Connect with us

Pregled

Štern: U energetici više ne možemo govoriti o tržišnoj ekonomiji

Objavljeno

on

Koliko je ove godine poskupio život u Hrvatskoj? Hoće li inflacija usporiti? Zašto u Hrvatskoj građani mjesečno za hranu izdvajaju znatno više od prosjeka Europske unije? Može li rast stope inflacije ugroziti hrvatski ulazak u eurozonu?

Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić bili su prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, stručnjak za energetska pitanja Davor Štern i direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza.

Savić: Očekuje se s vremenom i popuštanje inflatornog pritiska

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić komentirajući korekciju HNB-a za stopu inflacije u idućoj godini s 2,1% na 2,4%, kao što je i ove godine njihova projekcija rekao kako je to prilagođavanje očekivanju kakvo imamo za ovu godinu.

– Zadnjih mjeseci prisutan je pritisak na rast cijena , no samo u nekim segmentima. Postoje skupine proizvoda i usluga koji se prate. Od rasta stope inflacije od 4,8% u studenom od 12 skupina proizvoda samo 3 se ističu s nešto višim rastom od prosjeka – hrana, alkoholna pića i duhan te prijevoz. Imamo sužen spektar proizvoda koji je pod pritiskom rasta cijena, no velik je udio energenata u rastu cijena. Bitno je naglasiti, na razini cijele godine očekuje se inflacija 2,3-2,4%, a iduće godine možda malo više no očekuje se s vremenom i popuštanje inflatornog pritiska. Korekcije nisu ništa neuobičajeno u ekonomiji, samo prilagodba realnoj situaciji, rekao je Savić.

Sever: Udar poskupljenja hrane najjači udar na kućanstva

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako je poskupio život prosječnim građanima RH više nego što to na prvi pogled statistike inflacije govore.

– U uvjetima u kojima su niska primanja u kućanstvima u tim uvjetima su neki segmenti udarili puno snažnije kod svojih poskupljenja na standard kućanstava nego neke druge cijene jer one na veliki dio kućanstava nemaju utjecaj. Kad je riječ o hrani, jasno je da je upravo udar poskupljenja hrane bio i najjači udar na kućanstva jer je najveći udio troška mjesečne potrošnje upravo na razini hrane. rekao je Sever.

– Vidjeli smo i po ovim podacima koji su se ovih dana pokazali, pa i danas, vezano za samu stopu inflacije da na jednoj strani kod nas je najveći udar išao upravo kroz povećanja cijena hrane, na drugoj strani unutar Europske unije se pokazalo da je najveći udar išao kroz energente, kroz poskupljenje energije, pa onda usluga pa tek onda ide sve ostalo, dodao je.

– Kad gledamo prosjek cijena hrane on je u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU između 92 i 93%, ali je udio troška hrane je negdje kod nas 28%, a u prosjeku EU 13%, a razvijenije zemlje i ispod 10%. Kad se na hrani fokusira puno poskupljenja onda je jasno koji je to udar. A zamislim koliko je to udar kod nekoga tko je na minimalnoj plaći ili su primanja oko minimalne ili prosječne mirovine, istaknuo je Sever.

Munjiza: U Hrvatskoj je puno manji rast cijena nego u Europi

Direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza rekao je kako je rast u Europi u tri kvartala robe široke potrošnje u kojoj je u velikoj većini hrana je 3,5% u odnosu na prošlu godinu.

– Taj rast od 3,5% sastoji se od 3,3% rast vrijednosti poskupljenja, a samo 0,2% rast količina prodaje. Kod Hrvatske je malo bolja situacija. Hrvatska raste 6% u potrošnji, a samo 1,5% je pitanje cijena, odnosno financijski rast, a ostalo je količinski rast. Hrvatska koja je dio EU ima puno manje učešće rasta cijena u odnosu na rast količina. Svi ste svjedoci, na radiju, TV velika je konkurencija i mi naprosto ne možemo dizati cijene hrane neodgovorno nego se uklapamo u poskupljenja, ili klimatske promjene ili ostale trendove koji čine naše ulazne troškove. Gotovo niti jedan trgovački lanac nije u mogućnosti dignuti cijene, a da to krajnji kupci ne uspoređuju s vikend akcijama ostale konkurencije. Poskupljenja su evidentna, ali se moramo uspoređivati s prosjekom ili zemljama. U Hrvatskoj je puno manji rast cijena nego u Europi, hrana čini dobar dio ukupne košarice stanovništva i ja vjerujem da neće inflacija prijeći ono što se već dogodilo u Europi, to je 3% u ovom dijelu za koji smo mi odgovorni, a to je roba široke potrošnje, naglasio je Munjiza.

Štern: Spekulacije se rađa u Europi i svijetu zbog procesa dekarbonizacije

Stručnjak za energetska pitanja Davor Štern komentirajući cijene energenata i što možemo očekivati na proljeće primjerice kod cijena plina za kućanstva rekao je kako je vrlo teško prognozirati do travnja.

– Procesi koji su doveli do poskupljenja plina i ostalih energenata se nastavljaju, ali i pogoršavaju. Stvar je nažalost izašla ispod kontrole. u energetici više ne možemo govoriti o tržišnoj ekonomiji. Postali smo podanici burzi i klađenja na burzama za buduće cijene u oblasti energetike za siječanj, veljaču. cijene se pumpaju u nebesa električne energije, plina, naftnih derivata. Vlada je donijela dobru odluku o maksimiranju cijena, pa je potom popustila. Nafta je bila 80 USD, sada je pala na 68 USD, ali cijena energenata ne pada. Tu se dogodio jedan energetski skandal gdje je roba potpuno izgubila njezine prave vrijednosti nego je postala pojam spekulacije. A spekulacije se rađa u Europi i svijetu zbog procesa dekarbonizacije. Europa je postavila vrlo velike ciljeve da je 2030. godine ukidaju u Njemačkoj dizel motora. To će dovesti do porasta cijene dizela, a neće biti dovoljno električne energije pa će i njoj rasti cijena kao posljedica toga. To je dugoročna vrlo loša perspektiva, smatra Štern.

Ivanov: Kriptovalute i dionice su izašle iz mode, “futuresi” su u modi

Prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upitana hoće li rast cijena energenata podići inflaciju u idućoj godini, možda i na 3% rekla je kako ne znamo što će biti s cijenom energenata te kako ulagači stalno traže priliku gdje će dobro zaraditi, trenutno su ta tržišta energenata zanimljiva za zaradu.

– Kriptovalute su malo izašle malo iz mode, isto tako i dionica, i onda “futuresi” (terminski ugovori, buduće cijene energenata, op.a.) i ostale izvedenice i financijska tržišta koja se tiču sirovina i energenata su trenutno u modi. Jasno da tu investitori djeluju na rast budućih cijena, a preko cijena energenata se to onda jednostavno materijalizira u cijene svih ostalih proizvoda i usluga. No, međutim nama se ove godine, to je moj osobno mišljenje, fenomen koji smo prije imali prigušen, a to su inflatorna očekivanja. Taj lančani slijed prijenosa na različite razine cijena, pogotovo hrane, nije toliko samo rezultat ograničenja koliko je činjenica da je cijena hrane vrlo fleksibilna. Ako postoji rizik da će inflacija rasti, i ako vi kao investitori i kao potrošači i kao veletrgovci počnete vjerovati da će rasti ona će rasti jer se inflatorna očekivanja ugrađuju. Ali ne možete ih tako lako ugraditi u cijene koje nisu fleksibilne. Hranu ćemo uvijek kupovati,ona kod ljudi s niskim dohotkom čini čak 40% ukupne potrošnje, a takvih je puno u Hrvatskoj. Cijene energenata i prijevoza su pod utjecajem svjetskih zbivanja, a ne pod utjecajem domaće inflacije ili nekakvih europskih kretanja cijena hrane ili slično, objasnila je Ivanov.

O cijeni nafte

Savić je rekao kako se iduće godine očekuje inflacije oko 2,6%. Smatra kako treba reći, da ne bi dodatno podgrijavali inflatorna očekivanja, da je cijena hrane porasla 1% u jedanaest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, a cijena nekih prehrambenih proizvoda je čak i pala, primjerice mesu i ribi.

– Cijene vrlo blago rastu i nadamo se da će tako i ostati. Očekujemo dodatan rast pod utjecajem kretanjem cijene energenata. Ako bude potrebno sigurno je da će Vlada ponovno reagirati da spriječi šokove. Vlada prati kakva će biti očekivanja cijena naftnih derivata u idućoj godini. Ove godine se očekuje prosječna cijena nafte 70 USD/barel, iduće godine oko 74 USD/barel, no međutim 2023. bi trebala biti 65 USD/barel prema prognozama Svjetske banke. Ako se nešto takvo i dogodi smanjit će se inflatorni pritisci, rekao je Savić.

Trgovci se spremaju za euro

Munjiza je rekao da što se tiče opskrbnih lanaca u dijelu hrane nema nikakvih problema, možda je malo veći problem s robom koja dolazi iz Kine. Naglasio je kako se očekuje početak mijenjanja kune u euro.

– To će biti veliki pritisak i sve oči javnosti će biti usmjerne na cijene. Spremamo se na promjenu, održani su deseci seminara, trgovački lanci potpisat će akt da neće dizati cijene. Zamislite koji će biti učinak vas novinara i potrošača, svi ćete kontrolirati što se događa u toj konverziji i to će usporiti inflaciju, smatra Munjiza.

Sever je rekao kako se zbog inflacije iduće godine očekuje udar na standard jer cijene neće mirovati i rast će barem u prvom dijelu godine, a ako dođe do smirenja onda toga neće biti u drugom dijelu godine.

– Vidjeli smo do koje je mjere ranjivo i tržište u svijetu vezano uz koronavirus, u jednom trenutku je zaustavila i rast cijena nafte. Kad je potražnja krenula dalje, igrači na tržištu su to željeli iskoristiti i dignuli su cijene. I kod omikrona se na trenutak zastalo. Omikron se čudno giba i pitanje kako će se sve skupa događati iduće godine, rekao je Sever te dodao da treba inzistirati na rastu cijena plaća koje će povući i povećanje mirovina i tako olakšati zbivanja.

Cijena nafte više ne znači ništa

Štern smatra da se mora početi malo drugačije razmišljati kad se rade projekcije jer više cijena nafte nije relevantna.

– Vidimo da cijena nafte pada, a cijena derivata ne pada. Što se događa? Pokušaji da ozelenimo planetu, da zaustavimo klimatske promjene užasno puno koštaju. Onog trenutka kad su se počeli izdavati ugljični certifikati u smislu unaprjeđenja kvalitete čovjekove sredine i kad se time počelo trgovati na burzama vidio sam da to ide u jednom pravcu koji se više ne da kontrolirati. Te cijene certifikata ugljičnog dioksida u šest mjeseci narasle su za 100% i to plaća rafinerijska industrija. Onaj tko proizvodi naftu njemu se nije puno promijenilo, no u lancu prerade je došlo do novih nameta koji prije nije bilo. došlo je do nove paradigme formiranja cijena i mislim da u svim izračunima u budućnosti trebalo bi više uzimati u obzir skalu derivata koji se koriste kao energenti uz plin i struju, a zaboraviti cijene nafte. Ona ne znači više ništa, upozorio je Štern.

Dodao je da kad se krenulo u dekarbonizaciju tempom koji je određen od velikih umova ovog svijeta.

– Bojim se da nije dosta dobro promišljen. Nisam ja taj koji će njih kritizirati, no kao čovjek koji se bavi tom industrijom oko 50 godina ne vidim način na koji se to može regulirati a da netko ne strada u tom cijelom lancu stvaranja profita i ekstraprofita. Kad netko počne trgovati instrumentom koji je stvoren da poboljša život i kad to krene kao trgovačko sredstvo na burzama onda mislim da tu više nema zaustavljanja, istaknuo je Štern.

O kamatama

Ivanov je komentirajući kako je Velika Britanija digla kamate, a SAD se sprema, rekla da što se tiče kamata nama ima najveći utjecaj ono što napravi Europska centralna banka, a ona trenutno miruje.

– Toliki inflatorni pritisak nije u Europi, koliki je u SAD-u. Kad SAD počne dizati kamate onda možda nakon godinu dana počne i ECB. No ima jedan drugi problem, kad god je FED krenuo u restriktivnu politiku onda je SAD završio u recesiji. Tako da se najgora stvar zapravo još nije dogodila jer se onda ta recesija iz SAD-a širi na Europu i dalje, pogotovo na sjevernu hemisferu, objasnila je te dodala kako je danas sve više nekakva geopolitička igra nego zdrava ekonomija i čista priča o ponudi i potražnji.

Uvođenje eura i plaće

Savić je govoreći o uvođenju eura rekao kako se iskazivanje dvostrukih cijena u kunama i eurima očekuje u sedmom, osmom mjesecu iduće godine najkasnije kada se utvrdi fiksni tečaj i po tom fiksnom tečaju od toga trenutka nadalje bit će obveza dvojnog iskazivanja cijena.

– To će biti do ulaska u europodručje tako da se stanovništvo navikne na cijene i da spriječimo bilo kakvu situaciju neispravnog ili zlonamjernog iskazivanja cijena jer broj jedan čemu teži Vlada je zaštita potrošača, naglasio je Savić te dodao da će još barem godinu dana nakon ulaska biti obveza dvojnog iskazivanja cijena.

Sever se ne boji povećanja cijena zbog uvođenja eura jer su tako pokazala iskustva zemalja koje su ga uvodile i tamo je došlo do skoka cijena 0,2%-0,3%. Smatra da je nama problem što su nam sva primanja izuzetno niska, uz pojedinačne iznimke.

– Od 1,6 milijuna zaposlenih čak oko 800.000 plaća se kreće do 6039 kuna u neto iznosu. Kako s tim živjeti, upitao je Sever.

Munjiza se složio sa Severom i rekao kako bi trgovci voljeli da je plaća 2000 eura i onda oni ne bi imali problema s prometom u trgovinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari