Pratite nas

Herceg Bosna

STARA SELJAČKA KUĆA U HERCEGOVINI

Objavljeno

na

Ozidana suhoziđinom, slamnim krovom pokrivena, nalazila se stalno u opasnosti: da je voda ne poruši i odnese, da je vatra ne zapali i da je vjetri ne obore. Vijekovima nad njom bjesniše munje i gromovi. Stalno bijaše u buri i oluji.

Pa ipak, usprkos svemu tomu, ona je stoljećima odolijevala tim prirodnim opasnostima, nije se dala ni da je zub vremena sruši, nego je ostajala uvijek na uzgoru. Pravo je čudo božije da je ništa taiko slabu i čađavu nije moglo uništiti.

A kako je nekad izgledala ta naša starinska seljačka kuća i kakav je bio obiteljski život u njoj, najbolje se može saznati iz jednog pisma našega poznatog pjesnika fra Grge Maontića. To njegovo pismo, koje je pisao iz kreševskoga samostana jednom svom prijatelju, glasi ovako:

»Dragi prijatelju! slike ovoga samostana nema, jerbo još nije osim polovinu dovršen, a ako bi se pak rad imati sliku moje kućice rođenice ne trebuje Ti ići na Posušje jer je podaleko, nego uzmi alat pak sam sobom ozidaj zid od nekresanih stiena u: duljinu pet metara ili šest aršina naših, a u širinu četeri podpuna metra, a u visinu pak ozidaj od prilike dva metra jedna spram drugim, potom na vienčanici digni u visinu rogove preko kojih razradi i ponamješćaj letve drvenim klanima (utvrđenim pak onda lozom povezane snopiće ražove ševari pokititi po letvama, eto Ti krova za po ljudskog vieka durećna.

Na sriedi kuće nabij ognjište, stava priikladanj od gvožđa na što ćeš drva naslagati, objesi zemljanu kotlušu na komaštre o gredu, uspi koju šaku brašna, podjari drva da kotluša ključa, kad se provari, imat ćeš kašu koja će se varenikom zabielit. Postavi siniju ravno, na kojoj razmetni kašike i uza svaku po komad kruha kakva je Bog dao, onda po kašikama i po komadovima poredaj čeljad oko sinije, prekrsti se i izmolivši Oče naš srči s njima, a zovnut će Te, nego čuvaj se da se srčući ne ožežeš. Po tome berićetu čeljad će oko vatre svako na svoje mjesto sjesti, a Rade će skinuti gusle s klina pa sjednuvši u uglu zacvieliti gudalom i pjevajući junačku davoriju razgovarati svoju domaćicu i uz nju dvoje njezine djece, a i petero pokojnog Grge dječice manje i odrasle. Tu bi mogao opaziti da od ono petero siročadi jedan muškić ponajživlje pilji u strica i jagmi predivo pjesme kao da će je sutradan kod kozlića raspredati.

Rade će guslama o klin, pa i on i ciela čeljad po redu pod biljce vunene naporedo kao klađići i pospu kao poklani. Ako li im u dobar, čas bura zazviždi, a vatra se . uduhne, tada pod biljcama nastaje bobonjanje:« bo, bo, bo! od studeni sve da zub o zub zveči. Rano skoče pak za ,poslima kud koji. Urani i Ti prijatelju! Pak iz tog dvora davorova pođi s Bogom!«

Eto iako je naš fra Grga pjesnički slikovito opisao svoju rodinu, kuću u selu Raslovači potkraj Posušja, a takva je doista i bila naša starinska ‘seljačka’ kuća i život u njoj.

Blidinje.NET

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 25. obljetnica utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a ‘Jastrebovi’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” danas je u Busovači upriličena svečanost obilježavanja 25. obljetnice utemeljenja 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi”.

Predvodeći brojno izaslanstvo hrvatskih političkih dužnosnika sa svih razina vlasti, obljetnici koja je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule hrvatske branitelje, na Središnjem spomen obilježju u Busovači, nazočio je predsjednik Federacije BiH i dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara i predsjedatelj Kluba Hrvata u Zastupničkom domu PS BiH Nikola Lovrinović, piše grad-busovaca.com

Uz predsjednika Čavaru, obljetnicu su svojim dolaskom uveličali predsjednici i predstavnici brojnih braniteljskih udruga iz svih krajeva BiH, a bili su tu i mnogobrojni građani i nekadašnji pripadnici i zapovjednici “Jastrebova”.

Nakon svete mise zadušnice, koju je u župnoj crkvi sv. Ante u Busovači predvodio župnik fra Zoran Jaković, održana je prigodna akademija u kino dvorani “Theatre” Hrvatskog doma u Busovači.

Brigada “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, dok se hrvatski narod u Središnjoj Bosni borio za goli opstanak, a nešto više o njenom nastanku i ratnom putu kazao je okupljenima brigadir Duško Grubešić koji je bio i zapovjednik stožera brigade “Jastrebovi”.

Okupljenima se obratio i prvi zapovjednik “Jastrebova” general Ilija Nakić. U svom govoru uputio je riječi zahvale svim pripadnicima brigade i uputio čestitke okupljenima na obljetnici.

“3. gardijska brigada HVO-a “Jastrebovi” nastala je u vrlo teškim okolnostima, okolnostima koje nisu bile “u hodu”, nego “u trku”… Pripadnici i vodstvo brigade opravdali su sva očekivanja i na bojišnicama diljem BiH izvršili zadane zatake”, kazao je general Nakić dodavši: “Prije 25. godina kada je brigada osnovana svi smo bili jedno. Nema razloga da to i danas u 2019. godini ne bude tako. Pozivam sve vas okupljenje i sve Hrvate na opće zajedništvo i na borbu za potpunu jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”.

Nazočnima na obljetnici obratio se i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara istaknuvši da su obljetnice prigoda na kojima se odaje počast svima onima koji su poginuli i dali živote za sve nas i našu budućnost, ali i slavlje na slavne trenutke hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini:

“Vjerujem da smo svjesni trenutnih okolnosti i i situacije u kojoj se nalazi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ima dosta onih koji su u zabludama bili tijekom 90-ih godina, ali i onih koji su u zabludi i danas… Skoro cijeli hrvatski narod na proteklim izborima pokazao je svoju opredijeljenost dajući potporu strankama HNS-a BiH okupljenih oko HDZ-a BiH i predsjednika Čovića. Stoga, budimo svjesni svoje pozicije i zajedništvom se izborimo za sva prava koja nam pripadaju.”

Iz Udruge veterana 3. gardijske brigade HVO-a “Jastrebovi” na koncu su istaknuli kako će iduće godine obljetnicu organizirati na području Usore ili Žepča, budući da su i Hrvati tog područja bili dio “Jastrebova”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Zašto Kupres i Blidinje za većinu ‘hrvatskih’ medija nisu atraktivno odredište?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AdriaSki

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode

Odgovora može biti više. No, potpuno je čudno da televizijske kuće iz Hrvatske šalju svoje reportere u inozemstvo i prave javljanja uživo, dok su vijesti o sjajnim skijalištima, koja su na dohvat ruke, osobito južnom dijelu države, šture i rijetke. Naravno u pitanju je interes i biznis. Iz tržišne perspektive vlasnika je razumljivo da će RTL, unatoč havariji i prijetnji za sigurnost skijaša, savjetovati Hrvatima da idu u njihova skijališta u Austriji, Njemačkoj itd.

U tom detalju, ili nije detalj, vidimo koja je važnost i moć medija. Da su ti mediji u hrvatskim rukama bilo bi drugačije i vjerojatno bi taj reporter bio u Kupresu ili Blidinju.

Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja oni odrađuju turističku promidžbu i sezonu za tuđe narode. Tu se nitko od njih neće pitati što će zbog toga Hrvati iznijeti novac van Domovine, što ni jedna lipa od te potrošnje neće doći u hrvatsku privredu ili proračun. Na Kupresu i Blidinju piju se pića uvezena iz Hrvatske. Tu se pije hrvatsko pivo, toče mnoga hrvatska vina, konzumiraju hrvatski čajevi, jedu hrvatski slatkiši itd. Ali, što to zanima medije koji odrađuju posao za tuđi i svoj račun?

Osobno sam posjetio Kupres, a prošle godine Blidinje. U jednom danu sam vidio sjajna skijališta, divne uvjete, ažurnu poslugu, susretljive ljude, sigurnost i puno toga dobroga. Uz sve to, u jednom danu sam uz sjajnoga instruktora skijanja Hrvoja Vukoju Hrću naučio osnovno skijanje i zato ga Stipe Kvesić i ja preporučamo i drugima. Stoga, neka ovaj moj mali napis bude medijski prilog hrvatskim skijalištima u BiH. Dok ne shvatimo da su nam biseri na dohvat ruke, cijeloga života ćemo ih bezuspješno tražiti u tuđini.

Piše: Fra Mario Knezović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari