Pratite nas

Herceg Bosna

STARA SELJAČKA KUĆA U HERCEGOVINI

Objavljeno

na

Ozidana suhoziđinom, slamnim krovom pokrivena, nalazila se stalno u opasnosti: da je voda ne poruši i odnese, da je vatra ne zapali i da je vjetri ne obore. Vijekovima nad njom bjesniše munje i gromovi. Stalno bijaše u buri i oluji.

Pa ipak, usprkos svemu tomu, ona je stoljećima odolijevala tim prirodnim opasnostima, nije se dala ni da je zub vremena sruši, nego je ostajala uvijek na uzgoru. Pravo je čudo božije da je ništa taiko slabu i čađavu nije moglo uništiti.

A kako je nekad izgledala ta naša starinska seljačka kuća i kakav je bio obiteljski život u njoj, najbolje se može saznati iz jednog pisma našega poznatog pjesnika fra Grge Maontića. To njegovo pismo, koje je pisao iz kreševskoga samostana jednom svom prijatelju, glasi ovako:

»Dragi prijatelju! slike ovoga samostana nema, jerbo još nije osim polovinu dovršen, a ako bi se pak rad imati sliku moje kućice rođenice ne trebuje Ti ići na Posušje jer je podaleko, nego uzmi alat pak sam sobom ozidaj zid od nekresanih stiena u: duljinu pet metara ili šest aršina naših, a u širinu četeri podpuna metra, a u visinu pak ozidaj od prilike dva metra jedna spram drugim, potom na vienčanici digni u visinu rogove preko kojih razradi i ponamješćaj letve drvenim klanima (utvrđenim pak onda lozom povezane snopiće ražove ševari pokititi po letvama, eto Ti krova za po ljudskog vieka durećna.

Na sriedi kuće nabij ognjište, stava priikladanj od gvožđa na što ćeš drva naslagati, objesi zemljanu kotlušu na komaštre o gredu, uspi koju šaku brašna, podjari drva da kotluša ključa, kad se provari, imat ćeš kašu koja će se varenikom zabielit. Postavi siniju ravno, na kojoj razmetni kašike i uza svaku po komad kruha kakva je Bog dao, onda po kašikama i po komadovima poredaj čeljad oko sinije, prekrsti se i izmolivši Oče naš srči s njima, a zovnut će Te, nego čuvaj se da se srčući ne ožežeš. Po tome berićetu čeljad će oko vatre svako na svoje mjesto sjesti, a Rade će skinuti gusle s klina pa sjednuvši u uglu zacvieliti gudalom i pjevajući junačku davoriju razgovarati svoju domaćicu i uz nju dvoje njezine djece, a i petero pokojnog Grge dječice manje i odrasle. Tu bi mogao opaziti da od ono petero siročadi jedan muškić ponajživlje pilji u strica i jagmi predivo pjesme kao da će je sutradan kod kozlića raspredati.

Rade će guslama o klin, pa i on i ciela čeljad po redu pod biljce vunene naporedo kao klađići i pospu kao poklani. Ako li im u dobar, čas bura zazviždi, a vatra se . uduhne, tada pod biljcama nastaje bobonjanje:« bo, bo, bo! od studeni sve da zub o zub zveči. Rano skoče pak za ,poslima kud koji. Urani i Ti prijatelju! Pak iz tog dvora davorova pođi s Bogom!«

Eto iako je naš fra Grga pjesnički slikovito opisao svoju rodinu, kuću u selu Raslovači potkraj Posušja, a takva je doista i bila naša starinska ‘seljačka’ kuća i život u njoj.

Blidinje.NET

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

O povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a govorit će se budućim generacijama

Objavljeno

na

Objavio

Bivši pripadnici oklopnih postrojbi HVO-a i HV-a u nedjelju su ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja za sve poginule i nestale hrvatske branitelje.

Vijence je položilo izaslanstvo općine Tomislavgrad načelu na načelnikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ), predstavnici Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a i HV-a.

Inače, već treću godinu organizira se susret tenkista iz sastava tomislavgradske brigade “Kralj Tomislav”, 1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić, Brigade Rama, Brigade dr. Ante Starčević – Uskoplje, Brigade Petar Krešimir IV – Livno, Brigade Eugen Kvaternik – Bugojno, pukovnije Hrvoje Vukčić Hrvatinić – Jajce, Kupreške bojne, a susretu su nazočili i veterani oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

– Obilježavanje i druženje tenkista je garancija da će se o povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama – kazao je okupljenima predsjednik Udruge tenkista HVO- Hercegbosanske županije Josip Čerdić – Jimmy.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, nazočni su druženje nastavili u Sportsko rekreativnom centru “Šumarska kuća” u Grlima pored Tomislavgrada gdje je priređen sportski program.

Susret tenkista organizirali su bivši tenkisti iz sastava brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, a susret se odvijao pod pokroviteljstvom Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati