BiH
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA JE DUHOVNA JNA

Još devedesetih je srbijanski književnik Mirko Kovač, kada je bježeći od Miloševićevog režima morao napustiti Srbiju i Beograd, ustvrdio: “Srpska pravoslavna crkva je duhovna JNA”. Mirko Kovač je aludirao na njezinu ulogu u agresiji i usporedio je s razarajućim djelovanjem komunističko-četničke falange koja se krila iza naziva dotadašnje federalne vojske – “JNA”?
Uporište za ovu tvrdnju Mirku Kovaču je lako bilo naći u onome što se događalo na tadašnjoj javnoj sceni u Beogradu i Srbiji.
Djelatnost crkvenih krugova SPC u to vrijeme (počevši od najuglednijih i najutjecajnijih pojedinaca, pa do lokalnog svećenstva) uglavnom se svodila na homogeniziranje srpskog naroda i njegovu psihološku, odnosno duhovnu pripremu za rat.
Sustavno podsjećajući svoj narod na “prirodne i vekovne srpske neprijatelje” a to su naravno ponajprije “genocidni” Hrvati SPC je pozivala i na osvetu , na osvetu za zločine koje su ti “krvnici i dželati” Hrvati “činili u prošlosti ” nad srpskim narodom.
Kako je SPC to činila ?
Održavaju se stalne propovijedi i govore u kojima se veličalo srpstvo i otvoreno podržavala ekstremna velikosrpska ideja, drže se parastose, i spomene četničkim zločincima iz Drugoga svjetskog rata, predvode se procesije s iskopanim kostima srpskih žrtava iz prošlosti i moštima mitskih srpskih junaka, držeći opela iznad uvijek iznova (i po potrebi političkog trenutka) otvaranih navodnih masovnih srpskih grobnica iz prethodnog rata, a sve to potvrđujući kroz agresivnu promidžbu crkvenih listova i svoje medijske istupe u kojima je pružana neskrivena potporu radikalnom nacionalizmu i miloševićevsko-šešeljevskoj političkoj opciji – što je u to vrijeme sa stanovišta prevladavanja i snaženja velikosrpskog koncepta u javnom mijenju bilo od odlučujućeg značenja, pa sve do aktivnog sudjelovanja svećenika u paravojnim četničkim postrojbama i njihovog svesrdnog poticanja etničkog čišćenja i genocida.
I kada političari Srbije na trenutak posustanu tu je SPC da ih podsjeti što im je činiti.
To čini i danas kroz usta patrijarha Irineja, koji na parastosima žrtvama Oluje uredno govori o “zapadnim i južnim ” srpskim zemljama u Hrvatskoj i koji višestruko uvećava žrtve i optužuje druge a najveći krivac je upravo SPC iz koje još od Nemanjića i dolazi velikosrpska ideologija osvajanja i širenja na tuđe etničke prostore.
Ali ne samo na parastosima.Niz je gostiju iz krugova SPC-a stalno prisutno u medijima ,na okruglim stolovima gdje iznose lažne višestruko uvećane brojke.
Treba znati da se ne poklapaju slučajno granice “velike Srbije” sa granicama Pećke patrijaršije .
Stoga me svaki put iznenadi čuđenje Hrvata što je na čelu Srbije osvjedočeni četnik Tomislav Nikolić kao i čuđenje što u skupštinskim klupama sjede pripadnici četničkoga pokreta.
A što ste drugo očekivali ako su matrica po kojoj se provodi srpska politika spisi kakovi su Načertanije -Ilije Garašanina , Homogena Srbija- memorandum velikosrpskoga i četničkog ideologa Stevana Moljevića iz 1941. godine,Instrukcije -Draže Mihailovića , Memorandumi -Vase Čubrilovića ( pisana su dva jedan je pisan za komunističku vlast ) i na kraju Memorandumi- SANU.
O kakovom onda približavanju Srbije EU govore Vesna Pusić,Ivo Josipović i još mnogi hrvatski političari ,”neovisni intelektualci ” (Zoran Pusić itd) uz to tražeći da se Srbiji na tom putu pomogne .To je izravna pomoć politici koja je ista još od Nemanjića .Politika genocida i etničkoga čišćenja .
O kakovom oni oprostu i pomirenju pričaju ???
Srbija nije rehabilitirala četništvo iz prostog razloga jer ga nikada nije ni osudila niti ga se odrekla
[ad id=”40551″]
Daran Bašić/dragovoljac
Što vi mislite o ovoj temi?
