Pratite nas

BiH

Štefan 
Füle: EU nije odustao od BiH

Objavljeno

na

Komentar povjerenika EU za proširenje i politiku susjedstva Štefan 
Füle-a za Večernjak:

Ova godina je bila veoma teška za Bosnu i Hercegovinu. Prizore razaranja i šteta prouzročenih poplavama će biti teško zaboraviti. Ipak, usprkos neviđenom obujmu ekonomskih gubitaka i osobnih patnji, duh suradnje je pomogao ovoj zemlji i njenim građanima prevladati najgore te se postupno okrenuti budućnosti.

U tim teškim trenucima Europska unija je pokazala solidarnost s građanima Bosne i Hercegovine: prvo, kroz neposredne i važne aktivnosti spašavanja i pomoći, a drugo, pružajući podršku sanaciji i obnovi. Sredinom srpnja, Europska komisija, Francuska i Slovenija organizirale su donatorsku konferenciju na kojoj je od međunarodnih donatora prikupljeno više od 800 milijuna eura “soft” kredita i nepovratnih sredstava. U kolovozu smo pokrenuli Program EU za oporavak od poplava za Bosnu i Hercegovinu vrijedan više od 43 milijuna eura s ciljem pružanja pomoći lokalnim zajednicama i najugroženijima.

Taj isti duh solidarnosti, zajedničke odgovornosti i hitnosti treba voditi političke lidere u Bosni i Hercegovini na njenom putu k EU.

To, do sada, skoro da nije tako. Bosna i Hercegovina nije prevladala zastoj u europskim integracijama zbog nedostatka političke volje njenih lidera, usprkos iskrenim naporima nekih od njih. Stoga, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU – koji bi predstavljao važan korak na putu zemlje prema europskim integracijama – još nije na snazi.

2010. godine, kada sam počeo raditi kao europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva, nadao sam se da će Bosna i Hercegovina nastaviti nadograđivati svoja prethodna postignuća i, uz podršku EU, poduzimati djelotvorne korake u cilju napredovanja zemlje na putu europskih integracija. Bio sam sretan kada smo zajedno uspjeli izraditi Mapu puta za pripremu zahtjeva za članstvo u EU. Međutim, lideri zemlje nisu ispoštovali svoje obveze jer su slijedeći vlastite nacionalne ili stranačke programe propustili postići konsenzus. Ako se trenutačni zastoj nastavi, ekonomija će i dalje posrtati, ljudi će biti sve siromašniji, a mladi i talentirani će nastaviti odlaziti iz zemlje. Ne mora biti ovako. Političke vođe u zemlji se moraju sastati i zajednički ispuniti težnje građana.

U veljači ove godine sam morao obustaviti napore na posredovanju usljed propusta političkih lidera da se dogovore o neophodnim reformama. Ali, Europska unija nije odustala od Bosne i Hercegovine. Poplave su pokazale da snažna solidarnost povezuje ovu zemlju i ostatak Europe. Sporazum za rast i zapošljavanje, koji je ovog ljeta predstavljen u Sarajevu, predlaže nekoliko konkretnih mjera za rješavanje ključnih strukturalnih ekonomskih problema. One bi trebale biti osnova za političke stranke u budućoj koaliciji za pokretanje hitnih ekonomskih reformi. Nakon izbora, treba poduzeti odlučne korake kako bi se zemlja vratila na put europskih integracija i omogućilo Bosni i Hercegovini da iz postdaytonske faze krene u fazu pristupanja Europskoj uniji. Ne postoji nijedan razlog za zaostajanje Bosne i Hercegovine  za drugim zemljama regije. Vrijeme je da političari u ovoj zemlji zajednički i s obnovljenim elanom rade za bolju budućnost svog naroda.

(Piše  Štefan Füle za VečernjiList)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U četvrtak rasplet situacije oko Vijeća ministara BiH i Parlamenta?

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda PSBiH boravio je danas u Tuzli u posjetu Županijskom odboru HDZ Tuzla te se osvrnuo na trenutačnu politiku odnosa prema Hrvatima u Tuzlanskoj županiji.

Na pitanje novinara zašto vlast na federalnoj kao ni na državnoj razini još uvijek nije formirana, Čović je rekao:

– Prošlo je 13 mjeseci od općih izbora. Mi ćemo u četvrtak imati razgovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a već je dogovoren i Kolegij Doma naroda kao i zajednički kolegij oba doma. Nositelji tog kolegija su SNSD-e, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovor s predstavnicima SDA da utvrdimo priču oko izbornog zakona. Tako da, vjerujem da bi u četvrtak oko 15.00 sati mogli imati jasan pogled u budućnost od onog pesimističnog koji je bio do sada, a s ciljem da se uspostavi što prije novo Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština, a samim time i druge razine vlasti – rekao je između ostalog Čović, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: FTV teroriste ISIL-a naziva ´borcima koji su zapeli između Iraka i Sirije´

Objavljeno

na

Objavio

Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijskog Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.

Dvojica od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor.

Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.

Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.

“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.

Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.

Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.

„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.

“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emmanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći, radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.

-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti.

Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.

Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.

Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emmanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom.

Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika, naglašava prof. Barbarić

 

Macron: BiH je tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari