Pratite nas

Naši u svijetu

STANJE HRVATSKE DRŽAVE – ZAPAŽANJA DIJASPORE

Objavljeno

na

Uzimajući u obzir prevladavajuće raspoloženje, problemi koji su oko mene kružili  u Hrvatskoj kroz zadnja tri tjedna tijekom moje posjete ukazuju na alarmantnu i zabrinjavajuću situaciju iz koje se zaključuje da se Hrvatska vrti u jednom destruktivnom krugu čije je putanje neophodno zaustaviti čim prije, te povratiti Hrvatsku na ona načela i smjerove koje je sebi Hrvatska zacrtala na svom putu u neovisnost prije 27 godina.

Ljudi su u Hrvatskoj danas zamoreni od velike demokracije, koje u suštini nema,  kakva je na Zapadu, a korjeni ovog očajanja su u lošoj privatizaciji čije je provođenje obilježeno neobrazovanim i novca gladnih političkih elita – od ureda na Pantovčaku preko Markova Trga do Sabora te do lokalnih razina. U Hrvatskoj postoje velike mogućnosti ali narod je zaplašen zbog osobne egzistencije ispred još uvijek umreženog komunističkog mentaliteta koji čini se očekuje da kao i u Socijalizmu drugi riješe njihove probleme od osobnog života do radnih mjesta.

Građani sve više pate u apatiji ili depresiji misleći da ništa ne mogu promjeniti, a upravo je to opasno za ovu mladu demokraciju. Postoje pojedinci koji imaju volju i trude se ali ih brzo onemogući ili pregazi umrežena mašinerija sa rođačkim,  stranačkim i partikularnim osobnim interesima.

I kad se pojavi određena nada ili kao prije dvije god promjena na Pantovčaku ili nedavno u Vladi brzo se shvati da i njih iste destruktivne strukture onemoguće, zaustave u ciljevima koje su obećavali narodu tijekom izbornih kampanja. Političko-ekonomsko ozračje je puno velikih riječi posuđenih iz zapadnih demokracija ali bez odgovarajućih rezultata i tako se vrtimo u krugu, a osjetnog napretka nema.

Ni dugo isčekivan ulazak u EU nije pokrenuo Hrvatsku jer se narodu plasirao kao trumanova jaja pa se pokazalo da smo nespremni za ravnopravne partnere i u toj organizaciji.

Što je za činiti: više puta sam (kao i drugi) ponavljavala da nisu dovoljne samo investicije odnosno kapital, nego i demografska obnova s kojom neminovno dolazi i duhovna, odnosno svježe ideje i više onih koji su naučili kako se vodi država i narod čini zadovoljnijim jer i nakon 27 godina hrvatsko iseljeništvo nema ulogu u Hrvatskoj poput sličnih sruktura naroda kao što to biva npr. u Izraelu, Irskoj, te u relativno novijim naporima Indije, itd. Iseljeništvo nije samo demografska obnova Hrvatske nego su važnije od samog kapitala ideje i “knowhow”, a usuđujem se reći da je najvrednije to što oni nemaju straha – t.j., samostalni su i nemaju straha od onih koji zaustavljaju procese u Hrvatskoj kako bi sačuvali svoje pozicije u toj zemlji.

Uz potrebu lustracije koja dobrano kasni u Hrvatskoj potrebno je stvoriti klimu za prestanak autocenzure jer ljudi se boje iskazati svoje ideje i htijenja, a takvi građani su pogodni manipulacijama i nisu aktivni članovi u stvaranju bolje Hrvatske koju smo željeli krenuvši u borbu za neovisnost.

Kroz razgovore sa mnogim ljudima raznih intelektualnih, poslovnih i političkih skupina shvatila sam da je situacija ozbiljnija nego ju vide u Bruxellesu i drugim centrima moći jer oni ništa neće pomoći ako si sami ne pokrenemo promjene.

Primjećujem zapostavljanje rada s mladima kojima uzor postaju tribuni kao što je Ivan Pernar, a to je kratkog daha ili neprimjereno potencijalu koji se očekuje od mladih ljudi u razvijenim demokracijama. Političke elite upravo zbog svojih interesa ne dopuštaju smjenu generacija niti pripremaju mlade i razne druge ljude da preuzmu pozicije u društvu pa imamo 20 god iste gradonačelnike, sabornike, župane, direktore javnih poduzeća … što dodatno destimulira pa nam obrazovani i mladi odlaze iz zemlje. Opasnijim držim to što osjećaju da nisu potrebni i ne mogu mijenjati stvari nego to što nemaju radna mjesta.

Da se trese država zbog jednog privatnog poduzeća poput Agrokora koji ucjenjuje Vladu radnim mjestima, a sam je bez traženja pomoći doveo do opasnosti ta radna mjesta i opstanak tvrke rastući na državnim jamstvima i poticajima ne dopuštajući da mu se itko miješa u vođenje tvrtke, a kad je došao pred zid vuče državu za nos – gotovo je nezamislivo u zapadnim demokracjama.

Alarmantna upozorenja o umirujućoj naciji ne shvaćaju se ozbiljno, a nema adekvatne useljeničke poliike ni dugoročne vizije nego svaka nova Vlada ide svojim putem gurajući zemlju sve dublje u krizu i beznadnost.

Svijetla točka moje posjete Hrvatskoj je rasprostranjena spoznaja što bi trebalo napraviti i stoga držim i mislim da iseljeništvo upravo kao i devedesetih godina  može biti zamašnjak promjena ako se okupimo kao i ranije i tako snažni nađemo ulaz u ovu za dijasporu i njene zamisli i duh gotovo zatvorenu Hrvatsku. Da je tako dokazuje i činjenica da su u Saboru samo tri zastupnika za dijasporu (od kojih se uporna odlučnost glede promjene statusa i uloge dijaspore čuje samo od jednog, od nezavisnog zastupnika Generala Željka Glasnović) što je nedovoljno da bi se čuo naš glas. Uvjerena sam da bi oni koji zastupaju dijasporu trebali biti izvanstranački kako nebi prijetila opasnost utjecaja stranačkih i interesnih skupina. Živi bili i ustrajali.

Ina Vukić,

Sydney, Australija

  1. ožujka 2017.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj bio je pod osobitom „zvijezdom“. Više od 150 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva su se ovu srijedu, 22. studenoga 2017. god., okupili u razvojnoj agenciji za rajnsku majnsku regiju FrankfurtRheinMain GmbH (FRM United).

Uvodne riječi ovogodišnjeg prijema pripala je predsjedniku Hrvatskog gospodarskog saveza – KWVD-a, Mariu Šušku i Anne Fleischhauer iz razvojne agencije FrankfurtRheinMain GmbH, dogradonačelniku grada Frankfurta Uwe Beckeru te ministru financija pokrajine Hessen, dr. Thomasu Schäferu.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskog gospodarskog saveza i njegovih suradnika sada već na poželjnoj, ali i zavidnoj razini.
Godišnji prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.
Nakon uvodnih riječi, prezentaciju „Predstavljanje investicijskog potencijala Republike Hrvatske“ održao je Mario Prlić iz Agencije za investicije i konkurentnost.

“U okviru našeg godišnjeg prijema okupili smo zanimljive osobe i predstavnike iz gospodarstva, politike i diplomacije. Naš cilj je da svake godine proširimo mrežu kontakata kako bismo unaprijedili poslovne odnose između njemačkog i hrvatskog gospodarstva. Nakon što smo potpisali ugovor o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nedavno smo potpisali i sporazum s udrugom Hrvatski izvoznici. Time želimo ukazati na to da ne obrađujemo samo individualne upite poduzeća, već u širem smislu vodimo brigu o ekonomsko-društvenim pitanjima povezanog europskog gospodarskog prostora. Našim izgrađenim i etabliranim strukturama, našom širokom i funkcionalnom mrežom za mnoga smo poduzeća postali pouzdani izvor informacija, pokretač i ponekad „otvarač vrata“ za nove poslovne odnose na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru. No za sve vrijedi sljedeće: to sve je bilo moguće samo uz Vašu podršku, uz pomoć članova Hrvatskog gospodarskog saveza koji predstavljaju temelj svih poslova našeg Gospodarskog saveza“, rekao je Mario Šušak.

Uwe Becker, dogradolnačelnik Frankfurta na Majni rekao je kako Hrvati spadaju u skupinu migranata koja se vrlo dobro integrirala u Frankfurtu, ali i u Njemačkoj općenito. Također je naglasio da na području IHK-a Frankfurt radi oko 900 poduzeća hrvatskog podrijetla.

Hrvatski gospodarski savez najrazličitijim akcijama, poput hrvatskih gospodarskih dana i informativnih događanja budi, između ostalog, zanimanje hrvatskih tvrtki za gospodarsko područje Njemačke, a osobito Frankfurt-Rajna-Majna.

“Frankfurt je jedan od njemačkih međunarodnih gradova. Ljudi iz 180 zemalja žive i rade zajedno u Frankfurtu. Hrvatska zajednica ima posebno mjesto u Frankfurtu. Gotovo 16.000 ljudi s hrvatskim korijenima živi ovdje, a broj i dalje raste. Naročito Hrvati su primjereni integriranju i kombiniraju kultiviranja vlastite tradicije s aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu našeg grada.

Njemačka je također najjači trgovački partner u Hrvatskoj, a nijedna druga država nema više turista koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska trgovinska udruga ima značajan udio u međusobnoj razmjeni. Ona tvori most između naših zemalja i gradova putem osobnih kontakata i mreža. S njihovim ponudama za tvrtke koje djeluju u njemačko-hrvatskom gospodarskom području, one međusobno povezuju ljude. Osobna je razmjena od posebne vrijednosti, a ta vrijednost stvara Hrvatsko poslovno udruženje”, naglašava dogradonačelnik Uwe Becker.

Dogradonačelnik je govorio i o učeničkoj praksi koju provodi Hrvatski gospodarski savez. 2017. godine je ukupno 200 učenika iz Hrvatske, 80 nastavnika i 35 studenata dobilo ponudu za mogućnost obavljanja prakse u Njemačkoj. To je moguće samo dobrim umrežavanjem, kaže Uwe Becker.

Nakon govora dogradonačelnika, slijedio je govor ministra financija pokrajine Hessen, dr. Thomasa Schäfera.
„Danas se gledamo na desetogodišnji jubile Hrvatskog gospodarskog saveza. Čestitam vam na tome! No isto tako treba gledati naprijed – jer postoji mnogo razloga da optimistično gledamo u budućnost hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa!“

Nakon ekonomski i politički burne prve polovice 2017. na hrvatskoj strani, sada se nadamo da će se proces gospodarskog oporavka nastaviti. Kao najvažniji hrvatski politički i gospodarski partner, želimo dodatno ojačati veze dviju zemalja. U pozadini žalosnih glasova Brexita želimo snažan hrvatski glas na europskom koncertu! I uvjeravam vas: Mi iz Hessena ćemo i dalje intenzivno održavati razmjene s hrvatskim partnerima u politici i gospodarstvu. Radujem se i želim vam svima interesantnu razmjenu u kontekstu današnjeg godišnjeg prijema, rekao je dr. Schäfer.

Nakon govora ministra dr. Schäfera dodijeljena je nagrada „Most“ kojom Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj želi odati priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.
Laudaciju i predaju nagrade preuzeo je Mario Šušak. Priznanje je zlatnik iskovan u Hrvatskoj koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.

Priznanje se dodjeljuje već šesti put. Biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske.
Dosadašnji nositelj priznanja je tvrtka AD Plastik (Split/hrvatska), tvrtka König Metall (Baden Württemberg) te tvrtka Bemes Industrie Services GmbH. Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor.
Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd.

Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno tvrtki UHP Software GmbH.
Kratica UHP označava tri osnivačka imena Unzicker, Hartmann i Prodanović. UHP Software GmbH osnovana je 2014. godine.
Iz Hessea su gradili “most” u Hrvatsku i osnovali dvije podružnice od koje jedna u Osijeku (2015) a druga u Zagrebu (2017).
Sjedište tvrtke je u Darmstadtu. U Hrvatskoj trenutno imaju 22 zaposlenika.
Među klijentima UHP Software GmbH su farmaceutska tvrtka CSL Behring, japanska proizvođač Tanita i stolnoteniski Bundesliga.

UHP Software GmbH posebno se ističe kroz agilne procese, vrlo visoku kvalitetu i dobro razumijevanje zahtjeva kupaca.
Sam po sebi, osnivački tim se uspio u prve tri godine udeseterostručiti – kvaliteta koju potvrđuje rast.
Težište poslovanja tvrtke UHP Software GmbH su industrijske montaže i izgradnja cjevovoda te koordinacijski radovi, kalkulacija i savjetovanje na velikim projektima.

„Poduzeća poput tvrtke UHP Software GmbH Hrvatski gospodarski savez vidi kao „graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. „Know how“ hrvatskih zaposlenika je na svjetskom nivou. To se može postići samo stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovavanjem te certificiranjima“, naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.

S obzirom na jubilarnu 10. godišnjicu Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, sudionici su imali prilike sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj su mogli osvojiti: vikend za dvoje u Hotelu Sheraton Zagreb u Zagrebu, tri noćenja za dvije osobe u Hotelu Croatia 5* u Cavtatu, te četiri noćenja za dvije osobe u Grand Hotel Neum u Neumu. Čast izvlačenja dobitnika nagrada pripala je gospođi Bernadette Weyland, kandidatkinji za buduću gradonačelnicu grada Frankfurta.

U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

Ovim putem se također želimo zahvaliti Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske za financijesku potporu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari