Pratite nas

Vijesti

Šta kaže ovaj, šta kaže onaj… šta kažu Poturice o Nini Raspudiću!? Pogledajmo…

Objavljeno

na

Gostujući na Radio postaji Mir Međugorje, Nino Raspudić je izrekao niz teških optužbi na račun bosanskih franjevaca, proglasivši ih kvislinzima i izdajicama svoga naroda.

Jedan od najvažnijih događaja u povijesti katolika u Bosni i Hercegovini bio je primanje Ahdname, koju je u 15. stoljeću fra Anđeo Zvizdović, bosanski franjevac, dobio od osvajača Bosne Mehmeda El-Fatiha kao jamstvo opstanka katolikâ u Bosni. Odlučan da ostane u svojoj zemlji i sa svojim narodom, fra Anđeo Zvizdović se susreće s najmoćnijim čovjekom tog vremena, sultanom Mehmedom, i od njega dobiva dokument kojim se katolicima u Bosni jamči opstanak i slobodno ispovijedanje vjere.

Zamislite sad nekoga tko se izjašnjava katolikom i Hrvatom, tko se čak proglašava borcem za prava hrvatskog naroda, a tko u ovome činu fra Anđela Zvizdovića vidi čin izdaje i podaništva, te u Zvizdoviću vidi ništa drugo doli kvislinga koji je dakle radio protiv vlastitoga naroda? Upravo to je ovih dana izjavio Nino Raspudić. Taj izreklamirani i samoproklamirani stručnjak za sve, idol jednog dijela hrvatskog pučanstva, neuspjeli pokušaj Evropejca i „nezavisnog intelektualca“, čiji nastupi – kad se bolje analiziraju – poput rentgena predočavaju njegov nacionalistički i provincijsko-malograđanski kostur, gostovao je na Radiopostaji Mir Međugorje gdje je u maniri rasnog ideologa neotuđmanizma, između ostalog, rekao i to kako među bosanskim franjevcima postoji cijela povijest kvislinške politike koja započinje s Ahdnamom i traje do današnjih bosanskih franjevaca, primjerice Drage Bojića, Petra Jeleča i drugih.

Spomenuti i drugi bosanski franjevci koji žive u Sarajevu i u Bosni ne uklapaju se u ideološke matrice bivših komunističkih a kasnije velikih hrvatskih nacionalnih funkcionera kao što su Franjo Tuđman (čiji je jedini grijeh, po Nini Raspudiću, to što je pristao na ukidanje Herceg-Bosne, kako jednom reče) ili danas Dragan Čović. A to je za zagrebačkog borca za hrvatske nacionalne interese u Bosni i Hercegovini, neoprostivo. Sve bosanske franjevce koji su kritični prema dominantnoj hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini i koji ne demoniziraju muslimane, Raspudić optužuje da rade protiv svog naroda, da su – štoviše – „razvili jednu vrstu štokholmskog sindroma“.

U tom mu se pridružuje i hercegovački franjevac fra Mario Knezović, urednik i voditelj emisije Agape u kojoj je njegov gost Raspudić pokazao svu raskoš svoje podlosti i diletantizma. Knezović godinama propagira jeftinu teologiju kiča i hrvatsku nacionalističku politiku, onu politiku koji su kreirali Tuđman, Šušak, Boban i mnogi drugi, a koja je nanijela toliko zla i bosanskim i hercegovačkim Hrvatima, ali i Bosni i Hercegovini i njezinim građanima u cjelini.

U svom dugom radijskom nastupu, s mnoštvom kleveta i mrziteljskih ispada na račun bosanskih franjevaca, Raspudić je rekao i to kako se nitko od sporne skupine bosanskih franjevaca nije kritički osvrnuo na Lagumdžijinu politiku nego su je – tobože – zdušno podupirali. Naravno, Raspudić i u ovom slučaju iznosi neistine, jer su upravo Drago Bojić, kojeg on poimenice spominje, ali i neki drugi, u više navrata u to vrijeme kritički pisali o Lagumdžijinim političkim potezima i pseudo-socijaldemokraciji s teškim posljedicama za bosanskohercegovačko društvo, ali i za socijaldemokraciju kao takvu.

Raspudić je, kako kaže, pročitao intervju zbog kojeg je Drago Bojić, nakon reakcije poglavara hercegovačkih franjevaca pretrpio sankcije od bosanskog provincijala i njegove uprave, te tvrdi da su Bojićevi stavovi govor mržnje. Znači: onaj tko živi u uništenoj zemlji neizvjesne budućnosti za njezine ljude i tko prokaže krivce za to stanje i ukaže na posljedice njihove zle politike, po mišljenju Raspudića širi govor mržnje. A ti krivci su, jasno je to Bojić naznačio: nacionalisti svih boja i veličina, nominalni socijaldemokrati, manipulatori i trgovci Bogom i svetim…

Oni koji sebe danas u Bosni i Hercegovini nazivaju Hrvatima i katolicima, svoje postojanje imaju zahvaliti upravo bosanskim franjevcima. Njih, pa tako ni Raspudića, vjerojatno ne bi ni bilo u ovoj zemlji da nije bilo Ahdname, da fratri nisu bili „posrednici između naroda i bega“, kako sarkastično ističe Raspudić, a veliko je pitanje što bi bilo i s Katoličkom crkvom da nije bilo Udruženja katoličkih svećenika Dobri pastir koje je, zvizdovićevskom mudrošću vođeno, ostvarilo dijalog s komunističkom vlašću i izborilo opstanak mnogih katoličkih ustanova kojima je rad bio upitan.

I ljude koji su pripadali Udruženju Dobri pastir, Raspudić naziva kvislinzima – slugama Tita i partije usmjerene protiv svojega naroda! To isto tvrde i Raspudićevi istomišljenici, hrvatski povjesničari Jure Krišto i Ivo Lučić. Dakle, to što Raspudić i Radio Mir Međugorje sada iznose nisu nove optužbe i objede – nije ništa novo, traje već dugo i trajat će vjerojatno i dalje, jer će se pojaviti i novi „raspudići, lučići i krište“ koji će se kao i njihovi uzori iživljavati nad bosanskim „ostacima ostataka“. Za one koji to ne znaju važno je također napomenuti da je Hercegovačka franjevačka provincija nastala tek u 19. stoljeću odvajanjem od bosanske, pa ako idemo raspudićevsko-knezovićevskom logikom o dubokim korijenima kvislinške politike od Ahdname do novijega doba, onda hercegovačka provincija počiva upravo na tim „kvislinškim“ temeljima Bosne Srebrene.

Ideologije koje svoju „metafizičku“ legitimaciju traže u pseudoreligiji i pseudoduhovnosti Međugorja a „filozofsku“ i „historičarsku“ podršku od Nine Raspudića, Ivice (Ive) Lučića, Jure Krište i sličnih, i koje svoje pravo lice pokazuju bilo kroz ratne zločine i zločince (nekada) bilo kroz prešućivanje, opravdavanje ili čak štovanje tih zločinaca i njihovih političkih projekata (danas), jesu zapravo ideologije zla, ljudske pokvarenosti i gluposti. Nažalost, takve ideologije su zahvatile sva društva u našoj regiji, i one će se još dugo održavati. Kao što će i hrvatska nacionalistička ideologija živjeti i nakon što se Raspudić, Knezović, Lučić, Krišto i slični udave u vlastitim lažima. Pojavit će se novi pobornici te ideologije, jer ideologije i njihovo zlo imaju duži vijek trajanja od njihovih začetnika i kreatora.

Prometej.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari