Pratite nas

Razgovor

Stepinčev život je moderna priča o svecu

Objavljeno

na

Nadbiskup pred prvom postajom Križnoga puta u Mariji Bistrici 1943.

Razgovor s dr. Claudijom Stahl, autoricom knjige na njemačkom jeziku: „Alojzije Stepinac – Die Biografie“ (Verlag Ferdinand Schöningh, Paderborn, 2017.)

Dr. Claudia Stahl je sutkinja na Upravnom sudu u Cottbusu u Njemačkoj. Za sebe kaže kako obiteljski nije povezana s Hrvatskom, a rođena je u Hamburgu. Katolkinja je. Studirala je pravo, glazboslovlje i filozofiju, a danas živi u Berlinu i Cottbusu.

Alojzije Stepinac u Hrvatskoj je velika i neiscrpna tema, koja poprima međunarodne razmjere. Što je Vas potaklo da napištete tako opširno djelo o Blaženiku na njemačkom jeziku?

Nažalost, još uvijek se nailazi na mnoge neistine i netočna mišljenja o životu i djelovanju nadbiskupa Stepinca i to primjerice da je bio ratni zločinac, nacistički kolaborator ili fanatik. U međuvremenu su na hrvatskom jeziku objavljeni najvažniji izvori o njemu. Međutim na njemačkom jeziku je nedostajao aktualni biografski prikaz koji objedinjuje sve te izvore. Nadam se da će moja knjiga omogućiti jednu pravednu raspravu temeljenu na pouzdanim činjenicama.

Za Vašu se knjigu može reći kako je najopsežnije djelo o bl. Alojziju Stepincu na njemačkom jeziku. U njoj se po prvi put donose dosad nepoznati dokumenti koji osvjetljuju povijesne postavke njegova djelovanja i njegova odnosa s Njemačkom. Je li ujedno u tome i njezina posebna vrijednost?

To je važan aspekt. Alojzije Stepinac je bio nadaren čovjek širokog obrazovanja. Uz hrvatski i latinski tečno je govorio njemački, francuski i talijanski. Tijekom svoga života bio je usko povezan s kulturom njemačkoga govornog područja. Unatoč njegovoj izolaciji tijekom poslijeratnog razdoblja zanimao se za politički i društveni razvoj u inozemstvu. Pratio je tadašnje velike rasprave o ponovnom njemačkom naoružanju, o njemačko-francuskom prijateljstvu i o početku europskog ujedinjenja. Međutim, neka je događanja na Zapadu smatrao vrlo kritičnima.

Njemačka javnost se oduvijek zanimala za Stepinca

Euharistijski kongres u Bjelovaru 19. i 20. lipnja 1935.

Vaša knjiga ima 592 stranice. Knjigu ste pisali na temelju autentičnih izvora, ali i na temelju izbora druge i ostale literature. Ono što plijeni pozornost je svakako Vaše istraživanje o bl. Alojziju Stepincu u arhivima njemačkih (nad)biskupija: Berlin, Freiburg, München i Speyer, kao i Povijesnog arhiva radija SWR (Südwestrundfunk) iz Stuffgarta i Političkog arhiva službe vanjskih poslova iz Berlina. Do kojih ste spoznaja posebno došli?

Izvori prikazuju kako se sudbina kardinala Stepinca u mladoj Saveznoj Republici Njemačkoj 1950-ih godina pomna pratila. On je kod nas bio  poznata osoba. Njemačko veleposlanstvo u Beogradu redovito je izvješćivalo Službu vanjskih poslova SR Njemačke o njemu. Neki Nijemci su toliko bili fascinirani Stepincem da su ga potajno čak i u avanturističkim okolnostima posjećivali u njegovu zatočeništvu. Potom bi slali izvješća svojih iskustava njemačkim biskupima. Jedan od Stepinčevih liječnika, koji je tijekom njegova zatočeništvo medicinski skrbio o njemu, također je bio iz Freiburga. U tada podijeljenoj Berlinskoj biskupiji zatočeni zagrebački nadbiskup, koji je teško patio, izazivao je posebnu pozornost.

Knjiga kronološki ocrtava bitne postaje Stepinčeva života

Knjigu ste podijelili u osam dijelova: Sin seljaka i časnik (1892.-1924.), Svećenička formacija (1924.- 1934.), Nadbiskup u prvoj Jugoslaviji (1934.-1941.), Djelovanje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.- 1945.), Osuda u komunističkoj Jugoslaviji, U zatvoru (1946.-1951.), Zatočeništvo i smrt (1951 .- 1960.) i Djelovanje nakon smrti. U kojoj ste mjeri takvim pristupom uspjeli zaokružili cjelokupni život i djelovanje bl. Alojzija Stepinca?

Knjiga kronološki ocrtava bitne postaje njegova života. Stepinac je kao nadbiskup morao opstati u trima različitim strukturama države te se suočavati s velikim ideologijama 20. stoljeća. Stoga sam prikazala povijesnu i crkvenu pozadinu ako se to činilo potrebnim za razumijevanje Stepinčeva života i djelovanja i ako su za određena pitanja već postojala pouzdana povijesna saznanja.

Po struci ste i pravnica. Koliko Vam je pomoglo pri pisanju knjige iskustvo gledanja na Blaženika i njegovo doba s tog motrišta?

Ne osjećam se pozvanom suditi o blaženom Alojziju. Mislim da bi svaki čitatelj trebao stvoriti svoju sliku osobno. Stepinac je – noseći odgovornost – kao nadbiskup morao odlučivati u vrlo teškim situacijama. U knjizi sam iznijela i odvagnula argumente za i protiv njega. Kao pravnica mogu reći da je njegova osuda 1946 . godine bila u potpunosti neodrživa. Iz crkvene perspektive odluka o njegovoj kanonizaciji sada je u ruci pape Franje.

Tajna Stepinčeve privlačnosti

Vaša knjiga dolazi u pravo vrijeme. Za vjerovati je kako će Crkva uskoro proglasiti bl. Alojzija Stepinca svetim. Po čemu je on, po Vama, poseban, i što od njegove svetosti može posebno baštiniti Katolička Crkva?

Stepinčev život je moderna priča o svecu. Pomogao je potrebitima i progonjenima bez obzira na njihovu religiju, podrijetlo ili rasu. Posebice je bio uz najslabije. Neustrašivo je svjedočio svoju vjeru s velikom jednostavnošću, kroz osobnu patnju i u solidarnosti sa svim supatnicima. Kada je 1946. godine obilježen  kao zločinac i isključen iz javnosti, bio je osuđen na šutnju te je izgubio svoju moć javnog djelovanja. Približno pola vremena svoje biskupske službe, što je ipak 13 godina, proveo je u zatvoru i zatočeništvu. Mogao je emigrirati na Zapad, ali on je htio ostati sa svojim vjernicima, čak i kada je već bio smrtno bolestan. Što je bio nemoćniji, to su više ljudi bili okrenuti prema njemu. To je još i danas tajna njegove privlačnosti. Crkva u Njemačkoj bi također trebala čuvati spomen na to veliko svjedočanstvo.

I za kraj, što Vama osobno znači život i djelo bl. Alojzija Stepinca?

Blaženi Alojzije Stepinac je moj krizmani zaštitnik. Iskusila sam njegov zagovor i  zahvalna sam mu za toliko toga. Papa lvan XXIII. rekao je nakon Stepinčeve smrti u veljači 1960. na misi zadušnici u bazilici sv. Petra: ,,On je mojoj duši bio vrlo drag.”  Željela bih se tom priključiti .

Razgovarao: Adolf Polegubić, objavljeno u Živa zajednicaList hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj, broj 1-2(372), 2018. godina str. 6-7. / BiramDobro.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Miroslav Tuđman: Srbija se još uvijek nije oslobodila percepcije da je regionalna sila

Objavljeno

na

Objavio

U Podcast Velebitu je gostovao saborski zastupnik Miroslav Tuđman, autor brojnih vrlo kvalitetnih znanstvenih djela poput ‘Informacijsko ratište i informacijska znanost’, ‘Programiranje istine’, ‘Programirane hereze i hrvatski otpori’, ‘Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije’, ‘Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj’, ‘Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salvet’, ‘Vrijeme krivokletnika’ i druge.

♦ Zbog čega je svaki novi saziv Sabora lošiji od prethodnog?
♦ Kako su tehnologija i društvene mreže neke saborske zastupnike pretvorile u političke egzibicioniste?

♦ Kako globalizacija, fragmentacija i partikularne istine mijenjaju političke procese?
♦ Zašto hrvatska intelektualna elita od HAZU-a pa na dalje izbjegavaju važne društvene teme?

♦ Zašto Hrvatska nema nacionalnu strategiju?
♦ Jesu li danas mediji utjecajniji u oblikovanju državne politike?

♦ Zašto zastupnici u Saboru, dok su upaljene kamere, bacaju drvlje i kamenje jedni na druge, a kad se ugase onda razgovaraju kao dobri prijatelji?
♦ Što znači kampanja borbe protiv nasilja u obitelji, vodi li ona u konačnici prema ukidanju obitelji jer se njome obitelj prikazuje kao naslino okružje?
♦ Što znače prosvjedi u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, BiH?

♦ Jesu li prosvjedi u Srbiji djelo vanjskog pritiska protiv vlasti Aleksandra Vučića?
♦ Vodi li situacija u BiH sukobima ili raspadu te države?
♦ Je li Turska započela ‘brakorazvodnu parnicu’ za izlazak iz NATO-a?

♦ Je li zapadna civilizacija prošla vrhunac svojeg razvoja i počela proces propadanja?
♦ Je li dobra usporedba današnjega trenutka i onog s kraja Rimskoga carstva?
♦ Tko su ‘Oni’?

♦ Tko je Ivo Goldstein i koji su njegovi ciljevi?
♦ Je li današnja Hrvatska okupirana od onih koji nisu htjeli samostalnu Hrvatsku?
♦ Je li i u Hrvatskoj ‘duboka država’ jača od Vlade i politike?

♦ Što će prelazak Kreše Beljaka na stranu ljevice značiti za HSS?
♦ Zašto je HDZ u koaliciji s čovjekom koji ih je nazvao ‘neiživljenim pederima’?
♦ Zašto hrvatska vlast dozvoljava ljudima poput Milorada Pupovca da obezvrijeđuje vrijednosti identiteta hrvatskog naroda?

♦ Jesu li oni koji nisu htjeli Hrvatsku, danas na pozicijama vlasti i moći pa je danas svojataju u punom smislu te riječi?
♦ Kako bi Franjo Tuđman komentirao današnju Hrvatsku? – Ima li hrvatski narod sposobnost apsorbiranja stranaca?

Odgovore na ova i druga pitanja, potražite na Podcastu Velebit.

 

Miroslav Tuđman: Paradoksalno je da se sotoniziraju oni koji govore o federalizmu u FBiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Plenković: Pupovac i ja još se nismo čuli, tu sam i čekam njegov poziv

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

‘Predsjednica ima našu potporu za novu kandidaturu, ali ne slažem se s njom da se lošije živi nego prije dvije godine’

Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je u nedjelju kako mu je želja da u Jasenovcu bude jedinstvena komemoracija i kako je stav vlade – otići u Jasenovac i pokloniti se jasno i nedvojbeno žrtvama ustaškog režima kao i da u Bleiburg neće ići jer u “ovom trenutku zna da taj dan ima drugu veliku obvezu”, a ponovio je i kako Gabrijela Žalac ostaje ministrica u njegovoj vladi do kraja mandata.

“Razgovarali smo sa Savezom antifašista, gospodinom Habulinom, na njegov zahtjev. On je bio po toj i po drugim temama. Izrazili smo ponovno našu želju da se organizira jedinstvena komemoracija i smatramo da bi to bilo dobro.

Razgovarali smo i s predsjednikom Židovske općine i njemu smo prenijeli istu poruku. Oni će imati sigurno konzultacije i na njima je da procijene što će napraviti. Naš je stav vrlo jasan: otići u Jasenovac, pokloniti se žrtvama ustaškog režima, sasvim jasno i nedvojbeno kao što smo na toj temi napravili primjerice kroz novousvojeni kurikulum povijesti”, rekao je Plenković u intervjuu RTL-u.

U Bleiburg ni ove godine, kaže, neće ići. “Ja ću imati tada neke druge stvari na dnevnom redu koje već sada znam ali nisu još da ih objavim za javnost”, pojasnio je premijer Plenković.

Na pitanje kako u Bleiburgu na komemoraciji nije bio niti prethodne dvije godine premijer je naveo kako je tamo bio predsjednik Sabora, ministri, njegovi izaslanici. “Ja u ovom trenutku znam da taj dan imam drugu veliku obvezu”, rekao je.

Bleiburg: Komemoracija se treba održati

Opetovano je komentrao i odluku Katoličke crkve Koruške da odbije molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga.

“To je prije svega pitanje dijaloga između Hrvatske biskupske konferencije, Biskupije u Koruškoj, Austrijske biskupske konferencije. Ukoliko mi možemo na bilo koji način pomoći u tom dijalogu tu smo, spremni smo putem veleposlanstva ili drugih kontakata”, rekao je.

Hrvatski sabor, podsjetio je, pokrovitelj je komemoracije.

“Naš je stav da se komemoracija treba održati. O tome da li će se ili ne služiti misa to ovisi o odnosima između HBK i Austrijske biskupske konferencije. Ja smatram da bi to bilo dobro i vjerujem da će oni kroz dijalog pronaći najbolje rješenje. Ono što je ključno je da svi koji idu ne politiziraju komemoraciju, da nema obilježja koja nisu dopuštena i da nema pokušaja zlorabljenja komemoracije”, poručio je.

Govoreći o predstojeći europarlamentarnim izborima Plenković je kazao kako će oni biti 26. svibnja, izrazio je uvjerenje kako će predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović 26. ožujka raspisati izbore te poručio kako se HDZ za njih priprema.

“Siguran sam, a to govore i brojne ankete, da će se potvrditi dominantna snaga HDZ-a kada je riječ o proeuropskim ozbiljnim strankama na hrvatskoj političkoj sceni”, poručio je premijer.

Na pitanje koliko je spreman čekati predsjednicu da se izjasni hoće li u utrku za Pantovčak kazao je kako su u stalnom kontaktu te kada ona formalno donese tu odluku HDZ će na svojim tijelima donijeti odluku. U ovom trenutku nemamo nikakav razlog da je ne podržimo, nego dapače smatramo da ima najveće šanse”, poručio je.

Na pitanje ima li HDZ i ‘rezervnu opciju’ kazao je da nema rezervne opcije.

Upitan ima li mjesta na listi  za europarlamentarne izbore i za aktualnu ministricu regionalnog razvoja Gabrijelu Žalac s obzirom na prometnu nesreću u kojoj je sudjelovala s isteklom vozačkom dozvolom, a u kojoj je ozlijeđena 10-godišnja djevojčica, rekao je kako Žalac nastavlja svoj posao te kako još nije primio nikakve konkretne prijedloge Vukovarsko-srijemske županije.

Ministrica Žalac će biti ministrica u vladi do kraja mandata

“Ministrica Žalac će nastaviti svoj posao. Ja u ovom trenutku još nisam primio nikakve konkretne prijedloge Vukovarsko-srijemske županije. O tome ćemo razgovarati ovaj tjedan”, rekao je Plenković. Na hipotetsko pitanje, što bi napravio kada bi primio takav prijedlog te ne bi li mu u tom bilo nešto sporno Plenković je uzvratio: “Ministrica Žalac će biti ministrica u vladi do kraja mandata”.

Ponovio je i kako je Žalac napravila prekršaj, kaznu je platila na licu mjesta te kako od nje zna i da danas ima važeću vozačku dozvolu.

Upitan hoće li ostati ministrica i ako DORH podigne kaznenu prijavu, Plenković je uzvratio da “ne spekulira o tome” te kako “ne zna što će DORH napraviti i da nema hipotetskih odgovora na hipotetska pitanja”.

Na pitanje je li se čuo sa SDSS-ovim Miloradom Pupovcem koji se nije prošlog tjedna nije pojavio na koalicijskom sastanku, a ranije je najavljivao i kako bi SDSS mogao izići iz koalicije Plenković je uzvratio kako se nije čuo.

I dalje čekam Pupovčev poziv

“Ja sam i dalje tu i čekam poziv”, rekao je kratko Plenković, a na pitanje što je sporno uzvratio je kako to treba pitati Pupovca.

Upitan je li mu sporno paljenje lutke s Pupovčevim likom na karnevalu u Kaštelima Plenković je rekao: “I da hoću ne mogu izračunati koliko je na karnevalu spaljeno lutaka sa mojim likom pa se ne uzrujavam sa satirom”.

Dodao je i kako “gledati koga se gdje pali na karnevalima” nije sport s kojim će se on baviti.

“Ja u svakom slučaju želim da svi manjinski zastupnici budu dio parlamentarne većine, da budu dio koalicije i zajedničkih napora i iskoraka u ovoj vladi u pogledu projekata, plana i niza aktivnosti gdje su manjinski zastupnici dali brojne korisne sugestije. Želim da se u Hrvatskoj 2019. svaki Srbin, Bošnjak, Albanac, Slovak, Mađar, Rom dobro osjeća i želi živjeti ovdje”, poručio je Plenković.

Dodao je međutim i kako postoje određene političke snage koje kontinuirano žele polarizirati društvo ali ih nije htio imenovati jer im, kaže, ne želi raditi marketing.

Oko Uljanika odluka na temelju provjerenih i točnih informacija 

Plenković nije konkretno odgovorio zalaže li se za stečaj ili restrukturiranje Uljanika, s obzirom da oko tog pitanja nema suglasja između dva ministra u njegovoj vladi – ministra financija Zdravka Marića i gospodarstva Darka Horvata.

“Vlada je jedna jedinstvena, a odluka koja će se donositi, donosit će se na temelju provjerenih, točnih informacija, scenarija i restrukturiranja i eventualnog scenarija stečaja”, rekao je.

Na pitanje kojem je rješenju on bliži rekao je kako se “ne radi o bliskosti već o tome što se može učiniti za hrvatsku brodogradnju”.

O brojkama koje je tražio od svojih ministra vezanih za Uljanik nije govorio tek je rekao da “brojeva ima” ali ne želi o njima razgovarati jer ih je jako puno te je najavio niz sastanaka tijekom ovog tjedna na tu temu. “Izračunat ćemo točno što je bolje”, poručio je.

(Hina)

 

Milorad Pupovac – majstor medijske manipulacije

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari