdje za ulazak na Kososvo čeka stotinjak kamiona, ali ne samo s robom iz Srbije.

Odlazeća kosovska vlada Albina Kurtija uvela je u subotu novi paket mjera reciprociteta kojim su zamijenjene carinske pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije.

Vlasti u Beogradu smatraju ih gorim od stopostotnih pristojbi iz studenog 2018., koje su bile razlogom potpune obustave dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, započetog Briselskim sprazumom postignutim pod okriljem EU 19. travnja 2013.

Već tri dana u koloni dugoj nekoliko kilometara na prijelazu Jarinje čekaju vozači s robom iz Srbije, ali i oni koji voze inozemnu robu, ali imaju srbijanske registarske oznake, javljaju beogradski i lokalni mediji.

U koloni iz pravca juga Srbije stoje kamioni iz drugih država, poput Slovenije, BiH i Poljske koji su u tranzitu.

Vozači koji prevoze inozemnu robu rekli su da će im špediteri promijeniti dokumentaciji tako da piše “Republika Kosovo”, dok vozači u čijim je kamionima roba iz Srbije kažu da “ne znaju kako će se situacija riješiti”, javio je reporter N1.

Predsjednik Udruge gospodarstvenika sa sjevera Kosova, većinski nastanjenog Srbima, kaže da od ponedjeljka nijedan kamion sa srpskom robom nije ušao na Kosovo.

“Kompletan uvoz srpske robe je stao, znači vraćen je na nulu. Srpska roba je počela ulaziti nakon ukidanja nekih pristojbi, ali od jučer su svi kamioni stali”, rekao je Radoš Petrović portalu Kosova Online.

Na Kosovo se ne dostavlja ni srbijanski tisak jer nema oznaku “Republika Kosovo”, pa je Udruga novinara Srbije (UNS) zatražila da distribiranje tiskanih medija mora biti “oslobođeno svih političkih ograničenja”.

O situaciji koju trpe mediji poslije odluke kosovske vlade, UNS će izvjestiti međunarodnu i europsku federaciju novinara, OSCE i Vijeće Europe. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nemiri u SAD-u: ranjena petorica policajaca, Donald Trump prijeti vojskom

Objavljeno

na

Objavio

Zapaljeni automobili - Seattle, Washington 30. 5. 2020.

Najmanje petorica američkih policajaca ranjena su u pucnjavi u nasilnim prosvjedima zbog smrti crnca tijekom brutalnog policijskog privođenja, objavili su policija i mediji, nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump rekao da će poslati vojsku ako se neredi ne zaustave.

Trump je u ponedjeljak “razbjesnio javnost” objavivši fotografiju kako ispred crkve stišće Bibliju nakon što su mu policajci “suzavcem i gumenim mecima raščistili put” do crkve.

Prosvjednici su zapalili trgovački centar u Los Angelesu, pljačkali trgovine u New Yorku i sukobili se s policijom u St. Louisu u Missouriju, gdje su četiri policajca hospitalizirana s ozljedama koje nisu opasne po život.

Zapovjednik gradske policije rekao je da je oko 200 prosvjednika “skakalo gore-dolje poput luđaka”, pljačkajući i bacajući na policajce pirotehnička sredstva i kamenje.

“Morali smo štititi postaju, bacali su pirotehniku na policajce, rekao je novinarima. “Što se to događa? Kako je to moguće? Gospodin Floyd je ubijen negdje drugdje, a oni uništavaju gradove po cijeloj zemlji.”

Jedan policajac je ranjen u nemirima u Las Vegasu, prenosi novinska agencija AP pozivajući se na policiju. Još jedan je bio “uključen u pucnjavu” u istom području, prenosi agencija.

Trump je osudio ubojstvo Georgea Floyda, 46- godišnjeg Afroamerikanca koji je umro nakon što mu je bijeli policajac prikliještio vrat koljenom na devet minuta u Minneapolisu 25, svibnja te je obećao pravdu.

Govoreći o demonstracijama protiv policijske brutalnosti koji od prošlog tjedna svakodnevno prerastaju u noćno nasilje, rekao je da stvarne prosvjednike ne može nadjačati “bijesna rulja”.

“Gradonačelnici i guverneri moraju uspostaviti sveobuhvatnu policijsku prisutnost dok se nasilje ne uguši”, rekao je Trump. “Ako grad ili država odbiju poduzeti akcije nužne za obranu života i imovine građana, onda ću poslati vojsku i brzo riješiti problem.”

Floydova smrt ponovno je uzrokovala rasne napetosti u politički podijeljenoj zemlji koja je snažno pogođena pandemijom koronavirusa, s time da je među Afroamerikancima disproporcionalno najveći broj slučajeva. (Hina)

Trump zatražio od guvernera da se snažnije obračunaju s nasilnim prosvjednicima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari