Pratite nas

Razgovor

Starešina prozvala DORH: Učinili bi korist za demokraciju u Hrvatskoj da podnesu ostavku

Objavljeno

na

Nakon 22 mjeseca u Münchenu je donesena presuda Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču optuženima za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Koliko će münchenski proces utjecati na moguća suđenja u Hrvatskoj za slične zločine, je li nam potrebna i moguća lustracija i je li djelovanje komunističkih tajnih službi sada samo stvar prošlosti. O tome su u specijalnoj emisiji HTV-a urednika Damira Smrtića i Tihomira Vinkovića govorili Višnja Starešina, Hrvoje Klasić, Anto Nobilo, Siniša Pavlović i Davor Ivo Stier.

“Mustačeva završna riječ je bila da je ovo bilo fer suđenje. Ta rečenica je ključ cijele priče jer obrana g. Perkovića je u zadnja dva tjedna pokušala napraviti cirkus na sudu u naporu da odgodi presudu”, rekao je odvjetnik Siniša Pavlović dodavši: “Mi 33 godine slušamo osudu žrtve, mi slušamo reviktimizaciju žrtve, slušali smo da je lopov, o krađama po švicarskim bankama. U završnom govoru obrana je rekla: ‘Ne, taj čovjek nije ništa ukrao. Ali ovaj put taj čovjek je špijun – nama je BND namjestio ovo suđenje. Sudi nam se na pravdi Boga’. Sada dolazi priča ponovno – Đureković više nije zaslužio šest metaka u leđa i sjekiru u glavu – nije zaslužio zbog ukradenih novaca, nego zato jer je radio s BND-om”.

“Nisam čuo dokaze – ja sam čuo činjenice, ali nisam čuo dokaze koji potkrepljuju te činjenice”, rekao je odvjetnik Ante Nobilo dodavši kako sudac Dauster nema dokaze u ključnim činjenicama.

“Đureković radi sedam godina za BND samo s jednom namjerom – da mu BND omogući štampanje njegovih knjiga. BND sedam godina zateže i ne dozvoljava da objavi te knjige. Đureković se bez znanja BND-a otrgne i radi to što radi. Đureković je imao svoju agendu, imao je svoju političku agendu i on ju je provodio – kad su to shvatili, onda su ga ubili”, rekao je Pavlović.

Starešina prozvala DORH

“Nemam razloga sumnjati u presudu njemačkog suda obzirom na kvalitetu njemačkog pravosuđa i njemačke države. Ovom presudom je napravljen iskorak kojeg nije bilo u stanju napraviti hrvatsko pravosuđe. Osuđeni agenti, Perković i Mustač, osuđeni su kao sudionici, međutim, u presudi je pokazano koliko je to bilo djelovanje komunističkog sustava koji je primjenjivao državni terorizam prema svojim političkim protivnicima, tako u zaštitu svojih oligarhija i njihovih financijskih transakcija”, rekla je Višnja Starešina dodavši kako ju žalosti da DORH nije u 25 godina postojanja našlo snage da podigne i procesuira bilo koji od tih slučajeva.

Također, ističe kako je zabrinjavajuća činjenica koju je razotkrila ova presuda jest da sudac kaže kako nisu u Hrvatskoj mogli naći povjesničara koji bi bio u stanju istražiti dokumente za potrebe suda pa su morali unajmiti jednog danskog i njemačkog povjesničara.

“Tadašnji premijer Milanović sa svojim suradnicima doveo je u pitanje europsku budućnost Hrvatske da bi spriječio da njemačko pravosuđe procesuira akt državnog terorizma i rasvijetli sustav”, rekla je Starešina.

“Ova današnja presuda dokazuje da je jugoslavenski komunistički režim prakticirao državni terorizam”, rekao je eurozastupnik Davor Stier.

“Ključna je razlika između sustava vrijednosti kojeg štite slobodni demokratski zapadni poretci i sustava vrijednosti kojeg je štitila komunistička Jugoslavija. Zapadni poretci štite ljudska prava, slobode, državnu sigurnost, a bivša Jugoslavija, komunistički sustavi, štite režim komunističke partije i u to ime je spreman kršiti ljudska prava i likvidirati one koji drugačije misle. Meni je žao da mi iz hrvatske pozicije, koja bi trebala biti demokratski zrela zemlja, branimo totalitaran sustav i njegove vrijednosti”, rekla je Starešina.

“Uz dosje Stjepana Đurekovića je gomila papira koja govori o jasnoj namještaljci u INA-i, cijeloj crnoj ekonomiji koja je zataškana… U svim tim papirima možete pronaći detalje povijesti ove zemlje, a ne detalje Udbe. Osnovni problem je da je služba državne sigurnosti ne samo pročistila, ne samo maknula, nego i falsificirala određene papire”, rekao je Pavlović.

“U Njemačkoj mediji ne veličaju totalitarni sustav i njegovo kršenje ljudskih prava. Povijest nisu poučavali, uključujući i povijest, profesori koji su bili iz DDR-a, koji su bili formirani na ideologiziranoj povijesti koju je komunistička partija nametnula kao povijesnu znanost. U Hrvatskoj danas ne znamo što je pisao Stjepan Đureković. Kako to da nitko nije objavio nešto o tome? Kako da uvijek kad govorimo o Udbi imamo raspravu između dva ili tri povjesničara ili agenta i je li ova služba ili ona služba. Nikada nismo došli do žrtava. To znači lustracija. U Njemačkoj mediji podržavaju umjetnička djela, kulturno stvaralaštvo, koje će senzibilizirati”, kaže Starešina.

Pavlović je rekao kako u emisiji nedostaje glavni državni odvjetnik. “Od Lex Perkovića DORH je sudjelovao u tome kako će zakon izgledati. Kada priča nije prošla, kada nije prošla priča s promjenom Ustava, DORH je bio taj koji mjesto da je zastupao interese Njemačke, što mu je dužnost, zastupalo je jedan pravno vrlo čudan stav koji je doveo do našeg uključenja u ovu priču”, ističe Pavlović.

Tijekom pripreme za suđenje i tijekom procesa izručenja, dodao je Pavlović – obijali su vrata pravosudnih organa, ali su stigli samo do tajnica. Dodao je i kako su im se određeni dokumenti plasirali ciljano – putem novina.

“Već dvije godine pitam se što je politika Državnog odvjetništva u ovom slučaju – koji je nacionalni interes da se štite ubojice”, poručio je.

“DORH nije procesuirao niti jedan slučaj. Neugodno mi je živjeti u Hrvatskoj u kojoj Njemačka vodi slučajeve za državni terorizam iz doba komunizma. Ne vjerujem da ovo državno odvjetništvo može išta učiniti. Nisam se šalila kada sam rekla da bi sadašnji vrh DORH-a, kazneni odjel, učinio veliku korist za razvoj demokracije u Hrvatskoj, da nakon ove presude podnese ostavku”, poručuje Starešina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari