Pratite nas

Događaji

Stanko Čolak i Dmitar Šijan odbili svjedočiti u procesu protiv Perkovića i Mustača

Objavljeno

na

Svjedočenjem Veselina Veska Vukotića video-vezom iz Beograda pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu u ponedjeljak je nastavljeno suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog sumnje u suučesništvo u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983.

[ad id=”68099″]

Na početku 83. ročišta predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster upitao je svjedoka Veselina Veska Vukotića, koji je pozvan na svjedočenje kao „bivši djelatnik hrvatskih obavještajnih službi“, poznaje li Marija Eterovića, hrvatskog državljanina koji je njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu priopćio kako se sastao s Vukotićem u Srbiji i da je njim govorio o ubojstvu Stjepana Đurekovića.

„Ne poznajem Eterovića, s njim se nisam nikad sreo niti znam išta o ubojstvu Stjepana Đurekovića“, rekao je Vukotić.

Sudac je nakon toga Vukotića pitao je li ikad surađivao sa Službom državne sigurnosti (SDS), što je ovaj zanijekao, a isto tako je zanijekao da se nalazio u Münchenu i blizini Münchena u vrijeme kada je ubijen Stjepan Đureković.

Tijekom dosadašnjeg tijeka procesa Vukotića se povezivalo s beogradskim podzemljem i njegovim sudjelovanjem u egzekucijama emigranata.

Državni tužitelj Lionhard Weiss je svjedoka upitao je li poznavao nekadašnje šefove beogradskog podzemlja Željka Ražnatovića Arkana i Darka Ašanina, što je svjedok potvrdio.

„Ražnatovića sam poznavao i obiteljski smo povezani, a s Ašaninom sam neko vrijeme bio suvlasnik jednog noćnog kluba“, rekao je Vukotić u kratkom svjedočenju.

Danas su video-vezom iz Beograda trebali svjedočiti i bivši djelatnici Službe državne sigurnosti Stanko Čolak, koji je u vrijeme ubojstva Đurekovića obnašao dužnost upravitelja odjela za borbu protiv neprijateljske emigracije saveznog SDS-a, te Dmitar Šijan, koji je unutar SDS-a također bio zadužen za emigraciju.

Prema priopćenju suda u Beogradu oba svjedoka odbila su svjedočenje iz bojazni da bi to moglo ići na njihovu vlastitu štetu odnosno da bi i sami mogli kažnjeno gonjeni.

Četvrtog svjedoka koji je danas trebao svjedočiti, publicistu Marka Lopušinu, koji je pisao o emigrantskim ubojstvima, vlasti u Srbiji nisu mogle pronaći zbog „manjkavih podataka o samom svjedoku“.

Isto tako je iz Beograda priopćeno kako, zbog toga što se svjedok nalazi u Crnoj Gori, nisu mogli uputiti poziv svjedoku Branku Mamuli, bivšem visokom časniku JNA i od 1982. do 1983. saveznom sekretaru za narodnu odbranu SFRJ, koji bi trebao svjedočiti na jednom od sljedećih ročišta.

Nakon priopćenja iz Beograda, sudsko vijeće u Münchenu, prekinulo je rad radi konzultacija o daljnjem tijeku suđenja.

Na početku današnjeg ročišta predsjednik sudskog vijeća Manfred Daustar objasnio je kako je za sutra neplanirano iz Švedske trebao svjedočiti i bivši agent Udbe Luka Sekula, kojeg su neki svjedoci, poput Vinka Sindičića, u prvom procesu o ubojstvu Stjepanu Đurekovića, koji je 2008. okončan doživotnom kaznom zatvora za Krunoslava Pratesa, izravno dovodili u vezu s izvršenjem egzekucije Đurekovića.

No švedske vlasti Sekuli nisu mogle uručiti poziv jer se ne nalazi u Švedskoj pa je zaključeno da bi s ponovnim uručenjem poziva za svjedočenje Sekuli u ožujku, kada se očekuje njegov povratak u tu zemlju, čiji je i državljanin, moglo ipak doći do svjedočenja video-vezom.

U utorak bi se pred sudom u Münchenu trebao pojaviti sadašnji savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za ustavno-pravna pitanja, Vladimir Šeks.

Vladimira Šeksa je tijekom dosadašnjeg suđenja spomenuo bivši djelatnik Službe državne sigurnosti Ivan Lasić, koji je svjedočio video-vezom iz Mostara. On je tom prilikom govorio o Vladimiru Šeksu kao “djelatniku Udbe”.

Sadašnji savjetnik predsjednice RH za ustavno-pravna pitanja opovrgao je bilo kakvu povezanost sa SDS-om bivše Jugoslavije.

Istog dana bi trebao svjedočiti i Ivan Bandić, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj, koji je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina djelovao kao suradnik SDS-a u Mostaru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari