Pratite nas

Vijesti

‘Šta čeka EU i srpska vlada? S ustašama treba prekinuti sve kontakte za veke vekova!’

Objavljeno

na

Dok dio medija u Srbiji uglavnom bez komentara prenosi što se zadnja dva dana događa u Vukovaru oko postavljanja i skidanja ploča sa dvojezičnim natpisima, srbijanski portali vrve žestokim reakcijama građana. I to uglavnom na latinici.

Uvođenje dvojezičnih natpisa u Vukovaru u srbijanskim je medijima izazvao lavinu komentara. I dok se medijski analitičari uglavnom bave osudom skidanja ploča prenoseći izjave najviših državnih dužnosnika, Vukovaraca i prosvjednika, građani Srbije prepuni su gnjeva. Na portalima najčitanijih srbijanskih medija jučer i danas smjenjuju se komentar za komentarom.
Izdvojili smo neke ‘zanimljivije’ koji najbolje oslikavaju raspoloženje građana Srbije prema Hrvatskoj čak i danas, 20 godina od velikosrpske agresije na RH. Problem s dvojezičnim natpisima im je poslužio kao prava crvena krpa za ispoljavanje bijesa i mržnje u ogromnim količinama.
Stevan iz Beograda na RTS-ovom portalu primjećuje kako bi u sličnoj situaciji bilo u Srbiji.
– Kad bi neko u Srbiji rešio da ruši table na hrvatskom jeziku policija bi napravila kordon i pucala iz vodenih topova. Daće Bog da i Hrvati smire svoje bubice (da ne kažem komplekse) i da žive konačno sa Srbima u blagostanju i saradnji. Zar nisu dovoljno iskalili bes u Jasenovcu, Oluji i Bljesku? Dokle više i zašto nasa Vlada ne reaguje? – pita se Stevan.
Zanimljivo da je dio komentara pisan na latinici, a dio (vjerojatno iz solidarnosti) i na ćirilici. Tako Leposava iz Niša (na ćirilici) piše da  bi u Beogradu ‘trebalo postaviti ćirilićne table, pošto je sve napisano latinicom’.
– Ni kod nas se očito ne poštuje ustav – poručuje čitateljica.
Za jednog građana Požarevca koji se znakovito predstavlja kao (EU), ono se se danas događa u Vukovaru predstavlja ‘primitivizam i divljaštvo u najgorem izdanju’.
– Ne pada im na pamet da razmisle šta su oni do sada istorijski lošeg Srbima učinili. Treba li sada u Srbiji da se polupaju table sa latinicom u mestima gde žive Hrvati? Srbija je kulturna demokratska država. Ovim patološkim slučajevima u Vukovaru nedostaje dobra pendrek-terapija da divljake nauči redu i poštovanju standarda demokratske EU.
Milan iz Beograda ima vrlo ‘originalan’ pogled na povijesne događaje.
– Jadni Hrvati. Nikako da se otarase svega što je srpsko. Dozvolili bi oni sve dvojezične table na svojoj teritoriji osim ćirilice. Nema dileme da bi bilo isto i da nije rušen Vukovar pa čak i da ima više od 50 posto srpskog stanovništva. Tvrdim, isto bi bilo. Tek su ušli u Evropu, a već prave probleme Briselu. Pitanje je koji je sledeći ispad, a biće ih jos, sigurno. To, što oni govore da će podržati ulazak Srbije u EU je čista laž i na to ne treba nasedati. Srbija je umorna od njihovih smicalica. Ako ste demokratska država, kao što velite, onda ćirilica ima da stoji na vukovarskim tablama, i to 1000 posto. EU je demokratska institucija, a vi ste očigledno tu zalutali.
Milica iz Velike Mlake (ponovno na ćirilici) pita gdje je Pupovac.
– Problem kod Hrvata je u tome što oni 1991. obeležavaju kao ‘velikosrpsku agresiju’ i to uporno forsiraju, prešućujući činjenicu da SR Jugoslavija nikada Hrvatskoj nije objavila rat, a 1991. su Hrvati ratovali s JNA а ne sa srpskom vojskom ili vojskom Jugoslavije. А ta JNA je koristila srpsko-hrvatski jezik koji je koristio i ćirilicu i latinicu kao pismo. Аko tako gledamo da li bi trebali da polupaju i table sa latiničnim natpisima? –
Mile, koji sebe deklarira kao ‘ljotičevca’ poručuje:
– S ustašama treba prekinut svaki kontakt za sve veke vekova. Sve njihove firme treba bojkotovati do potpunog gašenja, jer to će njih zaboleti kad izgube tri milijona potrošača. –
Na ovaj poziv javio se Vladimir iz Novog sada koji primjećuje da je Todorić kupio sve lance u Srbiji.
– Ajde ti bojkotuj i budi gladan, ja neću, kaže Vladimir. –
Dragan ‘zvani Šole’ piše: ‘Svaka njima čast. Tako se brani svoja teritorija. Da se mi tako ponašamo, ne bi bilo madjarskih tabli, škola po Vojvodini i bosanskih udžbenika na Sandžaku! Sramota da je i u Loznici, rodnom Vukovom mestu, 90 posto svih naziva na latinici. To je naša srpska sramota.”
Nemanja R. se pita što čeka srpska vlada i srpski narod kad već EU šuti te navodi primjer:
– U istočnom delu nemačke Cotbus i okolina živi 150.000 lužičkih Srba. Sva naselja i ustanove obeležene su dvojezički. Prolazio sam tuda i mislio da sam zalutao u Poljsku. Dakle ni Nemcima ne smeta srpsko pismo a Hrvatima???
Osoba pod imenom Šumadinac bi čak i ratovao, samo još nije odlučio gdje – na Kosovu ili Hrvatskoj.
– Tamo gde Albanci čine trećinu stanovništva odmah se traži odcepljenje. Zašto to pravo nemaju i Srbi u Hrvatskoj. Vreme je da to srpski narod raščisti jednom zauvek pa makar ratovali još sto godina!

dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Josip Jović: Čiji je Pupovac ‘strateški interes’?

Objavljeno

na

Objavio

Opet je Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, uzburkao duhove i uzvitlao prašinu svojom tezom o „puzajućoj velikosrpskoj politici“ SDSS-a i Milorada Pupovca.

Argumenti: djeca ne ustaju kad svira hrvatska himna, Pupovac posjećuje ratne zločince, učenici su pošteđeni učenja o Domovinskom ratu i o razaranju vlastitog grada.

Pupovac, prijeteći kako će zatražiti zaštitu od EU-a, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uzvraća standardnom optužbom da iza Penave stoje desnica, branitelji i Crkva. Svi oni, kaže on, stvaraju nemir, razdor i etničke sukobe, oni bi htjeli da Srba nema, oni su čak razlog zašto ljudi bježe iz zemlje.

Vrh HDZ-a je diskretno stao u obranu svog koalicijskog partnera. Nismo, rečeno je, vidjeli da Pupovac provocira.

Odmah je na raport pozvan Penava, član HDZ-a ili mangup u vlastitim redovima, koji sustavno stvara probleme idiličnim odnosima Hrvata i Srba na istoku Hrvatske.

Uslijedili su prijekori kako vukovarski gradonačelnik ima brinuti o komunalnim problemima svoga grada, a ne o nacionalnoj politici. I opet su se, kao i uvijek kad zatreba, sjetili Franje Tuđmana i njegove politike pomirenja i mirne reintegracije.

Andrej Plenković se nada da je Penava sve dobro razumio ali i kako bi trebao „još bolje razumjeti“, a to što bi trebao još bolje razumjeti jest da je suradnja s SDSS-om strateški interes HDZ-a.

Suradnja HDZ-a i SDSS-a, gledano iz pragmatične perspektive jedne stranke, možda može biti strateški ili barem taktičko-politički interes, ali drugo je, veliko pitanje je li ta suradnja s SDSS-om, ovakvim kakav on jest, i strateški interes Hrvatske, Hrvata, pa i Srba?

U politici Milorada Pupovca, koji se rado predstavlja kao faktor stabilnosti i mira, postoji nekoliko konstanti.

Nikada nije priznao da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku s ciljem osvajanja njezina teritorija, Beograd mu je daleko bliži od Zagreba, a Moskva od Washingtona, stalno podsjeća na stvarne i izmišljene zločine iz Drugog svjetskog rata, sadašnju vlast krivi za koketiranje s ustaštvom, inzistira na ugroženosti Srba te na njihovoj separaciji i homogenizaciji.

U jednom od zadnjih brojeva lista SNV-a stoji da “HDZ trideset godina ustrajno rehabilitira NDH”!

Uglavnom, riječ je o politici, kako je to svojedobno definirao Ivo Josipović, „proizvodnje etničkih sukoba niskog intenziteta“ kao nekoj vrsti „etnobiznisa“.

Takvu politiku vladajuća stranka popuštanjem, tetošenjem, ugađanjem pa i pristajanjem na ucjene, samo ohrabruje.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 350 vojnika i mornara u vojnu službu

Objavljeno

na

Objavio

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. siječnja 2019. godine javni natječaj za ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u skladu sa člankom 27. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2019. godinu.

Novim izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama iz 2018. godine uvedene su značajne novosti vezane za sklapanje ugovora za vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog, odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina), predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine, sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme. Ovom značajnom mjerom postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi.

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata, odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine. Kandidati odnosno kandidatkinje će biti raspoređeni u skladu sa stečenom vojnostručnom specijalnosti te mjestu službe sukladno potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Probni rad vojnika/mornara traje šest mjeseci, a kandidati i kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. i 35. Zakona: najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja 2019. godine i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok.

Uz prijavu na natječaj kandidati odnosno kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju. Uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak ne smije biti starije od šest mjeseci.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od osam dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr.), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Natječaj za prijam 350 vojnika/mornara je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari