Pratite nas

Iz Svijeta

Srbijanski radikali planiraju stranački kongres u Hrtkovcima, simbolu stradanja srijemskih Hrvata

Objavljeno

na

Srpska radikalna stranka (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja namjerava održati svoj deseti „Otadžbinski kongres“ 4. svibnja u Hrtkovcima, mjestu koje je postalo simbolom protjerivanja i stradanja srijemskih Hrvata početkom devedesetih, objavio je u srijedu novosadski portal „021.rs“.

Izborni kongres srbijanskih radikala održat će se u kući Vojislava Šešelja, koju je u tom mjestu kupio u međuvremenu, a na kojoj je neonskim svjetlima istaknuto “Kuća Vojislava Šešelja”.

U ponedjeljak 6. svibnja navršit će se 27 godina otkako je u srijemskom mjestu Hrtkovci održan miting na kojemu su, u prisustvu lidera SRS-a, pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti.

„Ubrzo se poruka počela i ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta“, rekao je u ranijim izjavama čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, i dodao da je to bilo vrijeme straha, etnički motiviranog nasilja i ubojstava, što se sve organizirano provodilo bez ikakvih povoda spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti, samo zato što su Hrvati.

Na pitanje portala „021.rs“ zbog čega SRS organizira kongres baš u Hrtkovcima, a ne u nekom drugom mjestu, predsjednik kluba zastupnika SRS u Skupštini Vojvodine Đurađ Jakšić odgovorio je da se u ovom selu nalazi sjedište Komiteta za obranu Vojislava Šešelja, ali da je tamo sjedište i Okružnog odbora u Srijemu, kao i sjedište Općinskog odbora u Rumi.

“Kuća Vojislava Šešelja kupljena je prije gotovo godinu dana i apsolutno nikakve tenzije u Hrtkovcima ne postoje. Štoviše, mi imamo masovan priljev novih članova iz samih Hrtkovaca u SRS, upravo otkad je kupljena kuća u kojoj je sjedište Komiteta za obranu”, dodao je Jakšić.

Međutim, ne slažu se svi sa ovakvim stajalištem, navodi „021.rs“.

Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza: Skup je provokacija

Predsjednik Hrvatskog građanskog saveza Tomislav Stantić kaže da se oni protive bilo kakvom događaju stranaka kao što je SRS, koje su imale “poznatu negativnu ulogu u ratnim događanjima, a posebno u Hrtkovcima”.

“To smatram apsolutnom provokacijom. Državna tijela bi trebala raditi svoj posao i da spriječe dalje dizanje tenzija, a što je očigledno cilj SRS u ovoj prilici. Sasvim sigurno da se ovim događajem prizivaju sjećanja na devedesete. Djelovanje SRS svih ovih godina je temeljeno na razdorima, sijanju mržnje i na poticanju najlošijih strasti kod stanovništva i to se za njih pokazalo dobrim, jer i danas živimo u duboko podijeljenom društvu, gdje je nasilje vrlo značajna komponenta i to je sjeme koje održava SRS u životu”, smatra Stantić.

Tog svibnja 1992. godine u Hrtkovcima, poslije mitinga na kojem je govorio Vojislav Šešelj, sjeća se pomoćnica glavnog i odgovornog urednika NIN-a Vesna Mališić.

Kako je rekla za 021.rs, Hrtkovci su traumatična točka za sve, zbog “užasnog iskustva protjerivanja ljudi”.

“Šešelj se očigledno ruga pravdi, ruga se presudi. S druge strane, čini mi se da se ponovno podiže tenzija, koja bi nečemu trebala poslužiti“, poručila je ona.

Fond za humanitarno pravo (FHP) objavio je početkom godine, u publikaciji “Dosje: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini”, da je na teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine od 1991. do 1995. vođena kampanja zastrašivanja i pritisaka na hrvatske civile, a cilj je bio da se oni isele iz svojih kuća i napuste Srbiju.

Rezultat te kampanje bio je, tvrdi FHP, nekoliko desetina tisuća protjeranih. Kao glavne zagovornike i “inspiratore kampanje zastrašivanja i pritisaka” na Hrvate u Vojvodini Fond je označio upravo Vojislava Šešelja i Srpsku radikalnu stranku.

Šešelj je prošle godine pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Haagu osuđen na 10 godina zatvora, kaznu koju je u tom trenutku već bio odslužio. Kako je zaključilo Žalbeno vijeće, Šešelj je kriv za progon, deportaciju i poticanje deportacije Hrvata iz Vojvodine, objavio je portal „021.rs“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari