Pratite nas

Stare strukture nisu nepobjedive, ali još uvijek koče razvoj i izlaz iz moralne i gospodarske krize

Objavljeno

na

Moramo s optimizmom gledati u budućnost

Iz dijaspore, iz Argentine, u Hrvatsku stižu dva najpoznatija Hrvata. Jedan ste Vi, a drugi je Drago Pilsel. Vas premijer Milanović kao predstavnika dijaspore žestoko napade u Hrvatskome saboru, a cijeli lijevi politički i medijski establishment veliča Dragu Pilsela. U čemu se Vas dvojica razlikujete?

Maši su putevi bili različiti, u životnome smislu, ali i u razvoju naših političkih ideja. A što se tiče domaće oligarhije, mislim da ona zapravo nikoga iz iseljeništva ne prihvaća, bez obzira na političke ideje. Možda će nekomu dati više prostora u nekome trenutku ako im to odgovora, ali ne do te mjere da značajnije utječe na

Lafumdžija – Zlatko Lagumdžija izjavio je da će se prije odreći Europe nego što će prihvatiti rezoluciju Europskoga parlamenta, a centralističke snage u Parlamentarnoj skupštini BiH odbile su primiti na znanje tekst rezolucije. Paradoksalno, time su odbile tekst u kojem se Europski parlament vrlo jasno zauzima za teritorijalnu cjelovitost BiH i njezinu europsku perspektivu te se vrlo kritički postavlja prema separatističkim tendencijama koje dolaze iz Republike Srpske.
političke ili financijske procese u državi.

Gradsko vijeće Bihaća nedavno je Vesnu Pusić proglasilo počasnom građankom grada Bihaća uzevši u obzir njezin stav da je Hrvatska vojska izvršila agresiju na BiH. Nije li to isto mišljenje gradskoga vijeća Bihaća suprotno stvarnoj činjenici da je HV operacijom Oluja spriječio da Bihać postane nova Srebrenica? Kako to tumačite?

Unitarističke snage u BiH jako su se uznemirile zbog Rezolucije Europskog parlamenta od 4. veljače. U toj se rezoluciji po prvi puta govori o opasnostima separatizma, ali i centralizma.

Zlatko Lagumdžija izjavio je da će se prije odreći Europe nego što će prihvatiti rezoluciju Europskoga parlamenta, a centralističke snage u Parlamentarnoj skupštini BiH odbile su primiti na znanje tekst rezolucije.

Paradoksalno, time su odbile tekst u kojem se Europski parlament vrlo jasno zauzima za teritorijalnu cjelovitost BiH i njezinu europsku perspektivu te se vrlo kritički postavlja prema separatističkim tendencijama koje dolaze iz Republike Srpske. Što nam sve to govori? Razvidno je da se separatisti i unitaristi u BiH međusobno hrane.

Njima zapravo odgovora ovakvo stanje u BiH i zato koče promjene, kao što je na primjer promjena izbornog sustava. Zato im odgovora prijedlog Vesne Pusić da EU više ne inzistira na reformi izbornog zakonodavstva. Na taj način moći će se i dalje perpetuirati na vlasti. Sve to ide na štetu hrvatskoga naroda u BiH, ali i svih ljudi u BiH koji istinski žele krenuti europski putem.

Strah od dijaspore

Koji su stvarni razlozi da istinski pozadinski vladari domovinske Hrvatske nikada nisu dopustili iseljenoj Hrvatskoj da ovdje investira svoj kapital i implementira svoje znanje? Golem broj ih je u startu odustao.

Glavni je razlog vjerojatno strah, ne samo prema iseljenoj Hrvatskoj, već i prema svakomu u Hrvatskoj koji nije pod nadzorom. To je tako još od Titova doba i njegova odnosa prema kardinalu Stepincu.Režim je tada bio spreman tolerirati katoličku vjeru, ali uz uvjet da se Stepinac odrekne Pape i de facto stavi pod nadzor komunističkih vlasti.

Iako u različitim oblicima, takav je totalitarni mentalni sklop i dalje prisutan u Hrvatskoj. Sloboda i pravi pluralizam uvijek su glavne opasnosti za svaku oligarhiju, pa tako i za ovu koja je nastala za vrijeme komunističke Jugoslavije ali sada se perpetuira u samostalnoj Hrvatskoj.

U javnosti se stječe dojam da je HDZ vrlo mlitava oporba sadašnjoj vlasti. Npr. prodaja Croatia osiguranja šutke je prošla, a da HDZ nije ozbiljno upitao zašto je prodana za petinu vrijednosti?

Činjenica je međutim da je HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić vrlo jasno i odlučno u hrvatskom saboru govorio o tome. Iznio je podatak da je Croatia osiguranje prodana za upola manje novca od onoga što je sama tvrtka imala na računu u trenutku prodaje. Rekao je da je takva prodaja Croatia osiguranja protunacionalni čin, čime će se možda i Dorh morati pozabaviti.

Mogu li HDZ i Savez za Hrvatsku nakon izbora oformiti koaliciju koja bi započela strukturne promjene u Hrvatskoj, po uzoru na njemački CDU i CSU?

Na poziv gradonačelnika Bubala, prošle godine išao sam u Osijek na otvaranje spomenika prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Bili su tamo prof. Miroslav Tuđman, Tomislav Čuljak, Ruža Tomašić i svi saborski zastupnici HDSSB-a. Nakon ceremonije, mnogi su se Osječani približili i poručili kako im je drago vidjeti nas zajedno.

Volio bih da se to zajedništvo u nekome obliku ostvari u budućnosti. Pritom sam svjestan da se moraju uvažiti različitosti i pojedinosti, ali vjerujem da je moguće pronaći način da zajedno radimo na jednoj demokršćanskoj platformi te da razvojem socijalnoga tržišnog gospodarstva vratimo proizvodnju i stvorimo radna mjesta u Hrvatskoj, a to je imperativ ovoga vremena.

Reakcije na rektorovu izjavu tipične za stare strukture

Mnogi tvrde da u Hrvatskoj politička kriza proizlazi iz krize unutarnjega stanja političkih stranaka. Kriterij stručnosti i sposobnosti podređen je kriteriju lojalnosti. Kako to komentirate?

U razvoju hrvatskog političkog sustava potrebno je učiniti korak naprijed prema snažnijoj unutarstranačkoj demokraciji. Bez kritičkoga mišljenja i slobode nema pravoga i održivoga napretka. No takav razvoj pluralizma potreban je i u drugim društvenim sferama, od sveučilišta, medija, pa sve do poslovne zajednice.

Vidimo kako su se uzbrkale vode ovih dana zbog jedne bezazlene izjave novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu koji se pozvao na biblijske vrijednosti. Upravo su takve reakcije vladajućih struktura iz prošlosti one koje koče razvoj i izlaz iz moralne i gospodarske krize.

Konstituiranje hrvatske nacije zaustavljeno je smrću Franje Tuđmana. Kada će započeti proces završetka konstituiranja nacije i kako to da demokršćanstvo u Hrvatskoj teško zaživljava iako se preko 90 posto stanovništva izjašnjava kršćanima?

Predsjednik Tuđman vodio je integrativnu politiku hrvatske pomirbe i zato je uspio stvoriti državu. Ponudio je pomirbu na zdravim temeljima stvaranja neovisne Hrvatske i odbacivanja svakoga totalitarizma. Protiv te integrativne politike otvoreno su se pobunili Mesić i Manolić 1994. i vidjeli smo što su učinili kad su 2000. došli na vlast.

Od tada traje stalni pokušaj oživljavanja starih ideoloških matrica i prikazivanja hrvatskoga naroda kao retrogradnoga svaki put kad želi afirmirati svoje narodne tradicije i kršćanske korijene. Međutim, prošlogodišnji referendum o braku pokazao je da te stare strukture više nisu nepobjedive i da više ne mogu baš sve kontrolirati.

Ulaskom u EU također su se otvorili novi procesi, što se najbolje vidjelo izručenjem bivših šefova Udbe. Sve je to bilo nezamislivo prije par godina. Dakle iako svjesni svih izazova i poteškoća, moramo s optimizmom gledati u budućnost i vjerovati u Hrvatsku.

Naša lista bit će pobjednička!

Zašto bi birači na predstojećim europskim izborima trebali birati HDZ-ovu listu, na kojoj ste i Vi kandidat, a ne recimo SDP-ovu ili neku drugu? Kako biste ih Vi uvjerili da glasuju za vašu listu, odnosno ide li politika vladajućih u Hrvatskoj i ide li ponašanje dosadašnjih SDP-ovih euro-zastupnika u prilog tomu da se glasuje protiv njih ili za njih. Naposljetku, kakav rezultat očekujete na tim izborima za vašu, HDZ-ovu listu, koliko zastupničkih mjesta u EU parlamentu?

Na europske izbore HDZ izlazi s kvalitetnim kandidatima koji su u prošlom mandatu dokazali da mogu dostojno predstavljati hrvatske građane u Europskom parlamentu. Obećali smo da ćemo bitihrvatski glas u Europi i doista je, po svim objektivnim mjerilima, izaslanstvo zastupnika HDZ bila najaktivnija u Bruxellesu i Strasbourgu, ali i u dijalogu s hrvatskim građanima diljem cijele države. Rekli smo da ćemo u Europu ući s našim identitetom i dignitetom i tako smo se postavili.

Podsjetit ću samo da je na našu inicijativu Europski parlament po prvi puta obilježio pad Vukovara i poklonio žrtvama velikosrpske agresije. Obećali smo također da se nećemo sramiti naših kršćanskih vrijednosti i njih smo aktivno promicali u Europskom parlamentu, čak i onda kada su nas većina domaćih medija prozivali zbog glasovanja za pravo na život od samog začeća.

Nismo zaboravili niti našu braću u BiH i presudno smo utjecali na donošenje prve rezolucije Europskog parlamenta kojom se jasno zalaže za ravnopravnost hrvatskog naroda. Aktivno samo se zauzeli i za povratak proizvodnje i korištenja EU sredstva za ulaganja u nove tehnologije, obrazovanje i stvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj. To će ujedno biti težište rada u novom sazivu jer nema zemlje koja je izašla iz krize bez pokretanja proizvodnje. Dakle, s velikim optimizmom gledam na ove izbore i siguran sam da će naša lista dobiti najviše glasova, a HDZ će pojedinačno imati najviše mandata.

Tomislav Jelić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari