Pratite nas

Nebuloze

NU2 – Željko Komšić se zapleo u lažima

Objavljeno

na

Gost emisije „Nedjeljom u dva“ na HRT-u bio član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je na tu poziciju izabran bošnjačkim glasovima. On se kod Stankovića „spotaknuo“ i do kraja ogolio bijedu i jad svoga političkoga koncepta kojega propagira preko leđa Hrvata u BiH. Najviše od svega, smetao ga je spomen Hrvata

Institut ‘persone non grata‘ koji su za mene uvele HDZ-ove općine – meni je smješan. Ne trebaju oni meni, njima sam ja potrebniji. Krećem se u Sarajevu, ali i u općinama u srednjoj Bosni i tamo se animozitet među običnim ljudima ne osjeti, to nam servira politika, kazao je Komšić. Dvije trećine Hrvata nije izašlo na izbore, odgovorio je na pitanje ne čini li mu se da je njegov izlazak na izbore homogenizirao HDZ-ovce.

“I neki komunisti su smatrali da BiH treba podijeliti”

Komšić smatra kako Ustav BiH svi tumače onako kako im odgovara. Smatra da su kreatori Daytonskog sporazuma bili mudri i vodili su računa o svemu. Nisu BiH sveli na tri konstitutivna naroda negu su u tu priču uveli i one koji se ne deklariraju kao predstavnici konstitutivnih naroda i građane kao individue.

– Konstututivnost su kao kategoriju uveli sovjetski komunisti kako bi uredili višenacionalnu, veliku državu. To su  onda preuzeli jugoslavenski komunisti. I tad je bilo stavova da BiH treba podijeliti između Zagreba i Beograda, kazao je Komšić te dodaje kako je veličina Tita i kruga oko njega koji to nisu dopustili. Dodaje kako je koncept konstitutivnosti postao osnov za disoluciju BiH onog trenutka kad je nestalo jedinstvene političke ideje.

“Imam se pravo boriti za svoju političku ideju”

– Zalažem se za zaštitu građanina kao individue. A svjestan sam da to tako ne može biti – to nije politički nego društveni proces – društvo toga mora doći do točke da to hoće, rekao je Komšić. Ponovio je svoje ranije izjave da “mu ide na živce što mu netko non stop broji krvna zrnca”, i da “to ima elemente fašizma”.

Na opasku da u Ustavu BiH piše da Hrvat treba biti član BiH kazao je: “Pa ja sam Hrvat”. Elemente fašizma  vidi u činjenici što ne bi mogao ući u Predsjedništvo –  da nije Hrvat. “Mi u Ustavu nemamo fašizam, nego diskriminaciju. U Ustavu piše da jedino Hrvat, Bošnjak i Srbin mogu ući u Predsjedništvo – Europski sud je zaključio da su te odredbe diskriminirajuće i naložio da ih moramo mijenjati”, kaže.

– Šta je problem. Moje dijete je rođeno u braku dva različita konstitutivna naroda. Moje dijete se, po Ustavu ne može ni kandidirati za ovu funkciju. Neka se ona izjasni kako god hoće. A što će biti ako se ne izjasni”, upitao je te naglasio kako bi on takva pravila mijenjao. A po njima je morao igrati. Zalaže se da BiH ima jednog predsjednika i kancelarski sustav po uzoru na Njemačku. – Imam se pravo boriti za svoju političku ideju, rekao je Komšić.

Istaknuo je da predstavlja sve građane, a ne samo Hrvate. Objasnio je da u Ustavu BiH piše da se član predsjedništva iz redova, npr. hrvatskog ili bošnjačkog naroda obraćaju federalnom domu naroda, odnosno klubu delegata ili bošnjaka ili Hrvata, a član iz Republike Srpske se obraća narodnoj skupštini Republike Srpske. Mi nismo predstavnici naroda, nego pripadnici naroda. Složio se da puno toga u ustavu BiH nije u redu, ali da ga mora poštovati. Želi se boriti za sve ljude, jer je to ustavna obaveza. Kada se zaklinjemo, zaklinjemo se BiH a ne narodu, ističe.

Objašnjavajući najavu da će podići tužbu zbog Pelješkog mosta, rekao je da je cijeli taj problem  mogao biti izbjegnut da je ratificiran sporazum o granici koji su potpisali  Izetbegović i Tuđman. Hrvatska nije imala dobru volju da se to napravi, ističe. Prefereira dogovor, ne tvrdi da će do tužbe doći.

“Opasni velikosrpski, velikoalbanski i velikohrvatski projekti”

– Kako bi BiH postala funkcionalna država BiH se mora držati standarda na koje se javno poziva – vladavine prava, borba protiv kriminala i korupcije, ljudska prava, rekao je. Ne misli da bi se Ured visokog predstavnika u BiH trebao miješati u politički život BiH. Zalaže se za “okretanje jednih drugima”.

Na pitanje mogu li se politike voditi na način da se u nekim budućim situacijama prijeti ratom, rekao je da BiH ima legitimno pravo broriti se svim sredstvioma kada je ugrožena. No, u BiH više nitko nema kapacitet za rat, sva ta priča je iluzorna jer sve ono što se počelo događati 91. i 92. – ni tada ne bi bilo rata bez onoga koji je mogao osigurati dovoljnu podršku da se rat dogodi, smatra.

Najbolja izjava od svih je gospođe iz Bihaća koja je u prilogu rekla doslovno: “Volimo ga zato što je naš Bošnjak” (druga joj šapće da on nije Bošnjak)

Poruka hrvatskim vlastima: Uvijek sam otvoren za suradnju

Hrvatskim vlastima Željko Komšić je poručio da ne vidi drugog načina osim suradnje, za koju je uvijek otvoren. Kazao je da bi volio da predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović shvati da u Sarajevu postoji partner, da uvijek može računati da će biti dobrodošla, da može računati na iskrenost i spremnost da se neke stvari riješe.

U Sarajevo su dobrodošli svi hrvatski političari, rekao je.  “Imamo malo problema, pitanje granica, Pelješkog mosta, oko imovine, ima dosta otvorenih pitanja”, rekao je Komšić o odnosu BiH i Hrvatske.

“Korupcija i organizirani kriminal uzimaju nadu za BiH”

– Ekonomska i socijalna pitanja ne možete riješavati bez političke stabilnosti, to je klackalica na kojoj se stalno ljuljamo. Pokazujemo želju da se stvari unaprijede, ali bez pravosuđa koje se bori protiv korupcije, to je teško postići, rekao je. Ako hoćemo nešto napraviti od BiH, moramo biti legalisti, trebamo se držati toga, a ne naših stavova. Za mene je najdeprimirajuća stvar u BiH pravosuđe, korupcija i organizirani kriminal. To je ono što uzima nadu da stvari mogu biti bolje. Predsjedništvo BiH tu nema nikakve ovlasti,  kaže.

“Iskreno, ne znam što bi svome djetetu savjetovao”

Konstatirao je da postoje konkretni problemi Hrvata te poručio kako je njegova obaveza da pomogne. Na pitanje o televiziji na hrvatskom jeziku, rekao je da bi takav kanal doveo do toga da se Hrvati sami dovode u status nacionalne manjine. Volio bi da njegovo dijete ostane u BiH, ali što će biti ne zna. “Volio bih da moje dijete ostane u BiH, ali neću da mi sutra govori da sam joj upropastio život”, rekao je na kraju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Žalbeni sud u Beogradu odbio rehabilitirati Milana Nedića

Objavljeno

na

Objavio

Apelacijski sud u Beogradu pravomoćno je odbio rehabilitirati Milana Nedića, predsjednika vlade u Beogradu tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici tog suda.

Prethodno je 11. srpnja 2018. godine odluku o rehabilitiranju Nedića odbio Viši sud u Beogradu, razmatrajući zahtjev da se utvrdi da je general Milan Nedić uhićen bez sudačke ili administrativne odluke, kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga.

Podnositelji zahtjeva smatrali su ništavim rješenje Trećeg narodnog sreskog suda za grad Beograd od 31. siječnja 1946. godine o oduzimanju imovine generala Milana Nedića, te da su slijedom jednako tako ništave i sve pravne posljedice tog rješenja.

Nediću se pripisuje da je bio fasciniran njemačkim nacionalsocijalizmom, te da je htio urediti Srbiju po ugledu na Treći Reich i Hitlerovu Njemačku.

On je na početku Drugog svjetskog rata bio imenovan predsjednikom takozvane Vlade narodnog spasa, koja je, prema nekim povijesnim tumačenjima, bila “marionetska vlada” njemačke okupacijske vlasti.

Njezin je zadatak trebao biti da se lakše uguši ustanak u okupiranoj Srbiji.

Kao premijera srbijanske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedića se smatralo odgovornim za aktivnosti u vezi holokausta i nacističkog logora na Banjici, u kojem je ubijeno nekoliko tisuća komunista, antifašista, Židova i Roma.

Konačan broj žrtava nije poznat jer su dokazi bili sustavno uništavani, a prema dostupnim podacima kroz logor je prošlo najmanje 23.637 logoraša, dok su sačuvani podaci o ubojstvu 4.286 muškaraca, žena i djece.

Državna povjerenstvo za utvrđivanje zločina nacističkih okupatora i njihovih pomagača utvrdilo je da su nacisti u banjičkom logoru do travnja 1944. ubili 8.756 logoraša.

Uz oslobođenje Srbije u Drugom svjetskom ratu Nedić se povukao s Nijemcima u Austriju, pokušavajući organizirati otpor novim komunističkim vlastima.

Кraljevska vlada u izbjeglištvu u Londonu Nedića je još u prosincu 1941. razriješila čina generala i proglasila ga suradnikom okupatora, a saveznici su ga, poslije poraza Njemačke, izručili jugoslavenskim vlastima, objavio je u utorak Apelacijski sud u obrazloženju svog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za rehabilitiranjem Milana Nedića.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica, a navodno je u pritvoru počinio samoubojstvo, ali nikada nije objavljeno gdje je pokopan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hartmann: ‘Znam tko je donio otrov u Hašku sudnicu’?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najpoznatijih protagonistkinja Haškog tribunala i njegova dugogodišnja glasnogovornica, francuska književnica i novinarka Florence Hartmann dala je intervju za Express.hr

Kao ratna reporterka uglednog francuskog lista Le Monde pratila je ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, osobito zbivanja u BiH zbog čega joj je često glava bila u torbi. Zbog svog velikog iskustva s terena Međunarodni kazneni sud u Haagu imenovao ju je glasnogovornicom. Na kraju je i sama završila na sudu zbog otkrivanja povjerljivih dokumenata u svojim knjigama koje je napisala na temu ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Rijetko tko drugi je pisao o sudjelovanju Vojske Jugoslavije u ratu u BiH. Imala sam nekoliko članaka na tu temu, čak i jedan koji se ticao pogreba pilota kojega je NATO oborio iznad Bosne. Išla sam na pogreb kako bih dokazala da su pokopani piloti Vojske Jugoslavije.

Što je značilo da lete i direktno sudjeluju u ratu u Kninskoj krajini i u BiH. Dokazi su bili čvrsti i mogli su poslužiti čak i na sudu. Dobila sam odmah pritisak, rekao mi je jedan od francuskih oficira UN-a u Sarajevu kako trebam napustiti BiH jer sam u opasnosti. Milošević me je, naprimjer, nakon tog članka izbacio iz Srbije. Znala sam da je to osjetljivo pitanje i bilo mi je jasno da je to tako dok rat traje, zbog njihovih brojnih diplomatskih kalkulacija i zbog činjenice da nemamo iste nazore, ali mi je bilo nejasno da se to nastavlja reproducirati u potpuno drugim okolnostima”, rekla je Hartmann Expressu.

Rekla je i kako nije bilo u planu suda u Haagu da Tuđman bude procesuiran.

“Što se Tuđmana i Izatbegovića tiče, nikad nije bilo ni planirano da oni budu procesuirani. Javnost ima stavove o tome na osnovu izjava pojedinaca iz Suda. Međutim, mislim da čak postoji i službeni dokument o Izetbegoviću u kojemu se Sud izjasnio kako odbija tu inicijativu. Mislim da je to bilo prije nego što sam došla u Tribunal. Ali se sud izjasnio da je razmotrio slučaj, ali da nema osnova za optužnicu. I s Tuđmanom je bilo slično”, kazala je te dodala da bi s Gotovinom rado otišla na ručak.

Odlučila je progovoriti i o smrti Slobodana Praljka.

“Zna se da je to učinila ekipa koja je ušla da prisustvuje suđenju jer on nije mogao to u pritvoru posjedovati, što svakako baca sumnju na njegov advokatski tim, eventualno nekoga iz ambasade, uglavnom nekoga tko je imao pristupa Praljku prije ulaska u sudnicu”, zaključila je Hartmann svoj intervjuu Expressu, prenosi Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari