Pratite nas

Pregled

Šterc: Najbolji primjer pravih demografskih mjera ima Mađarska

Objavljeno

na

Viktor Orban

Štercu se sviđaju Orbanove demografske mjere: ‘Hrvatska ima novca za to, ali ga ne odvaja’

“Postojeće stambene mjere koje država nudi političke su, a ne demografske naravi”, upozorava za Novi list demograf Stjepan Šterc, koji ističe kako su te mjere nedovoljne da bi zaustavile iseljavanje mladih i pad populacije.

“Takve su mjere najviše u interesu građevinara, kojima se otvara dodatno tržište. Kad drugih, boljih demografskih mjera nema, i ove se postojeće takvima nazivaju. U Hrvatskoj se čak i oslobađanje od tunelarine dijela stanovništva naziva demografskom mjerom”, kaže Šterc, a kao najbolji primjer pravih demografskih mjera ističe Mađarsku.

Podsjetimo, mađarski premijer Viktor Orban predstavio je demografske mjere prema kojima će u potpunosti osloboditi poreznih davanja žene sa četvero i više djece, a mlađe od 40 godina koje sklope brak imat će pravo na zajam od 36.000 eura, čiji se iznos otplate smanjuje za jednu trećinu rode li dvoje djece, odnosno zajam uopće ne moraju vratiti rode li troje djece.

Obitelji s troje i više djece imat će pravo na subvenciju od osam tisuća eura za kupnju vozila sa sedam sjedala, a bake i djedovi koji čuvaju djecu umjesto roditelja imati pravo na određenu naknadu za taj posao.

U Hrvatskoj porezna olakšica za prvo dijete iznosi 1.700 kuna, za drugo 2.500, a obitelj s četvero djece ima porezni odbitak od 4.750 kuna.

Šterc upozorava da je to premalo. Oko 500 novorođene djece pripisuje se tim mjerama, no Šterc smatra da ta brojka nije rezultat tih mjera, već ulaska generacija koje su se odlučile na kupnju stana u reprodukcijsku dob.

“Svakako je pozitivno što se rodilo toliko djece, no naše su ranije analize pokazale da je zapravo riječ o ulasku brojnih generacija u reprodukcijsko razdoblje”, kaže Šterc i napominje da Hrvatska novca za ozbiljnije demografske mjere ima, ali se za to ne odvaja.

Demografiji pridonosi i decentralizacija, smanjivanje poreznih stopa, a Šterc ističe i primjere Italije i Izraela.

“Ono što mi kao država nismo proveli jest usmjeravanje poreznog sustava prema demografskoj revitalizaciji. Imamo porezne stope jednake u svim dijelovima Hrvatske, jednake prema svim obiteljima. Zašto bi isti porez bio u izoliranom području Hrvatske, na kojem stanovništvo nestaje, i u Zagrebu? Zašto dvočlana obitelj ima iste porezne stope kao i šesteročlana? Zato što višebrojne obitelji kroz aktivnosti svojih članova doprinose proračunu”, navodi Šterc.

Smatra, također, da se koncept imigracijske radne politike pokazao se promašenim jer su velike migracije 2015. prema Europi pokazale da se ti ljudi teško uklapaju u europski način života i rada.

“Morat ćemo se vratiti, u cijeloj Europi, staroj paradigmi te radnu snagu dohvaćati kroz klasičnu populacijsku politiku, poput ove u Mađarskoj. Pokazalo se, između ostalog, da imigracija koja dijelom supstituira radnu snagu pada na teret proračuna, odnosno da je proračunski odljev sredstava prema imigrantskoj populaciji veći nego što je njezin doprinos gospodarstvu. To je vidljivo na primjeru Njemačke, no nitko takvo nešto ne želi priznati”, zaključuje demograf Šterc za Novi list

 

Pristaše Orbanovog plana u sedam točaka pozdravili su njegovu demografsku politiku nazvavši je ‘vizionarskom’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kako razvijenim zemljama reći: Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu

Objavljeno

na

Objavio

Nova Europska komisija istaknula je negativne demografske trendove kao jedan od ključnih problema Europe. Ima li Europska unija demografsku politiku? Slijedi li Hrvatska samo demografske trendove i zašto mjere demografske politike ne zaustavljaju iseljavanje u emisiji Intervju tjedna odgovarao je demograf Anđelko Akrap.

Nismo čuli ni za kakve mjere koje bi se provodile na razini EU-a. Predsjednica Komisije rekla je: ‘Gospođa Šuica zna probleme’ i ništa više. Ne sumnjam u dobre namjere EK, ali radi se o dugoročnim politikama i ona treba biti nadnacionalna, što u ovom trenutku nie moguće, kazao je Akrap. Smatra kako svaka država EU mora imati drugačiju strategiju, a kao usporedbu naveo je probleme Zagreba i probleme Like.

“Moćni uvijek žele ostati moćni”

Kako razvijenim zemljama reći: ‘Nemojte privlačiti ljude iz Hrvatske, mi gubimo radnu snagu i postat ćemo neodrživi neodrživi. Odakle ćemo mi tu radnu snagu privući ili možda možemo pripremati za vas radnu snagu’.

Razvijene zemlje mogu puno toga učiniti. Zašto ne investiraju u područja iz kojih se iseljava. Moćni uvijek žele ostati moćni. Takva je politika unutar EU-a. Neće nikad protiv sebe raditi. Nisam tu da osuđujem nego da naglasim da Hrvatska mora sama rješavati svoje probleme, uz pomoć EU-a, kazao je Akrap.

“Veliki problem su rad na određeno vrijeme i veličina plaće”

Naglasio je kako Francuska ima gotovo na razini obnavljanja stanovništva broj rađanja, a Češka bilježi porast broja živorođenih. Mađarska, Slovačka, Češka – te zemlje ulažu, naglasio je Akrap dodajući kako ovo nije stvar jedne Vlade. Smatra da će demografske mjere dati rezultata samo uz dobru ekonomsku politiku.

Mlade najviše muči, dodao je – rad na određeno vrijeme, jer ne mogu riješiti egzsitencijalne probleme i stambeno pitanje. Po broju mladih koji rade na određeno vrijeme smo među vodećima u Europi. Grade se stanovi u praznoj Slavoniji, a nema stanova tamo gdje se radi, poručio je. Upozorio je i na problem visine plaća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marijana Petir: Podržat ću Kolindu zbog demografske politike i borbe za neradnu nedjelju

Objavljeno

na

Objavio

Nacional.hr je u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovarao s Marijanom Petir, europarlamentarkom u bivšem 8. sazivu. Ona je u Bruxelles došla na poziv organizacije Europskog molitvenog doručka a održala je i niz bilateralnih sastanaka s čelnicima Odbora za poljoprivredu, i drugim zastupnicima i organizacijama.

Lista Marijane Petir na europskim izborima dobila je gotovo 50 tisuća glasova. Petir je za Nacional najavila da će, kada predsjednička kampanja službeno počne, podršku dati aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Kaže da je Grabar-Kitarović prepoznala najveći problem Hrvatske, lošu demografsku sliku te da je demografiju i traženje rješenja za populacijske mjere uspjela nametnuti kao glavne političke teme.

Ona tvrdi da je na međunarodnom planu Grabar-Kitarović napravila veliki iskorak i da danas gotovo ne postoji nitko na svijetu tko ne zna za Hrvatsku.

Osim navedenog Petir je još izjavila: ‘Posebno sam zadovoljna što je aktualna predsjednica podržala inicijativu o uvođenju slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena.”

Marijana Petir planira izaći na parlamentarne izbore iduće godine.

Još ne otkriva o kojim se točno modelima i strategijama radi, ali naglašava da svakako ostaje u politici.

Kritički je govorila o svojoj bivšoj stranci HSS. O tomu je izjavila: “Ta stranka više ni na koji način ne brani interese poljoprivrednika i razvoja hrvatskog sela. Njen predsjednik Krešo Beljak bavi se temama koje su u njegovom uskom interesu i koje služe njegovoj osobnoj promociji, on nema nikakav osjećaj za poljoprivrednike, hrvatsko selo i hrvatski narod”.

 

Dobro, a što je radila svih ovih 5 godina?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari