Pratite nas

Pregled

Starešina: Kako će se ostvariti ratna odšteta kada nemamo niti jednu pravomoćnu presudu koja presuđuje Srbiji za zločine?

Objavljeno

na

Što znači doživotni zatvor za Radovana Karadžića? Kakva je odgovornost Srbije za zločine u BiH? Zašto član Karadžićeva SDS-a Dragan Mektić optužuje Hrvatsku za poticanje terorizma u susjednoj državi? Zašto se četnici okupljaju u Višegradu?

Gosti emisije HRT-a Otvoreno bili su ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, Ivo Lučić, povjesničar, Hrvatski institut za povijest, Tvrtko Jakovina, povjesničar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Višnja Starešina,novinarka i publicistkinja i Hamdija Malić, odvjetnik, predsjednik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata.

Na pitanje je li ova presuda Karadžiću konačni poraz velikosrpske ideologije ili nedavno postrojavanje četnika u Višegradu pokazuje da je puno onih koji samo čekaju novu priliku Starešina je rekla da ne bi to nikako rekla.

– Ova ova presuda i sama optužnica protiv Karadžića, kao i inače optužnice protiv Srba za zločine u BiH, nisu nikada obuhvatile i Srbiju. Zločinački pothvat koji je bio u optužnici Miloševića u koji je uključena Srbija kad je on umro nikada nije ponovno aktualiziran kroz optužnice protiv Srba iz BiH, kao niti je dodirnut vrh JNA, rekla je Starešina.

– Vrlo porazno je za Haški sud da su Karadžić, Mladić i Milošević 1992. prvi imenovani potencijalnim optuženicima, Karadžić je slovio za vrijeme pregovora pa je i izoliran 1994. kada se bližio kraj rata i kada se u proces uključio i SAD jer se očekivalo njegovo optuživanje, da je optužen 1995. u jednoj od prvih optužnica, a SFOR je bježao pred njim da ga ne uhvati 1996. i da je bio među posljednjim optuženicima koji je izručen. Kad imate kaznu za nekoga četvrt stoljeća kasnije za nekog tko je trebao biti prvi onda je to porazno, rekla je.

– Dobro je da su potvrđene kvalifikacije iz prvostupanjske presude, uključujući i za genocid u Srebrenica koja je najbolje odrađena što se tiče haškog suda. Dobro je da je kazna doživotna jer je to poruka. Loše je za osvještavanje i slamanje velikosrpskog projekta da rukovodstvo Srbije nije dohvaćeno za srpske zločine u BiH. Nakon 25 godina može se reći da je eksperiment Haškog suda polučio je vrlo politički izbalansiranu pravdu s vrlo sumnjivim pravnim standardima, a to se moglo vidjeti iz njegovih prvih dokumenata, rekla je svoj presjek Starešina.

– S jedne strane vrlo je dobra poruka da je dobio doživotnu kaznu. Pojačali su 40 godišnju kaznu i to je dobra poruka. S druge strane, kao netko tko živi na ovom prostoru, sa svim manama Haškog suda, da smo to prepustili sudovima na prostoru bivše Jugoslavije mislim da bi čekali duže i pitanje je kakvi bi bili rezultati takvih sudovanja. U tom smislu možemo biti manje kritični prema sudu nego što bi to bilo inače, smatra Jakovina.

Rekao je kako je Milošević izgubio u puno strateških bitaka, ali da nije izgubio u BiH.

– To vidimo po tome kako se ponašaju u Republici Srpskoj. Povijesne pouke su najslabije. Majke su možda dobile određenu satisfakciju, koje su jako dugo čekale, možda su dobile satisfakciju, ako može biti.
– Ali za projekt za činjenicu da se Bošnjaci ne mogu vratiti u ta mjesta iz kojih su istjerani, ako član predsjedništva negira državu koju formalno treba voditi, u tom smislu mi smo u jednom žalosnom stanju 2019. godine unatoč tome što se dogodilo Karadžiću, rekao je Jakovina.

– Bio je obrazovan i imao karijeru, a u isto vrijeme je imao najdivljije ponašanje koje se moglo naći na ovim prostorima. Sve to sklopilo se u jednu ličnost u jedan projekt, koji je završio s genocidom te je dodirnuo stotine tisuća ljudi u BiH, ali i u drugim dijelovima bivše Jugoslavije. Slobodan Milošević je bio glavni akter raspada Jugoslavije. On je bio jedini pravi sugovornik svima, glavni ključ i ostaje da ono što se dogodilo s njegovim suđenjem nije doreklo, rekao je Jakovina.

Starešina je napomenula da se malo naglašavaju hrvatske žrtve srpskih zločina u BiH za koje je osuđen Karadžić, ostale su potpuno nepoznate, smatra.
Lučić je podsjetio kako je 12.5.1992. godine Skupština Republike srpskog naroda u BiH, kako se tada zvala, donijela odluku o strateškim ciljevima srpskog naroda u BiH. Ona je u studenom 1993. objavljena u službenim novinama. U samom početku vidimo da sve ovo što se događalo je zapravo zacrtano kao jedan strateški cilj. Sve ono što je proizašlo od toga je upravo to – zločinački manifest, rekao je Lučić.

Bošnjaković je rekao da je presuda dobra satisfakcija za žrtve i najbliže.

– Svatko tko se želi na ovim prostorima upustiti u ovako nešto zna da će ga ruka pravde kadtad stići. No, postupci su na Haškog sudu predugo trajali. Sve to trebalo je ići brže. Žao nam je da nisu obuhvaćene neke općine u BiH, primjerice Prijedor, i da nije naglašena veza vrha Beograda i Karadžića jer se zna da nije mogao sam donositi odluke mimo suglasnosti Beograda. Svi ti ljudi koji su bili čelni ljudi u RS kada se stvarala, svi su osuđeni.

Međutim, Republika Srpska živi i pitanje je njene budućnosti kako će se jednog dana odnositi prema toj prošlosti, kakva će ona biti unutar BiH. Sve ovo što se događa u Višegradu, pa i u Beogradu izjave koje idu prema Hrvatskoj, nisu dobar znak. Ako će htjeti imati uređenu zajednicu morat će imati ispravniji i istinitiji odnos prema povijesti jer ne znam kakvu budućnost mogu imati. Ovakvim pristupom nećemo moći pozitivno ocijeniti kod pristupnih pregovora, mislim o poglavlju 23, rekao je Bošnjaković.

Starešina je upitala kako će se ostvariti ratna odšteta kada nemamo niti jednu pravomoćnu presudu koja presuđuje Srbiji za zločine koji su se događali u logorima.

– Kako ćete postaviti zahtjev za odštetu ako nemate kroz kaznene procese definiranu odgovornost, upitala je.

Odgovorio je Bošnjaković kako nije nužna kaznena presuda unutar civilne odgovornosti, unutar građanskog postupka. Bilo bi lakše da je ima ali nije nužna, odgovorio je.
Malić smatra da će presuda biti odrednica i da će se pametnim povjesničarima koji pišu povijest pisati povijest do presude i nakon presude.

– Zašto ovo kažem? Ovo što je Karadžić napravio nije nastalo samo 90-ih godina. Treba zaći dublje u prošlost od balkanskih ratova i 1. svjetskog rata, pa do Draže Mihailovića 1941. kad je pobio 5000 muslimana. Dolazi problem u 2. svjetskom ratu, a i sada se postrojavaju četnici u istočnoj Bosni. To je grozno, to je necivilizirana metoda ponašanja srpskog dijela stanovništva. Ne mislim da su svi Srbi četnici, ali jedan dobar dio srpskog naroda se digao za genocidnom politikom, koja je uništavajuća u odnosu na bilo kod drugog koji nije Srbin i pravoslavac. Nažalost, i pravoslavna crkva ima tu svoj veliki obol – daje temelj za ideologiju na temelju koje se onda razvija događanje četnika. Tragično je što se to dogodilo na Balkanu gdje smo sve izmiješani, pogotovo u BiH gdje se živjelo tolerantno.

Najveći uspjeh Miloševića je da je uspio posvađati Hrvatske i muslimane u ovom ratu. Turci su vladali ovim područjima 500 godina, a muslimani i katolici se nisu tukli. Sad smo se potukli kad je to najmanje trebalo, umjesto da smo bili rame uz rame i očuvati se od onih koji su htjeli preko Drine. To nam je strašna mrlja. Nas je 30.000 Bošnjaka sudjelovalo u Domovinskom ratu u BiH, 1695 poginulih. Dali su krv za ovu državu, Hrvatsku. Nismo se trebali sebi dopustiti da se toliko miješamo u BiH. Milošević je razbio državu, nismo smjeli na to nasjesti kao niti što ne smijemo nasjesti na ove četničke provokacije u Višegradu. Hrvatska je bila najkulturnija jedinica u sastavu bivše Jugoslavije, najnaprednija. Hrvati su bili najradišniji, najorganiziraniji, najciviliziraniji, najdobronamjerniji, najproduktivniji, industrijski najrazvijeniji i u svemu su prednjačili. Mi smo od 90-ih naovamo neke detalje napustili, umjesto da zadržimo i da idemo dalje, smatra Malić.

 

Marijana Petir: Drugostupanjska presuda mala je utjeha obiteljima ubijenih i nestalih

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vježba ‘Immediate Response 19’: U Zadar stiglo stotinu pripadnika oružanih snaga Albanije i Kosova

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na međunarodnoj vojnoj vježbi Imediate Response 19, koja se održava na teritoriju Republike Hrvatske, u ponedjeljak, 20. svibnja 2019., u luci Gaženica u Zadru s dva desantna broda minopolagača Hrvatske ratne mornarice, “Krka” i “Cetina”, iskrcali su se pripadnici oružanih snaga Republike Albanije i Kosovskih snaga sigurnosti.

Radi se o 63 pripadnika oružanih snaga Albanije i 45 pripadnika Sigurnosnih snaga Kosova te 23 vozila. Ovo je prvi puta da su se brodovima Hrvatske ratne mornarice prevozile snage s mjestom ukrcaja u luci druge savezničke države, konkretno u luci Drač u Republici Albaniji, priopćio je MORH

Nakon iskrcaja, zapovjednik DBM82 “Krka” poručnik bojnog broda Davor Alujević istaknuo je kako je put prošao sukladno planiranim aktivnostima i bez ikakvih problema.

Zapovjednik albanskog kontingenta bojnik Ilir Fjolla rekao je kako je ovo prvi put da su pripadnici albanskim oružanih snaga putovali s Hrvatskom ratnom mornaricom: “Ovo je dobra prilika da naši pripadnici izmijene iskustva u multinacionalnom okruženju”.

Zapovjednik kosovskog kontingenta bojnik Avni Kiqina takodjer je naglasio važnost sudjelovanja u vježbi Imediate Response:”Kao mladoj vojsci izrazito nam je važno sudjelovanje u ovoj vježbi kako bismo provjerili našu interoperabilnost s partnerskim zemljama i članicama NATO saveza”.

Nakon iskrcavanja snage su cestovnim putem krenule prema vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja. Iskrcavanjem snaga započinje druga faza vježbe na kojoj će se obučavati međunarodna bojna u čijem sastavu je 14 nacija.

Vježba Immediate Response 19 se, uz vojni poligon “Eugen Kvaternik” kod Slunja, provodi i u vojarni “Josip Jović u Udbini te na području Slovenije i Mađarske, a traje od od 10. svibnja do 6. lipnja 2019. U vježbi sudjeluje 1600 pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, Slovenije, Mađarske, SAD-a, Albanije, Crne Gore, Kosova, Poljske, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Litve, Sjeverne Makedonije, BIH, Italije i Njemačke. Vježbu planira i usmjerava Zapovjedništvo američkih snaga za Europu (USEUCOM) s težištem na uvježbavanju snaga zemalja članica A-5 inicijative.

Hrvatska vojska sudjeluje u vježbi Immediate Response u sastavu multinacionalne bojne s mehaniziranom satnijom PATRIA, zapovjednom satnijom, satnijom za potporu i vodom vojne policije.

 

Američki vojni helikopteri izveli desant na poligon ‘Eugen Kvaternik’ kod Slunja (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Uvjeren sam da će Stepinac biti proglašen svetim

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su kanonizacija i populizam i javno zdravstvo, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.

Emisija je počela s temom proglašavanja blaženog Stepinca svetim te je navedeno da kanonizacija može biti dugotrajan postupak.

Raspudić se zahvalio patrijarhu Irineju i SPC-u što su pokušali zaustaviti kanonizaciju, jer je sad potaknut još veći interes za blaženog Stepinca, koji je “fascinantna osoba i treba se više saznati o njegovom liku i djelu”.

“Stepinac razvaljuje ideologije – nacizma i prororčki naglašava da država mora biti izgrađena na Božjim zakonima. Reagira na zločine i već 14. svibnja na zložin nad Srbima u Glini piše prosvjedno pismo.”, navodi Raspudić.

U trenutku kad odbija da se hrvatska crkva odvoji od Vatikana, postaje loš za vlast. “Može biti duhovni uzor i danas.”

Raspudić navodi da je Stepinac sudjelovao u Prvom svjetskom ratu te govorio o poziciji Hrvata u prvoj Jugoslaviji.

Druga tema odnosi se na kontroverzne populističke izjave ministrice zdravstva u Norveškoj koja javno potiče na poroke. Naime, Sylvi Listhaug našla se na udaru kritika tek tjedan dana nakon što je postala ministrica zdravstva Norveške.

(HRT/narod.hr)

Nino Raspudić: Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari