Pratite nas

Intervju

ŠTERC: Iseljeništvo treba uključiti u politički i društveni život Hrvatske

Objavljeno

na

Dramatičnim upozorenjima o potrebi rasta broja stanovnika u Hrvatskoj mnogi demografi već desetljećima pokušavaju skrenuti pažnju politike na veliki problem odumiranja stanovništva. Jedan do njih je i demograf dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poznat po izravnim i smjelim tvrdnjama.

[ad id=”93788″]

Do sada mjere koje su poduzimane nisu dovodile do željenih ishoda, a s najavljenim osnivanjem Ministarstva obitelji, useljeništva i demografske obnove će ipak pričekati dok nova vlada ne preustroji i smanji broj ministarstava. Šterc ukazuje da bi veliku ulogu u gospodarskoj i demografskoj obnovi Hrvatske trebalo imati iseljeništvo, pa kao jednu od mjera predlaže studiranje djece iseljenika na hrvatskim sveučilištima. U razgovoru za Lider poručuje da se moramo konačno maknuti od politizacije i vulgarizacije demografske revitalizacije Hrvatske, jer to nije samo političko, niti svjetonazorsko pitanje. To je pitanje, upozorava, hrvatske gospodarske i ukupne budućnosti te opstanka hrvatskog naroda.

Kako iseljeništvo može pomoći Hrvatskoj gospodarski i demografski?

– Prema intenzitetu iseljavanja kroz cijelo 20. stoljeće i 15 godina ovog, vjerojatnim stopama reprodukcije, rodnosti, smrtnosti i ukupnog fertiliteta u novim sredinama, zadržavanju hrvatskog identiteta u nekom od osnovnih oblika i općem poznavanju demografskih struktura i trendova u Hrvatskoj i drugim zemljama, moguće je procijeniti potencijal izvan domovinske Hrvatske na nešto iznad tri milijuna osoba. Ukupno je to preko dvije trećine domovinske Hrvatske, a takvi su slični odnosi i fertilnih kontingenata stanovništva. Prema podacima Svjetske banke za 2014. godinu u financijski sustav Hrvatske uplaćeno je doznakama oko 1,6 milijarde dolara, a po istim procjenama u Hrvatsku je gotovinski još ušlo oko 50 posto tog iznosa, dakle ukupno 2,4 milijarde dolara ili oko 14 posto godišnjeg proračuna. Procjenjuje se također da među hrvatskim iseljenicima ima preko 900 etabliranih firmi koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju na svjetskom tržištu, a osoba sa znanstvenim statusom više nego u Hrvatskoj… Je li to potencijal? Objektivno veliki kojeg domicilna Hrvatska nije do sada niti kroz jedan ozbiljni model valorizirala u obostranom interesu kroz povezivanje ljudi i djelatnosti, kroz društveni, znanstveni i politički život, razmjenu, jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske… Ničim, iako je logično i vidljivo u svim emigracijskim zemljama upravo takvo povezivanje na kojem se gradi gospodarski, društveni i svaki drugi uzlet, a u nekim zemljama je to i strategija domovinske sigurnosti. Navedimo tri zemlje kao primjer: Irsku, Izrael i Poljsku, a sve je bliže tome i Rusija. Navedimo i to da nama susjedne zemlje nastale raspadom bivše zajednice visinu godišnjih doznaka imaju na apsolutnoj razini preko pet milijardi dolara (Srbija i Bosna i Hercegovina, dakle dvostruko više nego Hrvatska) i s još većim udjelom u državnom proračunu i s manjom apsolutnom emigracijom. A mi još uvijek razmišljamo bi li ili se hrvatsko iseljeništvo trebali uključiti i u politički život Hrvatske, kojim usput s osam zastupnika velikim dijelom upravljaju manjinske skupine. Osnovni problem Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom je to što se ono i danas prevladavajuće smatra političkom emigracijom u odnosu na bivšu državu i politički sustav, konkurencijom etabliranim strukturama zadržanim iz bivšeg sustava koji dominantno upravljaju gospodarstvom, financijama pa i političkom moći. Ovakav potencijal s gotovom idealističkim pogledima na Hrvatsku izostaviti iz bilo kakve razvojne koncepcije gotovo je nezamisliv u zemljama s velikim iseljeništvom. Mogli bi još puno toga reći o svjesnom udaljavanju iseljeništva iz privatizacije, o nedostatku nacionalne razvojne strategije, o klasičnoj političkoj diverziji prema iseljeništvu, nedostatku hrabrosti u odlučivanju… Gospodarski i demografski iseljeništvo ne mora pomagati Hrvatskoj, ono se samo mora uključiti u društveni i politički život domicilne Hrvatske. S njim će doći postupno i gospodarska i demografska revitalizacija kroz imigracijski model. Nije to novina jer nam je put pokazala Irska.

Oslanjate se u svojim tvrdnjama posebno na primjere Irske i Izraela. Možete li pojasniti točno o čemu se radi? Što su to učinili dobro, a što bi Hrvatska mogla primijeniti u svom slučaju?

– Prvo ćemo spomenuti Izrael. Poseban upravo po imigracijskom modelu revitalizacije kroz imigracijski ured izravno pod vladom i iznad ministarstava, kao dio njihove domovinske sigurnosti. To je koncept, strategija, osnova egzistiranja i razvoja, uvjetovan geopolitičkim odnosima u regiji, a temeljen na bogatstvu populacije izvan domicilne zemlje i privrženosti identitetu. Rekli smo da je to posebno i nije lako takav model, koncepciju i strategiju postaviti u drugačijim okolnostima i u drugim zemljama, ali ga valja znati kao mogući okvir i radi mogućih težnji. Prednost hrvatskog prostora u odnosu na izraelski je u izraženijem prostornom potencijalu kojeg Hrvatska ima.

Republika Irska je do prije 20 godina imala gotovo isti broj stanovnika kao i Hrvatska, negdje oko 4,4 milijuna. Danas Hrvatska ima nešto manje od 4,2 milijuna stanovnika, a Irska oko 4,6 milijuna sa svim pozitivnim demografskim pokazateljima, posebno prirodnim prirastom. Uzlet Irske upravo je počeo u to vrijeme zasnovan na razvojnim koncepcijama prostornog potencijala Irske i njenom prostoru svojstvenih djelatnosti i zajedništvu iseljene i domovinske Irske kroz razvoj novih tehnologija, uvođenje inovacija u gospodarske djelatnosti, korištenju iskustva, znanja i ukupnog potencijala irskog iseljeničkog i domicilnog stanovništva. Razvojem gospodarstva počela je imigracija u Irsku, stranaca i Iraca, što dovodi do ukupnog demografskog rasta, prirodnog rasta i manje-više svih pozitivnih demografskih pokazatelja. Ukupni je broj stranaca u Irskoj oko 10 posto, uz etničku homogenost istu kao u Hrvatskoj. Irska i dalje potiče useljavanje i povratak Iraca kroz razvojne demografske poticajne mjere. Hrvati koji su doselili u Irsku dobivaju primjerice dječji doplatak i za djecu koja nisu u Irskoj. Koncept demografske revitalizacije Irske nije utemeljen na ideološkim, svjetonazorskim i sličnim pitanjima, iako i njih ima, nego je komplementaran gospodarskom razvoju.

Koje su mjere najbrže primjenjive, a koje su dugoročne?

– Hrvatska mora odmah institucijski posložiti najveću razinu povezivanja sa svojim iseljeništvom i time pokazati želju, koncepciju i namjeru i dijelom anulirati sve negativnosti koje su bile vezane za udaljavanje hrvatskog iseljeništva iz privatizacije, financiranje obrane zemlje i za silno administriranje bivšeg ministarstva, cijele državne i lokalne uprave i samouprave. Hrvatska mora postaviti ključne baze podataka o broju, demografskoj strukturi, razmještaju, ekonomskoj aktivnosti, obrazovnom potencijalu iseljeništva, djelatnostima kojima se iseljeništvo bavi na regionalnoj i svjetskoj razini, znanju, sposobnostima, identitetu te želji za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku. Moramo postaviti razvojnu koncepciju i strategiju prema svom iseljeništvu i definirati njegovu društvenu i političku ulogu u modelu jedinstvene domovinske i izvan domovinske Hrvatske. Hrvatska mora početi razvijati djelatnosti u zemlji koje su komplementarne razvijenim djelatnostima naših iseljenika na svjetskom tržištu sukladno prostornom potencijalu Hrvatske i gospodarskom i intelektualnom potencijalu iseljene Hrvatske.

Još uvijek nismo razvili, a kamo li postavili model turističkog razvoja prema iseljenoj Hrvatskoj, prema kojem bi možda podigli prihode od turizma i na preko 10 milijardi eura godišnje. Nismo ni probali. Hrvatska nema niti jednu ozbiljnu mjeru demografske politike usmjerenu prema iseljenoj Hrvatskoj u smislu poticaja povratka, poticaja razvijanja djelatnosti u hrvatskim ruralnim, otočnim, brdsko-planinskim i pograničnim područjima. Znamo svi kakve su administrativne prepreke bile pred povratnicima u devedesetima, pa je zato bitna ta organizacijska razina koja bi iz svih sfera društvenog, političkog i gospodarskog života micala administrativne, zakonske i svake druge prepreke povratka. Niti jedna demografska mjera nema smisla ako se postavi bez promjene ovih okvira, koncepcije gospodarskog i regionalnog razvoja i promjene ukupne atmosfere u zemlji. Smatramo ih uz te promjene i pretpostavke tehničkim mjerama koje su redom sve primjenjive odmah i dugoročne. U svim prije navedenim područjima nadležne službe državne i regionalne razine trebale bi imati na državnom vlasništvu koje se ne obrađuje i koje nije dano u koncesiju, razrađene elaborate razvijanja prostoru komplementarnih djelatnosti i njih ponuditi po različitim modelima, sve do davanja u privatno vlasništvo hrvatskim povratnicima, mladim obiteljima i svim zainteresiranima u Hrvatskoj. Gotovo samonikle inovacije u prostoru kao što su obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, jako su dobar primjer poticanja i revitalizacije prostora i stanovništva koje vlada apsolutno mora poticati kroz različite modele i uvjete.

Ističete kako bi trebalo djecu iseljenika školovati na hrvatskim fakultetima ne bi li se povezali s domovinom i ostali ovdje. Kako bi se to moglo provesti?

– Jednostavno. Napravimo konačno plan što Hrvatskoj treba i definirajmo upisne kvote sukladno tome. Ne upisujmo zanimanja kojima završene studente usmjeravamo prema iseljavanju, uvedimo na sveučilišta konkurenciju među nastavnicima i ne plaćajmo iz proračuna nastavnike čija predavanja u izbornoj varijanti studenti ne upisuju. Ne plaćajmo nastavnike kod kojih se godinama studenti ne prijavljuju na diplomski ispit, maknimo iz akademskog sustava osobne istraživačke želje (osim na privatnim fakultetima koji se plaćaju), uvedimo tržišne studije na etablirane fakultete, razvijajmo studije sukladne specifičnostima našeg prostora za koje bi bili zainteresirani strani studenti recimo studij jadranske obale ili studij krške obale, jer je danas studentska populacija toliko umrežena i mobilna da bi sasvim sigurno privukli studente iz svijeta. Ukinimo kvote za upise našim iseljenicima i ne postavljajmo im uvjete vezane za jezik, različitost programa, dužinu studiranja i slično. Time bi im možda u tih pet godina studiranja i upoznavanja hrvatskog načina života omogućili lakšu odluku o ostanku, privukli njihove starije članove obitelji kroz domove za starije visokog standarda. Vjerojatno zvuči idealistički, ali nismo ni probali.

Smatrate li da ima volje u iseljeništvu za povratak i ulaganje u Hrvatsku nakon iskustva za vrijeme Domovinskog rata? Što bi Hrvatska morala učiniti da pokaže kako misli ozbiljno i da se radi o dugoročnoj politici?

– Hrvatska bi svojim političkim postupcima, ozbiljnom strategijom, gospodarskom diplomacijom primarno lojalnoj zemlji koju predstavljaju, postavljanjem iseljeničkog potencijala u temelj gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje, organizacijskom razinom u političkom sustavu upravljanja i ukupnim djelovanjem trebala pokazati kako su vremena iskorištavanja iseljeništva za rata ili njegovog micanja iz privatizacije prošla. I nemojmo zaboraviti dva osnovna obilježja hrvatske klasične dijaspore: nisu željeli bivšu državu i komunizam!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari