Pratite nas

Naši u svijetu

STANJE HRVATSKE DRŽAVE – ZAPAŽANJA DIJASPORE

Objavljeno

na

Uzimajući u obzir prevladavajuće raspoloženje, problemi koji su oko mene kružili  u Hrvatskoj kroz zadnja tri tjedna tijekom moje posjete ukazuju na alarmantnu i zabrinjavajuću situaciju iz koje se zaključuje da se Hrvatska vrti u jednom destruktivnom krugu čije je putanje neophodno zaustaviti čim prije, te povratiti Hrvatsku na ona načela i smjerove koje je sebi Hrvatska zacrtala na svom putu u neovisnost prije 27 godina.

Ljudi su u Hrvatskoj danas zamoreni od velike demokracije, koje u suštini nema,  kakva je na Zapadu, a korjeni ovog očajanja su u lošoj privatizaciji čije je provođenje obilježeno neobrazovanim i novca gladnih političkih elita – od ureda na Pantovčaku preko Markova Trga do Sabora te do lokalnih razina. U Hrvatskoj postoje velike mogućnosti ali narod je zaplašen zbog osobne egzistencije ispred još uvijek umreženog komunističkog mentaliteta koji čini se očekuje da kao i u Socijalizmu drugi riješe njihove probleme od osobnog života do radnih mjesta.

Građani sve više pate u apatiji ili depresiji misleći da ništa ne mogu promjeniti, a upravo je to opasno za ovu mladu demokraciju. Postoje pojedinci koji imaju volju i trude se ali ih brzo onemogući ili pregazi umrežena mašinerija sa rođačkim,  stranačkim i partikularnim osobnim interesima.

I kad se pojavi određena nada ili kao prije dvije god promjena na Pantovčaku ili nedavno u Vladi brzo se shvati da i njih iste destruktivne strukture onemoguće, zaustave u ciljevima koje su obećavali narodu tijekom izbornih kampanja. Političko-ekonomsko ozračje je puno velikih riječi posuđenih iz zapadnih demokracija ali bez odgovarajućih rezultata i tako se vrtimo u krugu, a osjetnog napretka nema.

Ni dugo isčekivan ulazak u EU nije pokrenuo Hrvatsku jer se narodu plasirao kao trumanova jaja pa se pokazalo da smo nespremni za ravnopravne partnere i u toj organizaciji.

Što je za činiti: više puta sam (kao i drugi) ponavljavala da nisu dovoljne samo investicije odnosno kapital, nego i demografska obnova s kojom neminovno dolazi i duhovna, odnosno svježe ideje i više onih koji su naučili kako se vodi država i narod čini zadovoljnijim jer i nakon 27 godina hrvatsko iseljeništvo nema ulogu u Hrvatskoj poput sličnih sruktura naroda kao što to biva npr. u Izraelu, Irskoj, te u relativno novijim naporima Indije, itd. Iseljeništvo nije samo demografska obnova Hrvatske nego su važnije od samog kapitala ideje i “knowhow”, a usuđujem se reći da je najvrednije to što oni nemaju straha – t.j., samostalni su i nemaju straha od onih koji zaustavljaju procese u Hrvatskoj kako bi sačuvali svoje pozicije u toj zemlji.

Uz potrebu lustracije koja dobrano kasni u Hrvatskoj potrebno je stvoriti klimu za prestanak autocenzure jer ljudi se boje iskazati svoje ideje i htijenja, a takvi građani su pogodni manipulacijama i nisu aktivni članovi u stvaranju bolje Hrvatske koju smo željeli krenuvši u borbu za neovisnost.

Kroz razgovore sa mnogim ljudima raznih intelektualnih, poslovnih i političkih skupina shvatila sam da je situacija ozbiljnija nego ju vide u Bruxellesu i drugim centrima moći jer oni ništa neće pomoći ako si sami ne pokrenemo promjene.

Primjećujem zapostavljanje rada s mladima kojima uzor postaju tribuni kao što je Ivan Pernar, a to je kratkog daha ili neprimjereno potencijalu koji se očekuje od mladih ljudi u razvijenim demokracijama. Političke elite upravo zbog svojih interesa ne dopuštaju smjenu generacija niti pripremaju mlade i razne druge ljude da preuzmu pozicije u društvu pa imamo 20 god iste gradonačelnike, sabornike, župane, direktore javnih poduzeća … što dodatno destimulira pa nam obrazovani i mladi odlaze iz zemlje. Opasnijim držim to što osjećaju da nisu potrebni i ne mogu mijenjati stvari nego to što nemaju radna mjesta.

Da se trese država zbog jednog privatnog poduzeća poput Agrokora koji ucjenjuje Vladu radnim mjestima, a sam je bez traženja pomoći doveo do opasnosti ta radna mjesta i opstanak tvrke rastući na državnim jamstvima i poticajima ne dopuštajući da mu se itko miješa u vođenje tvrtke, a kad je došao pred zid vuče državu za nos – gotovo je nezamislivo u zapadnim demokracjama.

Alarmantna upozorenja o umirujućoj naciji ne shvaćaju se ozbiljno, a nema adekvatne useljeničke poliike ni dugoročne vizije nego svaka nova Vlada ide svojim putem gurajući zemlju sve dublje u krizu i beznadnost.

Svijetla točka moje posjete Hrvatskoj je rasprostranjena spoznaja što bi trebalo napraviti i stoga držim i mislim da iseljeništvo upravo kao i devedesetih godina  može biti zamašnjak promjena ako se okupimo kao i ranije i tako snažni nađemo ulaz u ovu za dijasporu i njene zamisli i duh gotovo zatvorenu Hrvatsku. Da je tako dokazuje i činjenica da su u Saboru samo tri zastupnika za dijasporu (od kojih se uporna odlučnost glede promjene statusa i uloge dijaspore čuje samo od jednog, od nezavisnog zastupnika Generala Željka Glasnović) što je nedovoljno da bi se čuo naš glas. Uvjerena sam da bi oni koji zastupaju dijasporu trebali biti izvanstranački kako nebi prijetila opasnost utjecaja stranačkih i interesnih skupina. Živi bili i ustrajali.

Ina Vukić,

Sydney, Australija

  1. ožujka 2017.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Njemačko-hrvatski gospodarski forum i Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rheinhessen/Stefan Sämmer

U četvrtak, 20. veljače 2019. godine, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland je u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora / AHK…, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom organizirao Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Prijem se održao u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prijemu je prethodio Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Njemačko-hrvatski gospodarski forum organizirali su Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) te Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj (KWVD).

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja ekspanziju te je stoga zanimljiv partner za njemačka poduzeća i ulagače. To je postalo jasno na Potpore rastu čine osobna potrošnja i snažna dinamika ulaganja. Hrvatska jača i kao tržište javne nabave. K tome se pozornost sve više skreće na teme kao što su digitalizacija, industrija 4.0, startupovi i strukovna izobrazba te usavršavanje. Koje branše imaju izglede u budućnosti i nude dobre mogućnosti prodaje i ulaganja, o tome je razgovaralo preko 80 poduzetnika iz Porajnja-Falačke i Hrvatske.

Glavni direktor Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, Günter Jertz, naglasio je da su trgovinski odnosi između porajnja-falačkih i hrvatskih poslovnih partnera tijekom godina ostali stabilni. Najnovije brojke za 2018. godinu ukazuju na uvoz iz Hrvatske u Porajnje-Falačku u vrijednosti od 46,4 milijuna EUR te izvoz prema Hrvatskoj u vrijednosti od 134,2 milijuna EUR. Jertz gleda u budućnost: „Prilika za proširenje bilateralnih poslova posebice se krije u branšama koje u Hrvatskoj imaju dobre perspektive rasta.“ Tako je na tržištu osobnih automobila nakon porasta od 17,2 posto u 2017. godini između siječnja i listopada 2018. godine još jednom zabilježen porast za 20,4 posto. Visoke stope rasta nedavno su zabilježile i branša plastike i kaučuka te farmaceutska industrija. S pozitivnim rastom se u idućih godina računa i u zdravstvenom gospodarstvu, IT tržištu i graditeljstvu. Dodatan poticaj za poduzeća iz Porajnja-Falačke da se aktiviraju na hrvatskom tržištu ili pojačaju svoj postojeći angažman prema Jertzu predstavlja program „Skills Experts“ njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike. U partnerstvu s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom zamišljena je izobrazba hrvatskih naučnika na licu mjesta prema njemačkom dualnom sustavu obrazovanja koji zatim postaju obučeni stručnjaci u svom području.

Prema navodima Svena Thorstena Potthoffa, direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu (AHK), ne jenjava interes njemačkih poduzeća za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: „Njemačka je za Hrvatsku najvažniji partner za vanjsku trgovinu. Njemački izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu ruši nove rekorde, ali i obrnuto: Njemačka se u međuvremenu razvila u drugo najvažnije prodajno tržište za Hrvatsku. Unatoč potrebnim reformama, primjerice u poreznom pravu, obrazovanju ili javnim uslugama, ipak postoje dobre prilike za njemačke ulagače. Hrvatska osim toga ima izraženu poduzetničku kulturu, brojne poduzetničke inicijative u fazi osnivanja te IT sektor koji je u posljednjih pet godina zabilježio iznimno snažan rast.“

Mario Šušak, direktor Hrvatskog gospodarskog saveza sa sjedištem u Frankfurtu na Majni smatra da su Hrvatskoj potrebne daljnje strukturne reforme za povećanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva kao što je, primjerice, ostvarivanje inozemnih direktnih ulaganja. Ipak, navodi i pozitivne primjere kao što su poduzeća iz hrvatske IT branše: „Globalizacija u gospodarskim odnosima i rastuća mobilnost čovjeka i poduzeća dovode do rastuće konkurencije gospodarskih regija. Brze promjene zahtijevaju stručnjake koji su u stanju razviti rješenja i proizvode koji će se moći koristiti u praksi. Ovaj industrijsko-politički i obrazovno-politički poziv na buđenje u digitalizaciji predstavlja novu priliku kako za Njemačku tako i za Hrvatsku. Zamah digitalizacije mijenja svijet rada do sada neviđenom brzinom. Upravo u tome leži izazov i prilika da poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj profitiraju jedna od drugih.“

Nakon njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sljedio hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.

Brojne goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude ove dvije zemlje. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. Istaknuo je kako je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a život je mirniji i sigurniji. Naglasio je kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Njemački poduzetnik Heiko Müller je rekao da je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Po završetku službenog dijela programa, Hrvatski gospodarski savez dodijelio je nagradu “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima. Hrvoje Ursić je primio nagradu u ime tvrtke „Ekofarma Srnjak“ koja je potekla iz direktne njemačke investicije u stvaranju dugoročnog branda.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, za vina se pobrinio online-shop Crogusto a hrvatski kokteli su bili pripremljeni s „ TESLA Šljivo“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari