Pratite nas

Hrvatska

Središnja proslava 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu

Objavljeno

na

Središnja proslava 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, održana je u nedjelju navečer u Zagrebu, uz jedinstvenu ocjenu govornika, predstavnika državnog vrha i akademske zajednice, kako je riječ o stožernoj nacionalnoj instituciji temeljenoj na autonomiji i čuvaru hrvatskog nacionalnog identiteta.

Na svečanosti su sudjelovali premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je rektoru Sveučilišta Damiru Borasu tom prigodom uručila i povelje zagrebačkom Sveučilištu te fakultetima koji su proslavili više od sto godina djelovanja.
Predsjednica Republike čestitala je rektoru Borasu, kazavši da je 350. obljetnica Sveučilišta ponos ne samo Zagreba nego i cijele Domovine. Naglasila je da je akademska zajednica u svakom društvu najvažnija snaga koja pridonosi razvoju dijaloga temeljenog na stručnosti, odnosno poznavanju materije o kojoj se raspravlja.

Grabar-Kitarović kazala je da je kao hrvatsku predsjednicu ponosom ispunjavaju posjeti najistaknutijim sveučilištima u svijetu gdje je svjedočila uspjesima hrvatskih znanstvenika koji su svoje diplome stekli na Sveučilištu u Zagrebu.

Podsjetila je da je hrvatsko društvo suočeno s velikim demografskim problemima, sa znatno većim brojem nepopunjenih upisnih kvota na sveučilištima te s odlaskom mladih stručnjaka pa i sve lošijim rezultatima državnih matura. Pozvala je sveučilišta da ne budu zatočena u institucionalnim bedemima nego da budu živo vrelo stvaralačkog oplemenjivanja društva i oslonac razvoju države u svim njezinim funkcijama.

Potrebno nam je sigurno sidro napretka, a ujedno i sidro očuvanja identiteta, utemeljena u našoj bogatoj tradiciji, zaključila je predsjednica Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da Vlada cijeni obrazovanje, zbog čega je poduzela važnu strukturnu reformu i stvorila povoljnije financijske uvjete. U posljednje tri godine proračun za znanost i obrazovanje povećan je s 13,9 na 17,3 milijarde kuna. Od toga ove godine samo na sveučilišta i veleučilišta ide 4,7 milijarde kuna, što je povećanje od 660 milijuna kuna ili gotovo 17 posto u odnosu na prije tri godine, kazao je.

Za 2020. proračun za znanost i obrazovanje povećava se za dodatnih 1,3 milijarde kuna na ukupno 18,6 milijardi kuna. To znači da za 34 posto u našem mandatu povećavamo sredstva za znanost i obrazovanje. Istodobno iz europskih fondova ugovoreno je 2,5 milijardi kuna, naglasio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije.

Naš je cilj izgradnja sustava koji potiče izvrsnost, inovativnost i kreativnost. Hrvatska sveučilišta trebaju se pripremiti za pridruživanje budućem europskom obrazovnom prostoru koji bi trebao postati stvarnost do 2025. godine kako bi se smanjila fragmentiranost europskog istraživačkog i znanstvenog prostora, rekao je Plenković.

U tom pogledu, naglasio je, prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u 2020. na području obrazovanja i znanosti bit će usmjereni na jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i ljudskih potencijala,

Uloga hrvatskih sveučilišta u tom procesu trebala bi biti fokusirana na promicanje izvrsnosti kvalitetnih studijskih programa, zajedničkih studija i diploma s partnerskim sveučilištima, jačanja atraktivnosti studija za strane studente i istraživače, razmjene novih ideja i iskustava i mobilnost profesora i osoblja, dodao je.

Jedna od glavnih poluga na putu izgradnji europskog obrazovnog prostora je nova inicijativa saveza europskih sveučilišta. Siguran sam da će i Zagrebačko sveučilište prepoznati vrijednost te europske inicijative za vlastitu modernizaciju, još veću otvorenost za suradnju s partnerima te za daljnje napredovanje na ljestvici sveučilišta na europskoj i globalnoj razini, zaključio je premijer Plenković.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner kazao je da neizbježno spomenuti ime Josipa Jurja Strossmayera, utemeljitelja modernog sveučilišta, koji je vjerovao da hrvatski narod može i treba ići ukorak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe. I išao je, kazao je Reiner.

Upozorio je da su mladima dostupne kvalitetne informacije, ali i on štetne, koje „mogu odvesti u slijepa bespuća“. Ocijenio je da su danas više nego ikad potrebni životni učitelji koji će pomoći mladoj osobi naći ispravan put, i izgraditi ljudskost, čovjekoljublje i domoljublje.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras kazao je da svoj istaknut položaj Sveučilište u Zagrebu zahvaljuje temeljenoj odrednici svih sveučilišta – sveučilišnoj autonomiji.

Ona je osigurala da je usprkos raznim povijesnim okolnostima – od potpore do zadiranja u slobodu govora i u pravo na akademsku autonomiju, u koju se ni najautoritarniji režimi nisu usudili do kraja zadirati – Sveučilište u Zagrebu ostvarilo kontinuitet. Tako je ostalo, uz ne uvijek dovoljnu potporu politiku, najbolje hrvatsko sveučilište i jedno od najboljih u okružju, kazao je.

Iako se pritisci u raznim oblicima pojavljuju nažalost i danas, zagrebačko Sveučilište je uvijek imalo snage i društvene svijesti ostati svjetionikom slobode, znanja, zajedništva tolerancija i ljubavi prema domovini, rekao je rektor Boras.

Zahvaljući autonomiji i drugom, ono je najbolje sveučilište u Hrvatskoj, a u mnogim pogledima i u okružju, u kvaliteti podučavanja, znanstvenoj djelatnosti, transferu znanja i tehnologija u kulturnom umjetničkom i društvenom djelovanju i u pomaganju svim hrvatskim javnim i privatnim sveučilištima, uključujući Sveučilište u Mostaru na kojem se jedinom u BiH nastava drži na hrvatskom jeziku, zaključio je Boras.

U povodu svečane obljetnice predsjednica Grabar-Kitarović je Sveučilištu u Zagrebu dodijelila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos promicanju izvrsnosti, jačanju društvene svijesti o važnosti znanja i znanosti u suvremenom društvu, razvoju akademskog dijaloga i društvenog napretka Republike Hrvatske

Također, predsjednica je dodijelila povelje fakultetima Sveučilišta u Zagrebu koji su ove ili ranijih godina obilježili stotu obljetnicu postojanja i rada: Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Pravnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Farmaceutsko-tehnološkom fakultetu, Šumarskom fakultetu, Akademiji likovnih umjetnosti, Arhitektonskom fakultetu, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Građevinskom fakultetu, Učiteljskom fakultetu i Veterinarskom fakultetu.

Na svečanosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, pored najviših državnih dužnosnika, brojnih ministara i saborskih zastupnika, bili su nazočni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum, kao i svi rektori sveučilišta u Hrvatskoj, kardinal Josip Bozanić, mitropolit zagrebačko-ljubljansk Porfirije, predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj i brojni drugi.

Ministrica znanosti i visokog obrazovanja Blaženka Divjak, koja je bila nazočna, nije posebno spominjana, osim u pozdravu prilikom obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića. Na upit njezinom uredu kako to ministrica tumači, odgovoreno je da “za sada neće komenirati”.

Na svečanosti je prikazan i film o povijesti Sveučilišta u Zagrebu, redatelja Jakova Sedlara i autora teksta Hrvoja Hitreca.

Povijest zagrebačkog Sveučilišta počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar-Kitarović: Izvukla sam Hrvatsku iz regiona

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Aktualna hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak na predstavljanju svog izbornog programa za novi mandat pod sloganom “Hrvatska zna i mora bolje” kako želi da “nastavimo graditi Hrvatsku kakvu želimo i zaslužujemo”.

Grabar-Kitarović, čiji je program podijeljen na sedam područja (hrvatski razvoj, hrvatski identitet, hrvatska odlučnost, hrvatska pravednost, hrvatska demokracija, hrvatska sigurnost i hrvatski optimizam), istaknula je kako je to program u koji je ugrađena i baština prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te sve ono što se do sada postiglo.

Rezultati u pet godina mandata

“Ovo je program koji će izazovi budućnosti nadopunjavati. Vjerujem kako ste u njemu prepoznali znanje, optimizam, snagu i odlučnost da zajedno nastavimo graditi samouvjerenu i ponosnu Hrvatsku. Stojim stoga danas ovdje pred vama, jer znam, kao što i Hrvatska zna, da o nama samima ovisi kakvu ćemo Hrvatsku graditi i što ćemo ostaviti svojoj djeci”, naglasila je.

Pozvala je na nastavak zajedničke izgradnje Hrvatske “koju želimo i zaslužujemo”. Prije svega vjerujmo u sebe, jer znamo, hoćemo i možemo. Pokažimo da Hrvatska zna i što sve Hrvatska zna”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Podsjetivši na rezultate u pet godina mandata (zalaganje za  fiskalnu decentralizaciju, rješavanje problema blokiranih građana, rješavanje problema zagađenog zraka u Slavonskom Brodu, smanjivanje troškova njezina Ureda, rad na brendiranju Hrvatske i sl.), ustvrdila je kako je u Hrvatskoj uoči njezine izborne pobjede vladalo ozračje pesimizma, malodušja i bezidejnosti.

“Vladalo je ozračje kako se ništa ne može napraviti, kako promjena nije moguća. Bilo je to stanje zapuštenosti, društvene apatije. Hrvatska je u mnogočemu kaskala i bila na dnu ljestvica pozitivnih pokazatelja u Europi. Vlada koja nas je zadužila preko 70 milijardi kuna, povećani PDV, predstečajne nagodbe, katastrofalni rejting, bahato i arogantno vođenje države u propast. Je li to ono što je normalno? Možda, ali samo onima koji se usude reći kako je Hrvatska slučajna država”, rekla je Grabar-Kitarović.

To ne smijemo i nećemo dopustiti, jer Hrvatska zna istinu, zna tko je za to bio odgovoran, poručila je.

Izvukla Hrvatsku iz “regiona”

Izvukla sam Hrvatsku iz “regiona”, danas je ugled Hrvatske veći nego ikad prije, ustvrdila je Grabar-Kitarović dodavši kako je to isto rekao i premijer Andrej Plenković, koji je tome osobno osvjedočio.

Upozorivši kako su sada vremena zahtjevna te se množe izazovi na koje se može odgovoriti samo odgovornom politikom i jasnim vodstvom, Grabar-Kitarović je naglasila da “nemamo vremena za površni populizam i olako shvaćanje upravljanja politikama”.

Stoga, pitanje “sad ili nikad” nije i ne može biti pitanje 2019. godine, to je bila poruka početka devedesetih, kad smo odlučivali o sudbini hrvatskoga naroda i države, ocijenila je.

Smatra da to danas može biti isključivo pitanje ozbiljnog shvaćanja demografskih problema, na koje je upozoravala prije svih drugih jer je svjesna kako je to ključno pitanje hrvatske opstojnosti.

Istaknuvši kako njezin program kroz sedam točaka adresira probleme pred nama, rekla je kako će se zalagati za porezno rasterećenje hrvatskih obitelji i poduzetnika, s posebnim naglaskom na smanjenje troškova rada. Također, predložit će stručnu raspravu o fleksibilizaciji radnog vremena.

Obitelj kao jezgra hrvatskog društva

Obitelj i njezina stabilnost moraju biti u središtu, stoga će predsjednica ustrajati u implementaciji integralnog niza mjera za osnaživanje obitelji kao jezgre hrvatskog društva.

Također, zalagat će se za očuvanje hrvatskog jezika, borit će se za očuvanje političkog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH, kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda.

Naglasila je i da će tražiti snažniji angažman za povratak preostale kulturne baštine ukradene za Domovinskog rata te povratak sve arhivske građe iz srbijanskih arhiva.

Osim toga, nastavit će aktivno raditi na rješavanju sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata poručivši kako će nastojati da to bude glavno pitanje za napredak pregovora o članstvu Srbije u EU-u.

Za povećanje broja preferencijskih glasova

Grabar-Kitarović je obećala i da će nastaviti s rješavanjem problema blokiranih građana, zauzimati se za pojačanu edukaciju mladih, kao i obranu ravnopravnosti žena.

Govoreći o političkom sustavu, najavila je da će se založiti za povećanje broja preferencijskih glasova na izborima, te da podržava načelo da se građani o važnim pitanjima mogu izjasniti referendumom.

Grabar-Kitarović svoj program predstavila je u punom kongresnom centru u zagrebačkom Velesajmu u nazočnosti svog supruga Jakova, premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, aktualnih ministara i HDZ-ovih saborskih zastupnika, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i simpatizera iz javnog i političkog života. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 28. obljetnica stradanja Bogdanovaca

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima i civilima u Bogdanovcima su u nedjelju državna i vojna izaslanstva, izaslanstva lokalnih vlasti, braniteljske i stradalničke udruge te suborci, rodbina i prijatelji obilježili 28. obljetnicu stradanja tog sela.

Tijekom tromjesečne obrane Bogdanovaca od višestruko nadmoćnijeg srbijanskog agresora, sela koje je tzv. „kukuruznim putem“ povezivalo Vukovar sa slobodnim hrvatskim teritorijem, poginulo je 133 branitelja i civila, a za 14 ih se još traga.

„Ove se selo u zajedništvu branilo, čuvalo i jedini put prema Vukovaru u okruženju“, rekao je bogdanovački načelnik Marko Barun, istaknuvši golem doprinos mještana sela, ondašnjega Zbora narodne garde i HOS-a i napore tijekom tromjesečne opsade.

„Ovdje je izgubljeno 133 života od kojih su 89 mještani sela, među njima sedmero pripadnika albanske nacionalne manjine, a s ponosom govorim o njima jer su bili dio nas, smatrajući da je ovo njihova država“, rekao je Barun dodavši da za zločine u Bogdanovcima još nitko nije odgovarao.

Izaslanik predsjednice Republike Ante Deur rekao je da se i ove jeseni redaju tužne obljetnice u selima vukovarsko-srijemskog kraja, danas i 28. obljetnice okupacije Bogdanovaca.

„Sjećamo se boli i krika, ali i snage i ljubavi koja se u tim trenutcima davala Hrvatskoj“, rekao je Deur istaknuvši obvezu iskazivanja poštovanja prema žrtvama ali i dužnost prenošenja istine o Domovinskom ratu na mlade naraštaje.

Obljetnice stradanja Bogdanovaca prisjetio se i tadašnji zapovjednik obrane Ivan Matković – Lasta istaknuvši da ovih dana „…oživljavaju one slike stradanja, katastrofa, slike prijatelja, znanih i neznanih, slike ljudi koji su samo prolazili kroz Bogdanovce i nema pedlja u selu gdje se ne bi mogao staviti križ“.

U mjesnoj crkvi sv. Leopolda Mandića za sve poginule, ubijene i nestale branitelje i civile u Bogdanovcima služena je misa zadušnica.

Uz 28. obljetnicu okupacije Bogdanovaca obilježen je i Dan poginulih branitelja Albanaca u Domovinskom ratu u kojem je oružjem Hrvatsku branilo više od 2.500 pripadnika albanskog naroda. (Hina)

 

10. studenoga 1991. Bogdanovci – pad štita Vukovara značio je početak kraja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari