Pratite nas

BiH

Stav većine u javnoj raspravi: Sutorina pripada BiH

Objavljeno

na

Po mišljenju gotovo svih diskutanata, BiH na to ima pravo i neoborive argumente za dokazivanje da je Sutorina odavno njena teritorija koju već više od 70 godina posjeduje susjedna država Crna Gora, ali za to nema i “vlasnički papir”.

Jedan od načina za povrat Sutorine su pregovori bosanskohercegovačkog i crnogorskog establišmenta, a ako to ne bude moguće, treba se obratiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu, rekli su brojni diskutanti, među njima predstavnici pravne i geografske struke, bosanskohercegovačkih institucija, građanskih udruženja i drugi sudionici.

Na kraju rasprave kojom je moderirao predsjedavajući Ustavnopravne komisije Željko Komšić, obratio se doktor političkih znanosti Zlatko Hadžidedić kao rijetki diskutant koji nema isto mišljenje u pogledu dokumenata na koje se BiH, prema zagovornicima prve teze, može pozvati u eventualnom procesu u haškim sudom.

sutorinaGotovo svi prije Hadžidedića su rekli da BiH ima snažan argument u tome što je kao država međunarodno priznata u avnojevskim granicama a prethodno, odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine, njene granice su definirane s dva izlaza na more – kod Neuma i Sutorine. Područje katastarskih općina Sutorina i Kruševica, iz nekadašnje općine Primorska, uredbom jednog od ministara u Kraljevini Jugoslaviji pripojeno je iz trebinjskog u bokokotorski srez, ali bosanskohergovačka skupština to nikada nije odobrila i u slučaju sudske arbitraže, ova činjenica bi oduzela sve argumente na koje bi se eventualno mogla pozvati Crna Gora, smatraju zagovornici obveznog pokretanja sudskog spora o Sutorini.

Prof. Hadžidedić, međutim, smatra da se oni olako “igraju” kada se pozivaju na odluke AVNOJ-a i Berlinskog kongresa jer ih je Badinterova komisija stavila izvan snage kao akte na koje se treba oslanjati pri određivanju granica samim tim što je kao polazište tretirala Ustav iz 1974. godine (iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije), kada je Sutorina već bila u crnogorskim granicama.

Drugo, dodaje Hadžidedić, današnja BiH je tvorevina Daytonskog ugovora i svatko pokretanje spora u Haagu vezanog za (među)državne granice, značilo bi i “raspakiranje tog paketa”.

Protivnici Hadžidedićevog mišljenja su odmah po njegovoj diskusiji zatražili replike, među njima prvi profesor Suad Kurtćehajić, ali kako je Hadžidedić bio posljednji najavljeni govornik ove duge javne rasprave, Željko Komšić je odmah nakon njegovog obraćanja proglasio raspravu završenom.

Uslijedila je neslužbena ‘rasprava’ ovih govornika s Hadžidedićem po izlasku iz sale.

Komšić je kasnije novinarima rekao da će transkript svih diskusija službenog dijela i dostavljeni pisani materijali biti proslijeđeni zastupnicima Zastupničkog doma koji trebaju izreći završnu riječ.

Zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović istakao je da što se tiče granice između BiH i Crne Gore te aktivnosti su krenule 2001. godine i trajale do kraja 2013. godine.

“Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Daytonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, posebno broj 3. Što se ovdje tiče povijesnih granica nisu relevantne”, pojasnio je Obradović.

Profesor Omer Ibrahimagić je bio jedan od govornika koji smatraju da Bosna i Hercegovina, bude li po pravdi, može vratiti Sutorinu u njene granice u postupku u Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Kako su prije njega o pravnim stvarima govorili i ljudi drugih vokacija, Ibrahimagić je, “uz dužno poštovanje” takvima, zaključio da ovaj problem ipak treba prepustiti stručnjacima, pravnicima, te u eventualni proces ući pripremljeno, s argumentima, a nikako (samo) s emocijama.

Pravni problem

Treba se otkloniti od političkih, ekonomskih i drugih razloga i problem tretirati isključivo kao pravni, smatra on.

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Suad Kurtćehajić, koji je više puta dosad u javnosti govorio o incijativi za vraćanje Sutorine Bosni i Hercegovini, kazao je da Parlamentarna skupština BiH ni po koju cijenu ne treba odobriti sporazum o granicama između dviju država, koji je predložila međudržavna komisija a koji “ostavlja Sutorinu Crnoj Gori”.

Po Kurtćehajiću bi pokretanje sudskog spora značilo pred građanima BiH da su se njihove službene institucije založile za nešto što je od davnina njihovo, a ne crnogorsko.

– Neka sud, ako hoće, ostavi Sutorinu Crnoj Gori, ali parlament BiH to ne smije učiniti. To bi vrijeđalo inteligenciju – kazao je između ostalog ovaj zagovornik vraćanja Sutorine u bh. granice.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zbog islamskog radikalizma u BiH, zabrinuta obavještajna služba Njemačke

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka sigurnosno-obavještajna agencija BND sve se više fokusira na Balkan, a posebice na muslimansku “većinu” BiH, jer je sve više zabrinuta islamističkim tendencijama u ovoj državi, piše njemački list “Berliner Zeitung” pozivajući se na visoke izvore u BND-u, a čiji tekst prenose svjetski mediji.

Tumačenje islama

Već generacijama muslimansko stanovništvo u multietničkoj BiH pridržava se vrlo liberalnoga tumačenja islama, što je, po njima, bila tendencija u vrijeme bivše Jugoslavije. No nakon rata i vjerskih podjela koje su nastale raspadom socijalističke države u 1990-ima, i utjecaj religije sve više raste. List navodi općepoznatu činjenicu kako su tijekom rata dobrovoljci iz raznih zemalja bliskoistočne zemlje otputovali na Balkan kako bi udružili snage s muslimanskim Bošnjacima, prenosi Večernji list

Mnogima od njih su nakon rata izdane bh. putovnice i nastavili su regrutirati mlade ljude za vjersku borbu. Spominju da su Saudijska Arabija i ostale Zaljevske zemlje uložile mnogo novca kako bi potaknule mnogo strože, vehabijsko učenje sunitskoga islama u bh. društvu. Saudijske dobrotvorne organizacije također su prenosile sredstva za izgradnju bogoslužja, uključujući džamiju kralja Fahda u Sarajevu, najveću na Balkanu, u kojoj dominiraju vehabije.

Konstatiraju kako su stotine ljudi iz BiH putovale na Bliski istok kako bi se pridružile džihadističkim snagama posljednjih godina, a bilo je i sličnih slučajeva koji su prijavljivani u drugim balkanskim državama, Kosovu i Albaniji, u kojima dominiraju muslimani. Prema balkanskim medijima, rat u Siriji privukao je brojne branitelje iz jugoslavenskih ratova koji su se borili kao plaćenici.

Obavještajne službe

BND surađuje s drugim obavještajnim službama u svojim aktivnostima vezanim uz Balkan. Prije nekoliko tjedana čelnik BND-a Bruno Kahl opisao je BiH i nekoliko bivših jugoslavenskih zemalja kao potencijalno “krhke države” – navodi list “Berliner Zeitung” pozivajući se na izvore u njemačkoj sigurnosno-obavještajnoj službi.

Spomenimo da se velika politička i medijska bura podigla kad je objavljena informacija kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika u BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.

Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s RH. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika i ističući kako je Islamska država ideal kojem treba težiti.

Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu te se moraju pridržavati strogih vjerskih pravila.

Hrvatske službe posebnu pozornost poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju preko interneta.

 

Čović pisao premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a: Problem u BiH su islamski radikalisti

 

Globus: Islamski radikali su na granicama Hrvatske

 

State Department: “BiH i dalje nema kapacitet za temeljitu istragu i procesuiranje stranih terorističkih boraca”

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Zašto OESS i druge organizacije ne stanu u obranu hrvatskih medija?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski zastupnici u Domu naroda FBiH prije i nakon zadnje sjednice nisu željeli davati izjave medijima. Takav stav bio je prosvjed protiv gašenja hrvatskih portala u BiH i njihovih stranica na Facebooku zbog vijesti o generalnu Slobodanu Praljku i ostalim optuženim dužnosnicima Herceg Bosne i HVO-a, piše Večernji list BiH.

– Polazeći od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima koja, između ostaloga, kaže da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH osuđuje govor mržnje i selektivno izvještavanje dijela medija u vezi s posljednjom presudom Haaškoga suda, ali i brojnih drugih dnevnopolitičkih tema. Izražavamo punu potporu hrvatskim medijima, uglavnom portalima iz Hercegovine, središnje Bosne i Posavine, koji su, kao i njihovi novinari ili administratori društvenih mreža, već danima izloženi napadima, prijavama, gašenjima servera, profila na FB-u itd., a sve zbog korištenja prava na slobodu izražavanja i kritičkoga promišljanja – poručio je prije nekoliko dana predsjednik Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH Tomislav Martinović.

Dodao je još kako je razočaran izostankom reakcije organizacija koje se bave zaštitom prava novinara i sloboda izvještavanja.

– Gdje je sada OESS i brojne druge organizacije koje se, navodno, bore za slobodu govora, neovisnost medija i druge floskule koje nam godinama ponavljaju? Nitko od njih nije reagirao na gašenje medija koji su iznijeli svoje stavove oko jedne teme. I to dovoljno govori o njihovoj stvarnoj ulozi na ovim prostorima – rekao nam je Martinović.

Dodao je da je ovotjedni “silenzio stampa” hrvatskih izaslanika bio poruka da se medije ne smiju ugnjetavati na ovakav način te je izrazio nadu kako će oni koji su ih blokirati prekršajno ili kazneno odgovarati. – Ljude koji su prouzročili blokade treba procesuirati i kazniti sukladno zakonu jer su dopustili da se mediji gase samo zato što su izražavali svoje stavove – poručili su hrvatski izaslanici.

Napominjemo kako je i facebook stranica našega portala blokirana! Stoga smo otvorili novu, koju možete podržati lajkom ovdje:

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari