Pratite nas

Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske

Objavljeno

na

Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije uvijek ponovno graditi vezu sa svakom novoizabranom vlasti – Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske

Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje veza sa svakom novoizabranom vlasti. Kontinuitet suradnje jamstvo je uspjeha, poručuju čelni ljudi Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK).

izvandomovinstvoDugogodišnji tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Stjepan Asić iz Sydneya novi je predsjednik te krovne iseljeničke organizacije u svijetu. U iduće dvije godine Asić ima zadaću osigurati kontinutet odnosa s Hrvatima izvan domovine za što mu je, dakako, nepohodna čvrsta suradnja i podrška hrvatske Vlade.

Hrvatsko izvandomovinstvo ne bi smjelo doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje odnosa sa svakom novom vlasti, jer upravo je kontinuitet jamstvo osnaživanja postojećih veza.

“Nažalost, ni nakon 20 godina nije pronađen učinkovit način kako domovinu informirati o radu i životu izvandomovinskih Hrvata. Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske”, rekao je fra Šimun Šito Ćorić, dugogodišnji glasnogovornik HSK.

Hrvatskoj široj javnosti uglavnom je nepoznat podatak da iseljenici godišnje u domovinu transferiraju nevjerojatnih 1, 1 milijardu eura. Taj ih iznos čini najvećim ulagačem u našu zemlju, a oni bi sami rekli i najmanje vidljivim. Uz to radi se o iznosu o kojem doznajemo od službenih kanala, odnosno putem banaka i tvrtki za prijenos novca u gotovini. Najbolji je to pokazatelj kako je iseljeništvo ogroman i neiskorišten gospodarski potencijal. No priču ne treba neminovno stavljati u kategoriju novčanog transfera, ignorirajući značajni intelektualni kapital.

Novo vodstvo HSK postavilo si je za prioritet kanaliziranje tog ogromnog potencijala prema domovini i svjesni su i nove pozicije Hrvatske, prije svega članstva u Europskoj uniji.

“Očekujemo od nove srpske Vlade suradnju koja će nam otvoriti puteve za brže rješavanje „hrvatskog pitanja“. Prije svega na pitanje zastupljenosti, a temljem Sporazuma o zaštiti manjina koji je potpisan i ratificiran u Saboru i u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Naravno najvažnija nam je zastupljenost u predstavničkim tijelima”, rekao je Petar Kuntić, bivši srpski parlamentarac i novoizabrani dopredsjednik Kongresa za Europu, podcrtavajući kako je Hrvatska u potpunosti ispunila odredbe toga Ugovora, a Srbija, kaže Kuntić, nije ni dotaknula ovo pitanje.

Mađarska – odličan primjer odnosa prema iseljeništvu

Hrvatska je zemlja s velikim iseljeništvom. Podsjećaju, u domovini živi nešto više od 4 milijuna stanovnika, a isto toliko, prema nekim procjenama, živi i izvan Hrvatske. Bez obzira na to što precizne brojke ne postoje, nema sumnje kako su u dosegu nužnosti izgradnje dobrih odnosa. Mnoge zemlje pokazuju uspješnu praksu komunikacije i suradnje sa svojim iseljenicima. Nerijetko se tu spominju Izrael, Irska, Italija, a sam je Kuntić u taj slijed dodao i mađarski primjer jer je Mađarska dala državljanstvo svojim iseljenicima kroz relativno jednostavnu proceduru.

Jasno je kako su mediji svakodnevna komunikacijska spona između iseljenih i domovinskih Hrvata, a koliko je sport važan i ne poznaje granice, suvišno je isticati. Baš je to izazvalo i ogorčenje Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, uoči samog početka sada već okončanog Svjetskog nogometnog prvenstva HRT je ukinuo emitiranje programa. Stoga je Kuntić uputio kritiku prema HRT-u, ističu iz HSK-a.

Hrgetiću Venezuela i Hrvatska nisu predaleko

Latinoameričkog poduzetnika hrvatskog podrijetla Josipa Hrgetića, novoizabranog predsjednka Kongresa za Južnu Ameriku upravo su Hrvatske svjetske igre dovele u Hrvatsku. I to prve, održane 2006. godine u Zadru. Uočio je iskusan poduzetnik odmah potencijal svoje „druge“ domovine, tako da je već uhodani posao oko organiziranja najrazličitijih kongresa pokrenuo i u Hrvatskoj. A poznato je kako se upravo ta gospodarska ili turistička niša ističe kao važna i potrebna u našoj zemlji.

“Moram priznati kako vjerujem da je ipak lakše nekome hrvatskih korijena otvoriti, pokrenuti posao ovdje, nego nekome tko ne poznaje ovaj prostor i mentalitet”, kaže Hrgetić koji ima i jedan zanimljiv plan.

Bez obzira na udaljenosti, nove tehnologije omogućuju jedinstveno mjesto susreta. Dakako, virtualnog. Stoga Hrgetić ima ideju povezati sva hrvatska društva u Južnoj Americi na jedinstveni facebook profil, na koji bi često „navraćali“ s dobrim razlogom: obiljem korisnih informacija i prije svega, povezivanja mladih ljudi hrvatskoga podrijetla.

Igre inspirirale Antu Radića za daljnje aktivnosti u Australiji

Pod dojmom i adrenalinom nogometne igre, Ante Radić vraća se u Australiju. Desetljeća su prošla otkako je upravo zbog nogometa, kao profesionalni igrač, otišao iz Hrvatske u Melbourne. A, evo, sada ga je upravo ta igra dovela ponovno u Hrvatsku. Ispunjen dobrom energijom zajedništva, rekao nam je kako se pun ideja vraća za Australiju i kreće u projekt povezivanja tamošnjih hrvatskih društava.

Uostalom, dio je to njegove novostečene funkcije, jer izabran je za koordinatora Hrvatskog svjetskog kongresa za Australiju i Novi Zeland.

Nesumnjivo, očekivanja od novog saziva su velika. Članstvo će tražiti konkretne pokazatelje uspješnosti rada, realno postavljene ciljeve i njihovo ostvarivanje. A evo koji ciljevi su pred novoizabranima.

Imenovati predstavnike Kongresa u Ujedinjenim Narodima

Uloga Hrvatskog svjetskog kongresa u Ujedinjenim Narodima mora ojačati, a formalne pozicije prerasti u aktivno sadržajne i to u New Yorku, Genevi i Santiagu, a ne treba izostaviti ni Beč, rekao je fra Šimun Šito Ćorić.

Tu je svakako i Bruxelles – adresa koja kao mjesto mogućnosti i utjecaja ne smije biti izostavljena.

Dat ćemo sve od sebe, poručuje novo vodstvo HSK-a. Dopisno glasovanje, oporezivanje inozemnih mirovina, problem s dobivanjem osobnih iskaznica, stjecanje prava na državljanstvo, pojednostavljenje procedure za moguća ulaganja, gorući su problemi, a članstvo očekuje umjesto odgode konkretna rješenja. Kako bi se spomenute teme i riješile, u Kongresu ističu da od Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očekuju da bude „njihov put do Vlade i partner Hrvatskom svjetskom kongresu“.

Partnerstvo u ovom važnom i dugoročnom projektu suradnje iseljene i domovinske Hrvatske nije upitno, rekla je glasnogovornica Državnog ureda Žana Ćorić.

Tko su novi – stari članovi HSK?

Za glavnog tajnika izabran je Vinko Sabljo iz Švicarske, jedan od osnivača Kongresa i nekadašnji dvostruki dopredsjednik na svjetskoj razini.

Rumunski parlamentarac Slobodan Gera predstavljat će u Kongresu hrvatske nacionalne manjine iz Europskih zemalja.

Hrvatsku i BiH predstavljat će Miljenko Stojić iz Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, a predstavnik Kongresa za Sjevernu Ameriku i dopredsjednik na globalnoj razini ostaje Ivan Curman iz Vancouvera.

Za rizničarku ove krovne iseljeničke organizacije ponovno je potvrđena Dijana Vukušić, a glasnogovornik ostaje svestrani Hrvat iz Švicarske fra Šimun Šito Ćorić, navode iz HSK-a.

glasbrotnja.net/narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari