Pratite nas

Stare strukture nisu nepobjedive, ali još uvijek koče razvoj i izlaz iz moralne i gospodarske krize

Objavljeno

na

Moramo s optimizmom gledati u budućnost

Iz dijaspore, iz Argentine, u Hrvatsku stižu dva najpoznatija Hrvata. Jedan ste Vi, a drugi je Drago Pilsel. Vas premijer Milanović kao predstavnika dijaspore žestoko napade u Hrvatskome saboru, a cijeli lijevi politički i medijski establishment veliča Dragu Pilsela. U čemu se Vas dvojica razlikujete?

Maši su putevi bili različiti, u životnome smislu, ali i u razvoju naših političkih ideja. A što se tiče domaće oligarhije, mislim da ona zapravo nikoga iz iseljeništva ne prihvaća, bez obzira na političke ideje. Možda će nekomu dati više prostora u nekome trenutku ako im to odgovora, ali ne do te mjere da značajnije utječe na

Lafumdžija – Zlatko Lagumdžija izjavio je da će se prije odreći Europe nego što će prihvatiti rezoluciju Europskoga parlamenta, a centralističke snage u Parlamentarnoj skupštini BiH odbile su primiti na znanje tekst rezolucije. Paradoksalno, time su odbile tekst u kojem se Europski parlament vrlo jasno zauzima za teritorijalnu cjelovitost BiH i njezinu europsku perspektivu te se vrlo kritički postavlja prema separatističkim tendencijama koje dolaze iz Republike Srpske.
političke ili financijske procese u državi.

Gradsko vijeće Bihaća nedavno je Vesnu Pusić proglasilo počasnom građankom grada Bihaća uzevši u obzir njezin stav da je Hrvatska vojska izvršila agresiju na BiH. Nije li to isto mišljenje gradskoga vijeća Bihaća suprotno stvarnoj činjenici da je HV operacijom Oluja spriječio da Bihać postane nova Srebrenica? Kako to tumačite?

Unitarističke snage u BiH jako su se uznemirile zbog Rezolucije Europskog parlamenta od 4. veljače. U toj se rezoluciji po prvi puta govori o opasnostima separatizma, ali i centralizma.

Zlatko Lagumdžija izjavio je da će se prije odreći Europe nego što će prihvatiti rezoluciju Europskoga parlamenta, a centralističke snage u Parlamentarnoj skupštini BiH odbile su primiti na znanje tekst rezolucije.

Paradoksalno, time su odbile tekst u kojem se Europski parlament vrlo jasno zauzima za teritorijalnu cjelovitost BiH i njezinu europsku perspektivu te se vrlo kritički postavlja prema separatističkim tendencijama koje dolaze iz Republike Srpske. Što nam sve to govori? Razvidno je da se separatisti i unitaristi u BiH međusobno hrane.

Njima zapravo odgovora ovakvo stanje u BiH i zato koče promjene, kao što je na primjer promjena izbornog sustava. Zato im odgovora prijedlog Vesne Pusić da EU više ne inzistira na reformi izbornog zakonodavstva. Na taj način moći će se i dalje perpetuirati na vlasti. Sve to ide na štetu hrvatskoga naroda u BiH, ali i svih ljudi u BiH koji istinski žele krenuti europski putem.

Strah od dijaspore

Koji su stvarni razlozi da istinski pozadinski vladari domovinske Hrvatske nikada nisu dopustili iseljenoj Hrvatskoj da ovdje investira svoj kapital i implementira svoje znanje? Golem broj ih je u startu odustao.

Glavni je razlog vjerojatno strah, ne samo prema iseljenoj Hrvatskoj, već i prema svakomu u Hrvatskoj koji nije pod nadzorom. To je tako još od Titova doba i njegova odnosa prema kardinalu Stepincu.Režim je tada bio spreman tolerirati katoličku vjeru, ali uz uvjet da se Stepinac odrekne Pape i de facto stavi pod nadzor komunističkih vlasti.

Iako u različitim oblicima, takav je totalitarni mentalni sklop i dalje prisutan u Hrvatskoj. Sloboda i pravi pluralizam uvijek su glavne opasnosti za svaku oligarhiju, pa tako i za ovu koja je nastala za vrijeme komunističke Jugoslavije ali sada se perpetuira u samostalnoj Hrvatskoj.

U javnosti se stječe dojam da je HDZ vrlo mlitava oporba sadašnjoj vlasti. Npr. prodaja Croatia osiguranja šutke je prošla, a da HDZ nije ozbiljno upitao zašto je prodana za petinu vrijednosti?

Činjenica je međutim da je HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić vrlo jasno i odlučno u hrvatskom saboru govorio o tome. Iznio je podatak da je Croatia osiguranje prodana za upola manje novca od onoga što je sama tvrtka imala na računu u trenutku prodaje. Rekao je da je takva prodaja Croatia osiguranja protunacionalni čin, čime će se možda i Dorh morati pozabaviti.

Mogu li HDZ i Savez za Hrvatsku nakon izbora oformiti koaliciju koja bi započela strukturne promjene u Hrvatskoj, po uzoru na njemački CDU i CSU?

Na poziv gradonačelnika Bubala, prošle godine išao sam u Osijek na otvaranje spomenika prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Bili su tamo prof. Miroslav Tuđman, Tomislav Čuljak, Ruža Tomašić i svi saborski zastupnici HDSSB-a. Nakon ceremonije, mnogi su se Osječani približili i poručili kako im je drago vidjeti nas zajedno.

Volio bih da se to zajedništvo u nekome obliku ostvari u budućnosti. Pritom sam svjestan da se moraju uvažiti različitosti i pojedinosti, ali vjerujem da je moguće pronaći način da zajedno radimo na jednoj demokršćanskoj platformi te da razvojem socijalnoga tržišnog gospodarstva vratimo proizvodnju i stvorimo radna mjesta u Hrvatskoj, a to je imperativ ovoga vremena.

Reakcije na rektorovu izjavu tipične za stare strukture

Mnogi tvrde da u Hrvatskoj politička kriza proizlazi iz krize unutarnjega stanja političkih stranaka. Kriterij stručnosti i sposobnosti podređen je kriteriju lojalnosti. Kako to komentirate?

U razvoju hrvatskog političkog sustava potrebno je učiniti korak naprijed prema snažnijoj unutarstranačkoj demokraciji. Bez kritičkoga mišljenja i slobode nema pravoga i održivoga napretka. No takav razvoj pluralizma potreban je i u drugim društvenim sferama, od sveučilišta, medija, pa sve do poslovne zajednice.

Vidimo kako su se uzbrkale vode ovih dana zbog jedne bezazlene izjave novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu koji se pozvao na biblijske vrijednosti. Upravo su takve reakcije vladajućih struktura iz prošlosti one koje koče razvoj i izlaz iz moralne i gospodarske krize.

Konstituiranje hrvatske nacije zaustavljeno je smrću Franje Tuđmana. Kada će započeti proces završetka konstituiranja nacije i kako to da demokršćanstvo u Hrvatskoj teško zaživljava iako se preko 90 posto stanovništva izjašnjava kršćanima?

Predsjednik Tuđman vodio je integrativnu politiku hrvatske pomirbe i zato je uspio stvoriti državu. Ponudio je pomirbu na zdravim temeljima stvaranja neovisne Hrvatske i odbacivanja svakoga totalitarizma. Protiv te integrativne politike otvoreno su se pobunili Mesić i Manolić 1994. i vidjeli smo što su učinili kad su 2000. došli na vlast.

Od tada traje stalni pokušaj oživljavanja starih ideoloških matrica i prikazivanja hrvatskoga naroda kao retrogradnoga svaki put kad želi afirmirati svoje narodne tradicije i kršćanske korijene. Međutim, prošlogodišnji referendum o braku pokazao je da te stare strukture više nisu nepobjedive i da više ne mogu baš sve kontrolirati.

Ulaskom u EU također su se otvorili novi procesi, što se najbolje vidjelo izručenjem bivših šefova Udbe. Sve je to bilo nezamislivo prije par godina. Dakle iako svjesni svih izazova i poteškoća, moramo s optimizmom gledati u budućnost i vjerovati u Hrvatsku.

Naša lista bit će pobjednička!

Zašto bi birači na predstojećim europskim izborima trebali birati HDZ-ovu listu, na kojoj ste i Vi kandidat, a ne recimo SDP-ovu ili neku drugu? Kako biste ih Vi uvjerili da glasuju za vašu listu, odnosno ide li politika vladajućih u Hrvatskoj i ide li ponašanje dosadašnjih SDP-ovih euro-zastupnika u prilog tomu da se glasuje protiv njih ili za njih. Naposljetku, kakav rezultat očekujete na tim izborima za vašu, HDZ-ovu listu, koliko zastupničkih mjesta u EU parlamentu?

Na europske izbore HDZ izlazi s kvalitetnim kandidatima koji su u prošlom mandatu dokazali da mogu dostojno predstavljati hrvatske građane u Europskom parlamentu. Obećali smo da ćemo bitihrvatski glas u Europi i doista je, po svim objektivnim mjerilima, izaslanstvo zastupnika HDZ bila najaktivnija u Bruxellesu i Strasbourgu, ali i u dijalogu s hrvatskim građanima diljem cijele države. Rekli smo da ćemo u Europu ući s našim identitetom i dignitetom i tako smo se postavili.

Podsjetit ću samo da je na našu inicijativu Europski parlament po prvi puta obilježio pad Vukovara i poklonio žrtvama velikosrpske agresije. Obećali smo također da se nećemo sramiti naših kršćanskih vrijednosti i njih smo aktivno promicali u Europskom parlamentu, čak i onda kada su nas većina domaćih medija prozivali zbog glasovanja za pravo na život od samog začeća.

Nismo zaboravili niti našu braću u BiH i presudno smo utjecali na donošenje prve rezolucije Europskog parlamenta kojom se jasno zalaže za ravnopravnost hrvatskog naroda. Aktivno samo se zauzeli i za povratak proizvodnje i korištenja EU sredstva za ulaganja u nove tehnologije, obrazovanje i stvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj. To će ujedno biti težište rada u novom sazivu jer nema zemlje koja je izašla iz krize bez pokretanja proizvodnje. Dakle, s velikim optimizmom gledam na ove izbore i siguran sam da će naša lista dobiti najviše glasova, a HDZ će pojedinačno imati najviše mandata.

Tomislav Jelić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Benjamin Tolić: Koža na bubnju

Objavljeno

na

Objavio

U ovoj zbrci, u ovom neredu, hrvatska država o mnogo čemu ne zna ništa. To je dobro kada je riječ o pojedincu i njegovoj osobnoj slobodi. Ali hrvatska država ne zna koliko ima državljana, ne zna koliko je državljana upisano u popis birača, ne zna koliko se Hrvata iselilo iz Hrvatske, ne zna koliko se Azijaca i Afrikanaca ilegalno doselilo u Hrvatsku. Kako država o tim stvarima ništa ne zna, ona tako nužno drži i svoje državljane u mraku neznanja o njima. A bez osnovnih znanja te vrste nezamislivo je dobro upravljanje državom.

Temeljno državno neznanje okrunili su Peđa Grbin i Vladimir Šeks državnim referendumom bez kvoruma. Takav cvijet ustavnoga prava mogao je procvasti samo pod geslom Ive Sanadera: „Nema cijene koju nismo spremni platiti za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.“

I vlast i oporba opovrgavaju moju tvrdnju o državnomu neznanju. I teorijski i praktično. Teorijski me i jedni i drugi upućuju na Grbinovu i Šeksovu „ustavnu spoznaju“ da u nacionalnoj državi hrvatskoga naroda žive 22 nehrvatske „nacionalne manjine“, a praktično se i jedni i drugi diče činjenicom da domoljubna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne vlada sama, nego srdačno dijeli vlast s Hrvatskom narodnom strankom (HNS) Ivana Vrdoljaka i domomrznim „nacionalnim manjinama“ koje predvode suvereni srpski knez Milorad Pupovac i još suvereniji talijanski conte Furio Radin.

– Što jest, jest! – rekoh sebi nakon tih argumenata. I već se htjedoh posuti pepelom, kadli me u zadnji čas spriječi predsjednik Vlade Andrej Plenković. On me iznenada prosvijetli kao munja nebeska. Reče, odlučno odbijajući građanske referendumske inicijative o izmjenama izbornoga sustava, da je spomenuta Šeksova i Grbinova „ustavna spoznaja“ bila dio cijene koju je država morala platiti za hrvatsko članstvo u Europskoj Uniji!

– Bože! – pomislih. – Pa on ne vjeruje „popravljačima“ hrvatskoga Ustava i teško ih optužuje! – To me je u prvi mah prenerazilo. Kada se malo zatim pribrah, jasno vidjeh ciničnu zbilju. Što je Plenković rekao, rekao je. Nevažno je vjeruje li on komu ili ne vjeruje; nevažno je govori li on istinu ili laže; nevažno je vjeruje li tko njemu ili ne vjeruje. Takve dvojbe ne mogu prikriti bit stvari. Plenković je tom tvrdnjom uvrijedio hrvatsku naciju, a svoju je „dičnu činjenicu“ koaliranja sa svakojakim juganima njome raskrinkao kao otrovan plod bruseljske iznude!

Tako se to vidi sa suverenističkoga vidikovca. To je, reći će tkogod, jednostrano viđenje. A treba razumjeti i „drugoga i drukčijega“. Pa pogledajmo. Plenković je, po svojem sudu, ponajprije eurohrvat, „cijepljen od populizma“. Ako su Šeks i Grbin svoju „ustavnu spoznaju“ stekli onako kako Plenković tvrdi, sadašnjemu Griču – ni Saboru ni Vladi – u tom slučaju nema prigovora.

Eurohrvati se tamo „viteški“ drže. Čega? Europskog shvaćanja časti. To je Hrvatima malo neobično. Eurohrvati u nevolji, a često i bez nevolje, tako reći po naravi, ostentativno lažu. To je po hrvatskomu shvaćanju nečasno. Ali, Bože moj, koliko svjetonazora toliko vrsta časti! Ipak, gleda li se dijalektički, eurohrvati paze i na hrvatsku narodnu čast. Najbolje se to ogleda u njihovu odnosu prema međunarodnom pravu. Eurohrvati, kao što se vidi na svakom koraku, malo drže do hrvatskoga nacionalnog prava, ali međunarodni su im ugovori – osobito kada su sklopljeni u zloj vjeri na štetu hrvatskoga naroda i njegove države – nešto što se mora bespogovorno provoditi, nešto sveto i vječno! To je „viteštvo“ pogibeljno. I za državu i za narod. Ali pojmovno nije nečasno, ni po hrvatskomu shvaćanju časti.

Takvo stanje stvari nameće mnoštvo teških pitanja na koja je eurohrvatska vlast zasad na njih gluha. Stoga ta pitanja, intonirana sudbinski, razdiru dušu politički osviještena Hrvata.

Hoćemo li ikada izjednačiti sve hrvatske državljane u političkim pravima? Hoćemo li ikada, mi pobjednici u Domovinskom ratu, prestati plaćati danak poraženom neprijatelju? Hoćemo li ikada jednim i jedinstvenim izbornim zakonom potvrditi moderno demokratsko republikanstvo Republike Hrvatske? Hoćemo li zaustaviti masovno iseljivanje Hrvata iz Hrvatske? Hoćemo li odbiti najezde ilegalnih migranata na naše granice? Hoće li nam naši saveznici (Talijani, Nijemci i Austrijanci) Hrvatsku pretvoriti u rezervat (hot spot) nepoželjnih azijskih i afričkih azilanata? Tko će uzdržavati taj rezervat? Hrvatska država ili milostinja bogatih zapadnoeuropskih država? Jesu li sve te nepogode, pa i „inkluzivna“ protunarodna vladavina Andreja Plenkovića – samo zasad vidljiv dio cijene koju smo platili za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji?

Eurohrvatska vlast na ta pitanja – šuti. Stoga je narod počeo sam tražiti odgovore. I naišao na nevjerojatan otpor. Vlast grdi narod: To, svjetino, nije tvoj posao! Narod se smije: Nije naš posao, ali naša je koža na bubnju! Moja neznatnost sa simpatijom gleda taj „hod za život“ Republike Hrvatske. I toplo se nada da ne će klonuti.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

KOŽUL: U BiH nastupio raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini nastupio je raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata, kazao je danas zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul. Podsjetio je da je u ovoj godini u BiH ušlo nekoliko tisuća migranata te rekao da HDZ traži od nadležnih institucija sve relevantne podatke i o broju migranata, ali i o kapacitetima s kojima država raspolaže “u cilju sanacije posljedica ove krize”.

Iznio je podatak da Služba za poslove sa strancima ima 230 zaposlenih, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 789, Granična policija 2.500 zaposlenih, ali i upitao što je sve urađeno u rješenju ovog pitanja.

Napomenuo je da BiH nedostaju i zakoni koji će tretirati ovu oblast te je naglasio da će HDZ predložiti set zaključaka kojima će zatražiti sveobuhvatnu informaciju o tome, a u kojoj će biti podaci o ovoj situaciji u operativnom dijelu, ali i sigurnosnom smislu. Zatražit će da se onda o njoj kvalitetno vodi rasprava na sjednici koja je planirana za početak idućeg mjeseca, međutim, rasprava je nastavljena kada je zastupnik Nezavisnog bloka Senad Šepić naglasio da je situacija u Unskoj županiji preteška.

Napomenuo je da osim problema sa smještajem postoje socijalni i politički problemi u sredinama u kojima migranti najviše borave, podsjećajući da je s početka godine tražio da se donesu mjere i napravi kvalitetna akcija nadležnih kako se ovo ne bi dogodilo.

Tijekom rasprave zastupnicima se obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je upozorio da nedostaje kapaciteta za adekvatan odgovor kada je u pitanju povećan priliv migranata te da nedostaju sredstva za osiguranje većeg broja policajaca koji bi štitili granicu. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je da ministar nije govorio o strukturi migranata kao ni o bezviznom režimu kojeg je Srbija uspostavila s Iranom odakle u BiH najviše dolazie nelegalnih migranata.

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović je upozorio na reakciju ministra Mektića kada je u pitanju bilo zaustavljanje kolone migranata na putu do Mostara i Izbjegličkog centra u Salakovcu prije mjesec dana, kada su najavljena uhićenja. Na to je ragirao dopredsjedatelj Doma Šefik Džaferović (SDA) koji je kazao da su sve institucije na ono što se dogodilo u tom konkretnom slučaju na Ivan-sedlu trebale reagirati, a ne samo Mektić. – To što se dogodilo na Ivanu taj dan najgrublji je napad na ustavni poredak zemlje jer je lokalna odnosno kantonalna policija zaustavila izvršenje odluke institucija BiH i neka se presaberu i razmisle oni koji su to učinili – kazao je.

Za njega je to bila teška povreda Daytonskog mirovnog sporazuma i predstavlja kazneno djelo jer je sloboda kretanja temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma zbog čega bi se počinitelji trebali pripremiti na odgovornost. Potom je reagirala dopredsjedateljica Borjana Krišto (HDZ) upitavši postoji li u konkretnom slučaju odluka Vijeća ministara te postoji li pravilnik kako i na koji način se upućuju migranti. Ultimativno je nakon toga Gasal-Vražalica tražila pauzu uime Kluba DF-a dok se zastupnicima ne dostavi materijal, a njenom zahtjevu udovoljio je predsjedatelj Doma Mladen Bosić (SDS). Raspravu o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu zatražili su zastupnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori