Pratite nas

Hrvatska

Središnja proslava 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu

Objavljeno

na

Središnja proslava 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, održana je u nedjelju navečer u Zagrebu, uz jedinstvenu ocjenu govornika, predstavnika državnog vrha i akademske zajednice, kako je riječ o stožernoj nacionalnoj instituciji temeljenoj na autonomiji i čuvaru hrvatskog nacionalnog identiteta.

Na svečanosti su sudjelovali premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je rektoru Sveučilišta Damiru Borasu tom prigodom uručila i povelje zagrebačkom Sveučilištu te fakultetima koji su proslavili više od sto godina djelovanja.
Predsjednica Republike čestitala je rektoru Borasu, kazavši da je 350. obljetnica Sveučilišta ponos ne samo Zagreba nego i cijele Domovine. Naglasila je da je akademska zajednica u svakom društvu najvažnija snaga koja pridonosi razvoju dijaloga temeljenog na stručnosti, odnosno poznavanju materije o kojoj se raspravlja.

Grabar-Kitarović kazala je da je kao hrvatsku predsjednicu ponosom ispunjavaju posjeti najistaknutijim sveučilištima u svijetu gdje je svjedočila uspjesima hrvatskih znanstvenika koji su svoje diplome stekli na Sveučilištu u Zagrebu.

Podsjetila je da je hrvatsko društvo suočeno s velikim demografskim problemima, sa znatno većim brojem nepopunjenih upisnih kvota na sveučilištima te s odlaskom mladih stručnjaka pa i sve lošijim rezultatima državnih matura. Pozvala je sveučilišta da ne budu zatočena u institucionalnim bedemima nego da budu živo vrelo stvaralačkog oplemenjivanja društva i oslonac razvoju države u svim njezinim funkcijama.

Potrebno nam je sigurno sidro napretka, a ujedno i sidro očuvanja identiteta, utemeljena u našoj bogatoj tradiciji, zaključila je predsjednica Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da Vlada cijeni obrazovanje, zbog čega je poduzela važnu strukturnu reformu i stvorila povoljnije financijske uvjete. U posljednje tri godine proračun za znanost i obrazovanje povećan je s 13,9 na 17,3 milijarde kuna. Od toga ove godine samo na sveučilišta i veleučilišta ide 4,7 milijarde kuna, što je povećanje od 660 milijuna kuna ili gotovo 17 posto u odnosu na prije tri godine, kazao je.

Za 2020. proračun za znanost i obrazovanje povećava se za dodatnih 1,3 milijarde kuna na ukupno 18,6 milijardi kuna. To znači da za 34 posto u našem mandatu povećavamo sredstva za znanost i obrazovanje. Istodobno iz europskih fondova ugovoreno je 2,5 milijardi kuna, naglasio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije.

Naš je cilj izgradnja sustava koji potiče izvrsnost, inovativnost i kreativnost. Hrvatska sveučilišta trebaju se pripremiti za pridruživanje budućem europskom obrazovnom prostoru koji bi trebao postati stvarnost do 2025. godine kako bi se smanjila fragmentiranost europskog istraživačkog i znanstvenog prostora, rekao je Plenković.

U tom pogledu, naglasio je, prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u 2020. na području obrazovanja i znanosti bit će usmjereni na jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i ljudskih potencijala,

Uloga hrvatskih sveučilišta u tom procesu trebala bi biti fokusirana na promicanje izvrsnosti kvalitetnih studijskih programa, zajedničkih studija i diploma s partnerskim sveučilištima, jačanja atraktivnosti studija za strane studente i istraživače, razmjene novih ideja i iskustava i mobilnost profesora i osoblja, dodao je.

Jedna od glavnih poluga na putu izgradnji europskog obrazovnog prostora je nova inicijativa saveza europskih sveučilišta. Siguran sam da će i Zagrebačko sveučilište prepoznati vrijednost te europske inicijative za vlastitu modernizaciju, još veću otvorenost za suradnju s partnerima te za daljnje napredovanje na ljestvici sveučilišta na europskoj i globalnoj razini, zaključio je premijer Plenković.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner kazao je da neizbježno spomenuti ime Josipa Jurja Strossmayera, utemeljitelja modernog sveučilišta, koji je vjerovao da hrvatski narod može i treba ići ukorak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe. I išao je, kazao je Reiner.

Upozorio je da su mladima dostupne kvalitetne informacije, ali i on štetne, koje „mogu odvesti u slijepa bespuća“. Ocijenio je da su danas više nego ikad potrebni životni učitelji koji će pomoći mladoj osobi naći ispravan put, i izgraditi ljudskost, čovjekoljublje i domoljublje.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras kazao je da svoj istaknut položaj Sveučilište u Zagrebu zahvaljuje temeljenoj odrednici svih sveučilišta – sveučilišnoj autonomiji.

Ona je osigurala da je usprkos raznim povijesnim okolnostima – od potpore do zadiranja u slobodu govora i u pravo na akademsku autonomiju, u koju se ni najautoritarniji režimi nisu usudili do kraja zadirati – Sveučilište u Zagrebu ostvarilo kontinuitet. Tako je ostalo, uz ne uvijek dovoljnu potporu politiku, najbolje hrvatsko sveučilište i jedno od najboljih u okružju, kazao je.

Iako se pritisci u raznim oblicima pojavljuju nažalost i danas, zagrebačko Sveučilište je uvijek imalo snage i društvene svijesti ostati svjetionikom slobode, znanja, zajedništva tolerancija i ljubavi prema domovini, rekao je rektor Boras.

Zahvaljući autonomiji i drugom, ono je najbolje sveučilište u Hrvatskoj, a u mnogim pogledima i u okružju, u kvaliteti podučavanja, znanstvenoj djelatnosti, transferu znanja i tehnologija u kulturnom umjetničkom i društvenom djelovanju i u pomaganju svim hrvatskim javnim i privatnim sveučilištima, uključujući Sveučilište u Mostaru na kojem se jedinom u BiH nastava drži na hrvatskom jeziku, zaključio je Boras.

U povodu svečane obljetnice predsjednica Grabar-Kitarović je Sveučilištu u Zagrebu dodijelila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos promicanju izvrsnosti, jačanju društvene svijesti o važnosti znanja i znanosti u suvremenom društvu, razvoju akademskog dijaloga i društvenog napretka Republike Hrvatske

Također, predsjednica je dodijelila povelje fakultetima Sveučilišta u Zagrebu koji su ove ili ranijih godina obilježili stotu obljetnicu postojanja i rada: Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Pravnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Farmaceutsko-tehnološkom fakultetu, Šumarskom fakultetu, Akademiji likovnih umjetnosti, Arhitektonskom fakultetu, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Građevinskom fakultetu, Učiteljskom fakultetu i Veterinarskom fakultetu.

Na svečanosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, pored najviših državnih dužnosnika, brojnih ministara i saborskih zastupnika, bili su nazočni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum, kao i svi rektori sveučilišta u Hrvatskoj, kardinal Josip Bozanić, mitropolit zagrebačko-ljubljansk Porfirije, predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj i brojni drugi.

Ministrica znanosti i visokog obrazovanja Blaženka Divjak, koja je bila nazočna, nije posebno spominjana, osim u pozdravu prilikom obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića. Na upit njezinom uredu kako to ministrica tumači, odgovoreno je da “za sada neće komenirati”.

Na svečanosti je prikazan i film o povijesti Sveučilišta u Zagrebu, redatelja Jakova Sedlara i autora teksta Hrvoja Hitreca.

Povijest zagrebačkog Sveučilišta počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Andrej Plenković: Hrvatska će od Europske unije dobiti više od 20 milijardi eura

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u večerašnjem HRT-ovom Dnevniku da će Hrvatska osim 10 milijardi eura iz najavljenih europskih sredstava za gospodarski oporavak dobiti još najmanje toliko za sedmogodišnji proračun. Plenković je u Dnevniku također objavio da će na parlamentarnim izborima nositi HDZ-ovu listu u prvoj jedinici.

Plenković je rekao da će Hrvatska od sredstava koje ukupno iznose 750 milijardi eura dobiti nešto više od 10 milijardi, od čega su tri četvrtine bespovratna sredstva, a jedna četvrtina mogućnost zajmova.

– To je sve skupa oko 20 posto našeg BDP-a, a povrh toga, mogu reći hrvatskoj javnosti, dobit ćemo još najmanje toliko, a sigurno i više, jer ćemo i pregovarati, za sedmogodišnji proračun. Mi ćemo u sljedećih sedam godina, od 2021. do 2027., za investicije, razvoj, ravnomjerni razvoj Hrvatske, radna mjesta, gospodarstvo, digitalizaciju, za zelenu Hrvatsku u smislu zaštite okoliša i izlazak iz krize imati od Europske unije više od 20 milijardi eura, poručio je Plenković.

Dodao je da ovih svježih 10 milijardi ide za razdoblje do kraja mandata ove Komisije, od 2020. do 2024.

– Logika ovog dokumenta Komisije vrlo je slična mjerama koje smo mi poduzeli kao Vlada, rekao je Plenković.

Plenković je također rekao da je Hrvatska osnažila svoj suverenitet snažnim pozicioniranjem na razini Europske unije.

“Gospodarstvo kompletno reaktivirano”

Plenković je naveo da imamo više od 10.000 novih osiguranika, novih novozaposlenih, te da je hrvatsko gospodarstvo kompletno reaktivirano. Što se tiče daljnjih mjera, rekao je da će pronaći sredstva, koja su već praktički predviđena, za sektor prometa, turizma, ugostiteljstva i organizacije različitih događanja.

Komentirajući odluku o otvaranju hrvatskih granica za deset država rekao je da idu k politici da se iz ove turističke sezone izvuče sve što se može izvući.

– Mislim da nije riječ o riziku, nego o potpori gospodarstvu, a mi ćemo kroz ovu aplikaciju koja je danas prezentirana imati podatke tko nam to ulazi u zemlju, rekao je Plenković.

O izborima

Plenković je rekao da je HDZ u procesu konzultacija za izborne liste jer su dobili puno više kandidata nego što ima mjesta, a kada sve konsolidiraju, u propisanom će roku, sredinom lipnja, prezentirati liste i dovršiti program.

Komentirajući poruke iz oporbe da se na izborima boji ići u prvu jedinicu pa da zato razmišlja da se kandidira u desetoj poručio je da želi nositi HDZ-ovu listu u prvoj jedinici. Rekao je da se Arsen Bauk iz SDP-a prepao da mu ne bi došao u desetu jedinicu jer mu je otac s Hvara, a majka iz Makarske i jer ima dosta dobar standing u toj jedinici.

– Ali neka se ne sekira, neka se ne boji, ja ću biti u prvoj izbornoj jedinici budući da sam i rođen u Zagrebu i živim ovdje, ovo je moj grad, i želim nositi HDZ-ovu listu u prvoj izbornoj jedinici, rekao je Plenković, dodavši da se veseli sučeljavanju.

Na pitanje koliko mandata očekuje rekao je da su zadnji put osvojili 61 mandat i bili uvjerljivi pobjednici.

– Nadam se da ćemo ponoviti taj rezultat i ovaj put, rekao je Plenković.

O Danu državnosti

Plenković je rekao da je jako sretan što je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja jer 25. lipnja nikad nije saživio s hrvatskim narodom. Bio je kritičan prema današnjim izjavama predsjednika Zorana Milanovića o 30. svibnja.

– Žao mi je da predsjednik Republike, s obzirom na zakone koji su na snazi, na taj način doživljava Dan državnosti. To nije dobro, rekao je Plenković.

Plenković: Hrvatska ukida zabranu prelaska granice nizu zemalja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Hrvatska ukida zabranu prelaska granice nizu zemalja

Objavljeno

na

Objavio

Izmjenom odluke o privremenoj zabrani prelaska granice Hrvatska će omogućiti ulazak u zemlju državljanima Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije, Njemačke i Poljske. najavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković.

“Prema našoj analizi, epidemiološki komparativnim slikama, ovo su zemlje u kojima postoji ili sličan napredak kao u Hrvatskoj ili su trendovi takvi da možemo donijeti takvu odluku i omogućiti uz odgovarajuće epidemiološke preporuke i posebnu aplikaciju koja je već napravljena, dolazak državljana iz ovih zemalja u turističkoj sezoni”, rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Kako se situacija bude poboljšavala, širit će se, kaže, ciljna skupina zemalja koje mogu doći u Hrvatsku.

Kroz izmjenu Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućit će se učenicima od prvog do četvrtog razreda da lakše završe školu i da nemaju straha od negativnih ocjena, odnosno ponavljanja, rekao je premijer.

Učenicima od petog do osmog razreda u osnovnoj školi te od prvog do četvrtog u srednjoj povećava se limit odlaska na popravni s dvije na četiri ocjene nedovoljan.

“Dajemo šansu da kroz dva popravna roka i dodatne napore osiguraju prolazak u viši razred. Mislim da je to napor Vlade u otežanim okolnostima i mislim da je on dobro osmišljen”, ustvrdio je Plenković.

Vezano za prijedlog izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojom se naknada za roditelje njegovatelje povećava s 2500 na 4000 kuna, Plenković je ustvrdio da je riječ o snažnoj poruci Vlade za roditelje njegovatelje i djecu, za one kojima je zaista objektivno teško.

“Našli smo način kako da se ta naknada financira i na ovaj način radimo jedan pozitivan iskorak”, dodao je.

Plenković je izvijestio da je od javnog poziva za sugrađane koji su imali takva oštećenja da ne mogu više boraviti u svojim stanovima, zaprimljeno 130 zahtjeva za financiranje najamnine.

Oni su u obradi, a sutra će biti deset konkretnih rješenja za dio ljudi koji su smješteni u SD Cvjetno naselje i nekoliko njih koji su van doma koji su ispunili sve kriterije postavljenih u Vladinoj odluci, najavio je.

“To znači da ćemo žurno djelovati i osigurati da većina sugrađana koje imaju na to pravo što prije useli u stanove u kojima će imati dostojanstven život dok se ne realizira obnova”, dodao je.

Rekao je i da su u tijeku pripreme za Dan državnosti 30. svibnja. “To je veliki dan – dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora prije 30 godina. Važno je da ga obilježimo pogotovo što je on rezultat izmjena zakona koje smo donijeli”, dodao je.

Premijer je svim pripadnicima čestitao Dan Hrvatske vojske (HV) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) koji se danas obilježava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari