Pratite nas

Intervju

SRĐAN GJURKOVIĆ: Intervju potpredsjednika HNS-a za jutarnji

Objavljeno

na

Razgovarati s HDZ-om se počelo nakon javnog poziva premijera Plenkovića svim strankama na političku stabilnost, pred sam kraj izborne kampanje, jer se znalo da nakon završetka lokalnih izbora slijedi odluka ide li se na nove izbore, piše jutarnji list

U turbulentnom političkom tjednu u kojem je HNS prvi put u povijesti odlučio napraviti dramatičan zaokret i koalirati s HDZ-om, ući u novu Vladu i s pet zastupnika formirati novu saborsku većinu, narodnjaci su se raskolili na one koji su za i protiv takve suradnje. Iz stranke izlaze neka od najjačih imena, poput Vesne Pusić, Anke Mrak Taritaš, te saborskih zastupnika Gorana Beusa Richembergha i Nade Turine Đurić. No, treba reći i to da je velika većina prihvatila takvu suradnju, jer je 78 članova Središnjeg odbora HNS-a glasalo za koaliciju s HDZ-om, a 20 protiv. Zašto se HNS odlučio na ovakav potez, kakvo je sada stanje u stranci, kako su doživjeli raskol s dojučerašnjim kolegama i prijateljima, te što će im sada biti prioritet, u intervjuu za Magazin otkriva potpredsjednik stranke Srđan Gjurković.

Kako se sada osjećate, nova Vlada je potvrđena, jeste li zadovoljni?

– Mi sada preuzimamo odgovornost, svjesni rizika, isto kao i HDZ.

Ovo je koalicija za bolju Hrvatsku koja nosi tri ozbiljne poruke. Prva je da je politička i gospodarska stabilnost Hrvatske važnija od uskih stranačkih i pojedinačnih interesa. Druga je da depolitizacija obrazovanja i kurikularna reforma nemaju alternative, a treća, na kraju možda i najvažnija je da Hrvatska mora izaći iz ideoloških rovova prošlosti ako svi skupa želimo imati budućnost.

Zašto se HNS odlučio napraviti povijesnu prekretnicu i nakon 15 godina suradnje s lijevom opcijom, ući u koaliciju s HDZ-om?

– Napravili smo to prvenstveno u interesu države, jer uz stabilnu Vladu bit će bolje i svim građanima. Treći izbori u dvije godine, nakon kojih bi sve opet bilo isto, ako govorimo o političkoj stabilnosti, odnosno nestabilnosti, su obično gubljenje vremena. Građani ne žele nove izbore i to se najbolje vidi po izlaznosti na zadnjim lokalnim izborima. To je većina. Ovakvo beskrajno biranje, samo radi biranja i destabiliziranje Hrvatske, a ne rješavanje životnih, sadržajnih problema, nema smisla i građani to jasno poručuju. Čemu sve to? Svi investitori i poduzetnici se pitaju kako raditi, s kim i što raditi. Kako iskoristiti novac iz fondova EU? Zatvorili smo se u ideološke rasprave i rasprave o karakteru čimbenika. Ovaj HDZ očito radi svoju evaluaciju, mijenja se i prihvaća različitosti, odbacuje ekstremizme, provodi Zakon o sportu… Hrvatski nogometni savez je uskladio Statut s mojim izmjenama i dopunama Zakona, odnosno s onim što su građani tražili. Samo stabilna Vlada ima šanse rješavati probleme, od problema sa Slovenijom na granici, Piranskog zaljeva, čeka nas turistička sezona, a više od svega kriza u Agrokoru. Uvijek postoje rizici da se ne riješe ti problemi, ali mi sada smanjujemo te rizike. Tehnička Vlada to sigurno ne može, niti Vlada u izborima. Stalno ističemo i pitanje kurikularne reforme i sada s novom, stručnom i nestranačkom ministricom odvajamo obrazovanje od politike i dajemo to struci. To je budućnost. Kao i pitanje normalizacije političkih prilika i sustava vrijednosti. Ova Vlada s HNS-om vraća radikale, populiste i ekstremiste na margine društva i političkog sustava.

Jeste li vi doista otišli s HDZ-om zbog stabilnosti države, ili ste ipak shvatili da na novim izborima ne biste dobro prošli?

– O svemu smo mi raspravljali na Predsjedništvu i Središnjem odboru, ali nije bio prioritet hoćemo li imati dva ili šest mandata, a novi izbori, kao što sam rekao, ne bi donijeli rješenje i stabilnost. Mi nismo odustali od svojih vrijednosti. To se vidi i iz sporazuma koji smo potpisali s HDZ-om. Apsolutno smo inzistirali na tim vrijednostima, jer oni su temelj za bolji život, moderno obrazovanje, naprednu digitalnu ekonomiju, društvo pravednosti, očuvanje dosegnute razine ljudskih prava… Spremni smo preuzeti odgovornost u korist građana, čak kad i nisu takva rješenja na prvu loptu popularna. Ovo je očito i pomak HDZ-a prema centru i njihova želja da imamo stabilnost. Oni očito dijele naše vrijednosti koje isključuju ekstremizam.

Anka Mrak Taritaš je rekla da je ona samo dan nakon drugog kruga lokalnih izbora doznala da HNS pregovara o koaliciji s HDZ-om. Kada ste vi to doznali?

– Anu Mrak se nije željelo opterećivati u izbornom ciklusu s tom informacijom da postoji komunikacija s HDZ-om. Počasna predsjednica Vesna Pusić je to znala, to je bio odgovor na poziv HDZ-a svima da se razgovora. Naravno nikakve odluke se nisu mogle donositi i nisu se donosile, a osim toga predsjednik stranke bio je nositelj komunikacije protiv koalicije s HDZ-om, to svi znamo, a na kraju je bio za tu koaliciju. Međutim, na Predsjedništvu je prepoznao svoju odgovornost i nije želio dalje biti prevelik teret za stranku i Vladu, povukao se sa svih funkcija i time pokazao odgovornost koju nosi. A svjesni smo da je malo takvih postupaka u politici, a stalno govorimo o nekakvoj odgovornosti.

Dobro, ali kad su započeli ti razgovori?

– Počelo je nakon javnog poziva premijera Plenkovića svim parlamentarnim strankama na političku stabilnost, pred sam kraj izborne kampanje, jer se znalo da odmah nakon završetka lokalnih izbora slijedi odluka idemo li na nove parlamentarne izbore. Naravno, treba jasno reći da je na kraju sve to skupa jako loše komunicirano s javnošću, uvjetovano finišem lokalne kampanje, ali predsjednik je svjestan svojih odgovornosti zato dao ostavku. Dakle, nije ta odluka donesena bez posljedica i svjesnosti što će se dogoditi, ali je kod Ivana prevagnuo interes države ispred interesa njegove osobne političke karijere. Otvoreno smo razgovarali o svemu, tako da ja nemam namjeru preko medija raspravljati o svojim kolegama koji su odlučili drugačije, posebno zato što su među njima i moji prijatelji.

Treba reći i to da je ipak u demokratskoj raspravi velika većina članova prihvatila tu koaliciju, a oni su ostali u manjini.

– Tako je. 78 delegata naspram 20 članova je na Središnjem odboru, koji je najviše tijelo stranke između dva sabora, jasno pokazalo svoju političku odluku i odlučnost da se preuzme odgovornost i da se mijenjaju postojeće politike u Hrvatskoj koje su podijeljene na lijevo i desno i nema mrdanja, a životni problemi dolaze, svi nas prestižu. Domovinski rat je završio prije 22 godine, Drugi svjetski prije 72 godine. Vrijeme je da mijenjamo politike u Hrvatskoj, da se okrenemo sadržajima i rješavanju problema građana.

Kažete da je Vesna Pusić sve znala, neki kažu čak i podržala u jednom trenutku koaliciju s HDZ-om. Što mislite, zašto se onda predomislila?

– Nema potrebe da ja komentiram i razmišljam što je netko u tom trenutku mislio. Svatko odgovara sam za svoje odluke i postupke. Ne želim davati odgovore u ime bilo koga, neka to ona odgovori.

A je li baš bilo fer pregovarati s HDZ-om u istom trenutku kada imate kandidate na lokalnim izborima kojima je to očito štetilo, poput Mrak Taritaš, Štromara, Dujmovića…?

– Sigurno da medijsko forsiranje moguće koalicije uoči izbora nije donijelo korist nego vjerojatno štetu pojedinim kandidatima na lokalnim izborima. Ne kažem da bi Anka ili Štromar pobijedili, ali vrlo vjerojatno im ta atmosfera nije pomogla. Ali imate i cijeli niz kandidata koji je pobijedio svoje protukandidate i njima to nije smetalo. U svakom slučaju, predsjednik stranke je podnio ostavku na sve političke funkcije, osim na članstvo u stranci, neće participirati u budućoj suradnji s HDZ-om i to je jasan odgovor i politička odgovornost. Onako kako to rade odgovorni političari u jednoj civiliziranoj, demokratskoj stranci.

Je li bilo fer prema SDP-u što ste na kraju otišli s HDZ-om?

– Očito su u zadnje vrijeme naši odnosi bili složeni i neusklađeni. SDP se na naš poziv na nastavak suradnje nije odazvao, HSS je postao njihov strateški partner. Dakle, puno je više zamjena teza da smo mi sada isključivi krivci za raskid suradnje sa SDP-om. I kad je bivši predsjednik pokrenuo pitanje interpelacije Vlade, SDP se ni tome nije odazvao, a izigrali su i koalicijski dogovor u Primorsko-goranskoj županiji. Očito nisu željeli suradnju s nama. Zašto? To morate pitati njih.

Oni kažu da su vam nudili potpisivanje koalicijskog sporazuma?

– Mi više njima nismo bili koalicijski partner na nacionalnoj razini. Kad smo ih pozivali na suradnju, oni na taj naš poziv nisu ni odgovorili nego su potpisali sporazum s HSS-om.

Stranka je ostala bez četvero “teškaša”. Vesna Pusić je 20 godina u stranci, bila je i predsjednica. Anka Mrak jedna je od najpopularnijih političarki, Beus i Turina su dosta prepoznatljivi zastupnici… Je li vam žao zbog toga?

– Apsolutno mi je žao jer osim što smo bili stranački kolege i što smo zajedno surađivali i radili na projektima i vrijednostima unutar stranke, mi smo i prijatelji. Svi mi snosimo određenu odgovornost. Demokracija je poštivanje odluka većine. Ako smo legalisti, moramo poštivati demokratske procedure. Oni su kao istaknuti članovi izabrani na listi HNS-a. Vrdoljak je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Sabora, a svoj mandat saborskog zastupnika prepustio je stranci kao poruku prema njima koji se nisu složili s odlukom dvotrećinske većine u stranci. Svatko radi po svojoj savjesti.

Kako će ovo utjecati na lokalnu razinu, u mnogim sredinama ste u koaliciji s SDP-om?

– Lokalna je razina lokalna i što se nas tiče, nema nikakve želje ni razloga da sada odjednom mijenjamo partnere. S njima smo krenuli u određene programe i nema potrebe da to mijenjamo. Mi nismo ušli u HDZ, mi smo ostali i ostat ćemo HNS. Sama činjenica da preuzimamo odgovornost za obrazovanje pokazuje da se držimo određenih vrijednosti. Sve što smo zastupali, zadržavamo i u ovoj vlasti, a HDZ se kreće prema centru i prihvaća određene razlike.

Kako će se HNS sada postaviti u svjetonazorskim pitanjima? Znamo da je dosadašnji potpredsjednik Stier išao na Hod za život, hoće li i Štromar sada ići na takva događanja ili možda na Zagreb Pride? Što će biti s Hrastom, oni tvrde da će njihov predstavnik biti i dalje u Ministarstvu obrazovanja?

– Sigurno da neće ići na Hod za život. Svatko ima pravo ići tamo gdje želi, to je osobno pitanje, a pitanje rada Vlade je ide li ta Vlada u smjeru normalizacije sustava vrijednosti i političkih prilika i odmičemo li se od isključivosti. Nije pitanje hoće li netko iz Hrasta ostati u Ministarstvu, nego hoće li se provoditi dogovorena politika Vlade. Nitko neće morati ići, bez obzira na osobne svjetonazore, ako bude provodio programski dogovorenu politiku Vlade. Po tom pitanju nema kompromisa, to su opće, civilizacijske norme. Kada je riječ o Stieru, mi nemamo problema da svatko po tom pitanju ima pravo izražavati svoja mišljenja. Hoće li on i dalje ići na Hod za život, ili neće, hoćemo li mi ići na Zagreb Pride, to neće biti bitno. Bitno je da Vlada podržava vrijednosti za boljitak države i koje ne dijele državu po ideologijama. Ali samo prepuštanje društvenih djelatnosti HNS-u je već pokazatelj velike spremnosti HDZ-a da prihvaćaju promjene. A što se tiče Hrasta, nova ministrica ima pravo birati svoje suradnike i organizirati transparentne i depolitizirane procese provedbe reforme obrazovanja. O tome ne odlučuje Hrast, nego prvenstveno ona kao stručna i nestranačka osoba zajedno s Vladom.

Je li riječ o prevari birača, jer sigurno oni koji su za vas glasali na zajedničkoj listi sa SDP-om nisu glas dali HDZ-u?

– HNS-ovi kandidati dobili su velik broj preferencijalnih glasova i nije nam nitko ništa poklonio. Osim Anke, dosta preferencijalnih glasova dobili su i Ivan, Matija, Predrag, pa i ja. Osobno sam govorio da s HDZ-om ne mogu ići zbog Zakona o sportu. Hrvatski nogometni savez je uskladio Statut sa zakonom, a većina u Izvršnom odboru su članovi HDZ-a. To je moja pobjeda, pobjeda građana, Našeg Hajduka, svih ljubitelja nogometa.

Imate li možda ambicije pomoći Janici Kostelić u Središnjem državnom uredu za sport?

– Nemam namjeru ulaziti u izvršnu vlast.

Što s pitanjem ministra Zdravka Marića? Vaša stranka je tražila njegovu smjenu, a sada će s njim sjediti u Vladi?

– Nama je HDZ pojasnio kako ministar odlično radi svoj posao, da nema odgovornosti za situaciju u Agrokoru i dok se osim izjava ne dokažu činjenice, mi prihvaćamo argumentaciju da ne možemo na stavu rekla-kazala inzistirati na njegovoj smjeni.

Hoće li HNS zahtijevati da se s ploče poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu makne pozdrav “Za dom spremni”?

– Da. Ploče kao pijetet poginulim hrvatskim braniteljima moraju postojati svugdje, ali ti spomenici moraju biti čisti i jasni. Umjesto da govorimo o tim poginulim ljudima i njihovim imenima, govorimo o “neprimjerenom nazivlju”. Žalosno je da je žrtva tih ljudi za slobodnu i demokratsku Hrvatsku gurnuta u drugi plan zbog “neprimjerenog nazivlja”. Maknimo se od toga. I Franjo Tuđman bi to htio.

Goran Penić/Jutarnji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Furio Radin: Plenkovića podržavam jer u Vladi neće biti desne retorike

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin, koji je osvojio deveti mandat čime se upisao u saborsku povijest, u razgovoru za Hinu potvrđuje kako je novog mandatara odlučio podržati nakon što je vidio da u Vladi neće biti desne retorike.

Radin također otkriva da ga ne zanima vlast te da se plaši jeseni zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga. Priznaje da ga je iznenadila pobjeda Andreja Plenkovića i HDZ-a. Također smatra da hrvatska manjina u Srbiji nema prava koja bi trebala imati te da je nepravda to što Hrvatima u Sloveniji nije priznat status nacionalne manjine.

Je li Vas iznenadila pobjeda Andreja Plenkovića, odnosno HDZ-a i čime ju objašnjavate?

Normalno da sam se iznenadio, jer sve je pokazivalo drugačije. Svi smo se ravnali rezultatima predizbornih i izlaznih anketa, izgleda da oni koji ih rade moraju ili promijeniti metodologiju ili povisiti uzorke ili ta metoda više ne funkcionira u predizborno vrijeme.

Izjavili ste ovih dana da se pristali podržati novog mandatara kad ste vidjeli da u vladi neće biti desne retorike, na koga ste konkretno mislili?

Mislili smo na one koji su u programu imali ono što je bilo jako slično sadržaju referenduma kojim se, između ostalog, htjelo oduzeti određena prava sadržana u Istanbulskoj, odnosno Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju nasilja nad ženama te isprazniti od ingerencija instituciju zastupnika manjina.

Mislite dakle na DP Miroslava Škore i Most?

Da, koliko sam vidio na tome je u kampanji najviše inzistirao Domovinski pokret. Ne kažem da to vrijedi za sve zastupnike nacionalnih manjina, nismo o tome razgovarali, ali za mene bi bila prepreka da sa njima sudjelujem u koaliciji.

Nakon potpisa podrške mandataru, a prije podrške Vladi, zastupnici manjina traže da se po protokolu raspravi o programima, tj. zahtjevima nacionalnih manjina, izdvojite po dva zahtjeva na kojima ćete inzistirati za sve manjine i posebno za talijansku.

Ta tema nije još dotaknuta. Zahtjevi koji se tiču svih manjina bit će jednim dijelom slični zahtjevima koje su manjine imale nakon prošlih izbora za Sabor. To su pitanja vezana uz identitet, uz kulturnu autonomiju nacionalnih manjina, škole, registraciju novih škola, infrastrukturna pitanja, uporabu jezika i pisma i mnoga druga. Što se tiče novih zahtjeva, vjerojatno zakon o referendumu i reguliranje popisa stanovništva biti će, sto se mene tiče, teme za razmatranje. Kad se radi o talijanskoj manjini, jedan dio operativnih planova nije izvršen.

Možete li biti određeniji, koji dio?

Prije gotovo četvrt stoljeća potpisan je ugovor između Hrvatske i Italije čiji članak 3. kaže da će se prava talijanske nacionalne manjine proširiti tamo gdje povijesno žive njeni pripadnici na nivo koji odgovara najvišem do sada postignutom nivou, a to je onaj bivše zone B. Ovdje smo napravili premalo, tu se radi o dvojezičnosti i u ovom slučaju bit ćemo vrlo konkretni u samom programu. Tu je i pitanje uporabe jezika u državnim institucijama, a budući da su od 1. siječnja ove godine sve te ingerencije prešle od države na županiju, valjda će nam sada biti lakše rješavati ih u Istri, Rijeci i Kvarneru, ali sporazum su potpisale države, tako da imaju itekako odgovornost. U programu kojeg ću predložiti ući će stvari vezane za državnu maturu, za predavanje talijanskog u školama na hrvatskom jeziku u dvojezičnim općinama, pa i gradnja škola. Novost će biti u tome da u programu koji ću ponuditi neće biti kondicionala, ograda, nastojanja, zalaganja i slične riječi koje razvodnjavaju dogovoreno. Također, jednom zauvijek, mora biti jasno da se riječ “može” u članku 16 Ustava, gdje se govori o dodatnom glasovanju manjina, odnosi na pojedince koji glasaju, a ne na zakonodavca.

Nakon izbornog neuspjeha HNS-a, nacionalne manjine imaju priliku postati glavni partner Vladi, postoji li mogućnost da dobiju HNS-ove resore: graditeljstvo, znanost i obrazovanje?

Sjećamo se da su manjine imale mjesto u izvršnoj vlasti do razine potpredsjednika Vlade (Slobodan Uzelac bio je potpredsjednik u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor), pa mislim da je ova situacija jako slična onoj, ali o resorima ne bih razgovarao. Manjine imaju dovoljno ljudi koji su spremni politički i stručno pokrivati različite resore. Mislim da će manjine, u tom slučaju najveća (srpska) tražiti neku  visoku funkciju, a mi ćemo ih podržati.

Novu Vladu čeka izazovna jesen, bojite li se te jeseni?

Da, normalno da se plašim jeseni, zbog zdravstvenih i ekonomskih razloga. Iako sam po prirodi optimist, nitko ne zna je li priča oko koronavirusa gotova, zapravo svi znaju da nije gotova, ali nitko ne zna hoće li eskalirati. Naša situacija je nemjerljiva sa onom u drugim zemljama, Velikoj Britaniji, Italiji, SAD-u itd. i to zaslugom Nacionalnog stožera, a imali smo i malo sreće. To ne znači da će tako biti i u budućnosti, postoji određena strepnja. Druga strepnja je ekonomske naravi, privremeno ili ograničeno smo zatvorili mnoge djelatnosti, a i inače moramo početi najozbiljnije razmišljati da ne budemo država monokulture koja se zove turizam, moramo imati proizvodnju i to što raznolikiju.

Kako ocjenjujete položaj hrvatske manjine u Srbiji i nepoštovanje potpisanog međunarodnog sporazuma zbog čega Hrvati u Srbiji nakon nedavnih izbora nemaju svoje predstavnike ni u skupštini Srbije, ni Vojvodine?

Mislim da hrvatska manjina u Srbiji nema prava koja bi trebala imati. Mi kao manjine, zajedno sa Srbima, smo prvi koji smo zainteresirani da ih ima. Ja radim na tome da pomognem čim više hrvatskoj manjini u Moliseu, bio sam četiri-pet puta kod njih, smatram da je premalo rezultata, jer nije dovoljno doznačiti sredstva, već im pomoći da mogu ta sredstva i koristiti. Premalo se bavimo Hrvatima u Moliseu, kao što se općenito premalo bavimo Hrvatima izvan Hrvatske, pogotovo onima u Srbiji, a nisam siguran ni da se dovoljno bavimo Hrvatima u središnjoj Bosni. Pogriješili smo i što smo ‘dijaspori’, odnosno Hrvatima s prebivalištem izvan Hrvatske, dali samo tri zastupnika, mislim da je trebao ostati model po kojem je broj zastupnika fleksibilan,  dakle model u kojemu broj zastupnika ovisi o broju izašlih birača. Napokon i ja glasam za sve izbore u Italiji, a za parlamentarne dopisno. U sadašnjim prilikama, kod nas je nemoguće uvesti elektronsko glasovanje, no trebalo bi ustanoviti mješovito, digitalno i analogno, dakle kombinirati elektronsko s glasovanjem na biračkom mjestu. To je tehnički moguće.

Može li se u dogledno vrijeme očekivati da se Hrvatima u Sloveniji prizna status nacionalne manjine?

Što se tiče mjesta u parlamentu, slovensko zakonodavstvo, priznaje samo dvije manjine (talijansku i mađarsku), manjine koje proistječu iz naroda bivše Jugoslavije, ne priznaju i to je za mene nepravda. Hrvatska priznaje slovensku nacionalnu manjinu (koja sa albanskom, bošnjačkom, crnogorskom i makedonskom ima zajamčenog zastupnika u Saboru),

Izborili ste deveti saborski mandat, hoćete li ga provesti kao potpredsjednik Vlade ili Sabora?

Izvršna vlast mi je ponuđena još od 2003 godine, i nisam nikada bio zainteresiran. Imao sam više zakonodavnih funkcija, ali u ovom mandatu za mene bitni su programi za manjine, posebno za onu koju predstavljam.

Razgovarala Marija Udiljak (Hina)

Tko je odgovoran što danas manjine odlučuju o većini?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro: I dalje mislim da je Plenković loše rješenje za Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta, osvrnuo se na rezultate izbora, postizbornu koaliciju s HDZ-om i otkrio zbog čega žali u kampanji…

Je li vaših 16 mandata, zapravo najveći gubitak izbora? Veliki broj saborskih mjesta, ali ipak bez vlasti.

– Da, za razliku od koalicije Možemo koja sa svojih sedam mandata može napraviti što želi, za razliku od Mosta koji sa osam mandata može vladati državom i Restarta koji sa 41 mandatom isto može svašta, evo mi sa svojih 16 ne možemo ništa.

Uvjetovali ste postizbornu koaliciju s HDZ-om činjenicom da Andrej Plenković ne bude premijer.

– Jasno smo definirali svoje uvjete kao što ih je i Plenković definirao. Rekao je da će pregovarati s onim opcijama koje su srodne HDZ-u i njegovoj ideologiji. I dogovorio se sa SDSS-om, Reformistima, HNS-om, s manjincima. Dakle, svaka ptica svome jatu leti.

Jeste li se čuli s Plenkovićem, je li vas zvao?

– Ne, nije me zvao jer je znao da je uvjet da razgovaramo s HDZ-om da on ne bude premijer. I dalje mislim da je on loše rješenje za Hrvatsku i to će se pokazati. U gospodarskom smislu čak vrlo brzo.

Kao treća opcija u parlamentu imate pravo na jednog potpredsjednika Sabora, hoćete li to biti vi?

– Nema trčanja za foteljama i nema trgovine. Svašta se govorilo posljednjih mjeseci, međutim ništa od toga se ne događa. Stojimo i dalje na svim stanovištima koja smo i najavili. Ne bih se čudio da nastave gaziti moj lik i djelo i Domovinski pokret pa naprave to tako da mi ne damo potpredsjednika Sabora, a na što imamo legitimno pravo. U nekim glavama još nije završila predizborna kampanja i dalje se bave podmetanjima.

Umjesto Ruže Tomašić do sljedeće će godine u Saboru biti Marko Milanović Litre, čovjek sa 19 preferencijalnih glasova. Je li vam žao sad zbog dogovora s partnerima da oni raspolažu tim mandatom?

– Nije mi žao, nam razloga za to. Od početka sam se vodio time da trebamo razgovarati s onima koji su mi dali potporu u predsjedničkoj kampanji. Suverenisti odnosno Hrvatska konzervativna stranka su definitivno bili jedni od tih. Postojala je želja da se okupi što šira fronta na desno centrističkom spektru. Mislim da smo u tome uspjeli, žalim jedino zbog toga što nismo dogovorili suradnju s Mostom. Na kraju smo mogli imati daleko više mandata, mnogo je bilo rubnih i mnogo smo izgubili i mi i oni. Izborni zakon je loš, 200 tisuća glasova je otišlo u vjetar, znači 15 do 20 mandata. Piše Večernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari