Pratite nas

Iz Svijeta

Steve Bannon: Ameriku će pokositi revolucija

Objavljeno

na

Amerika se kreće prema revoluciji koja će “kositi kao srp travu”, predviđa u novom dokumentarnom filmu Steve Bannon, donedavni glavni savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Ako se na neki način ne dopusti preraspodjela bogatstva, u ovoj zemlji će biti revolucije”, kazao je čovjek kojeg se smatra zaslužnim što je Donald Trump osvojio Bijelu kuću, u nizu razgovora s Erolom Morrisom, redateljem dokumentarca “Američka dharma” koji je premijeru imao na festivalu u Veneciji.

“Imat ćemo još jednu financijsku krizu, svatko pametan to vidi”, nastavio je Bannon.

“Mislim da je potrebno radikalno restrukturiranje. To ne može biti borba jastucima. Za takvu promjenu trebaju ‘ubojice'”, objasnio je.

“I zato je Trump predsjednik. Bilo je jasno da dolazi netko poput njega”, kaže Bannon.

‘Džiju-džicu’ PR

Bannon tvrdi da je “praznovjerni” Trump bio na putu katastrofalnog poraza prije nego što mu je on preuzeo kampanju.

Priznao je da se poslužio “džiju-džicu” manevrima u odnosima s javnošću kako bi Trumpa spasio od propasti nakon što je u javnost procurila njegova izjava o ženama “samo ih zgrabite za p….”

U to je uključeno i dovođenje žene koja je Billa Clintona optužila za silovanje na ključnu televizijsku debatu.

Odbio je, međutim, reći je li imao svoje prste u puštanju e-mailova Hillary Clinton u javnost preko WikiLeaksa, što je predizbornu kampanju vratilo na smjer koji je Trump želio.

Bivši urednik desničarskog portala Breitbarta kaže da prije nije poznavao Trumpa, ali je odmah vidio njegov potencijal.

U kampanji su maksimalno pojednostavili niz populističkih slogana: “Izgradite zid”, “Uništite Islamsku državu”, “Gubite se iz Iraka i Irana”.

Obični, ali ‘lajavi’ savjetnik

Trumpa je savjetovao da odmah po ulasku u Bijelu kuću “udari čekićem” u vidu niza izvršnih uredbi, uključujući i kontroverznu “zabranu muslimanima”.

“Ako zaspete medije s pet stvari odjednom, tri će proći. Oni ne mogu probaviti sve odjednom”, kaže Bannon.

Otkrio je i da Trump može biti naivan. “On je stvarno mislio da će mu New York Times željeti sve najbolje kad postane predsjednik”.

Za sebe kaže da bio samo jedan od savjetnika u Bijeloj kući, “ali onaj čiji je lavež glasan”.

Tvrdi da nije ogorčen zbog toga što ga je Trump otpustio u kolovozu 2017. nakon što je ispao iz milosti.

“Nisam to shvatio osobno. Tako su se poredale stvari”, objašnjava.

(Hina)

 

Davor Dijanović: Bannonov ‘Pokret’ protiv Sorosa i lijeve hegemonije u Europi

 

 

Višnja Starešina: Bannon je glasnik tektonskih promjena svjetskog poretka

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

CIA: Saudijski prijestolonasljednik je naručio Khashoggijevo ubojstvo

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

CIA je zaključila da je saudijski prijestolonasljednik naručio ubojstvo novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu prošlog mjeseca, piše u petak Washington Post, pozivajući se na anonimne izvore upoznate s istragom.

Ta je informacija, objavljena u Washington Postu s kojim je redovito surađivao novinar, kritičar Rijada, u suprotnosti s nedavnim tvrdnjama saudijske monarhije da Mohammed bin Salman, poznat kao MbS, nema nikakve veze s ubojstvom.

Američka obavještajna agencija na upit agencija France Presse nije htjela ništa komentirati.

Da bi došla do tih informacija, dodaje Washington Post, CIA je istražila nekoliko obavještajnih izvora, napose telefonski razgovor brata moćnog prijestolonasljednika, koji je i saudijski veleposlanik u Sjedinjenim Državama i Jamala Khashoggija.

Dnevni list piše da je Halid bin Salman preporučio Khashoggiju da ode u saudijski konzulat u Istanbulu, uvjeravajući ga da mu se ništa neće dogoditi.

List dodaje da ga je nazvao na zahtjev svog brata, navodeći da nije jasno je Halid bin Salman znao da će Khashoggija ubiti.

Halid bin Salman je odmah putem Twittera reagirao na te optužbe, odlučno odbijajući navode Washington Posta.

“To je teška optužba koja se ne smije skrivati iza anonimnih izvora”, upozorio je, poprativši svoju objavu priopćenjem koje je, kaže, poslao listu.

“Princ Halid ni u jednom trenutku nije ni o čemu razgovarao s Jamalom u vezi s njegovim putovanjem u Tursku”, napisao je.

New York Times pak piše da su američki čelnici upozorili da američka i turska obavještajna agencija nemaju čvrst dokaz koji bi moćnog prijestolonasljednika povezivao s ubojstvom novinara.

No, piše newyorški list pozivajući se na dužnosnike, CIA ocjenjuje da je utjecaj MbS-a toliki da se ubojstvo ne bi dogodilo bez njegova odobrenja.

Jamal Khashoggi je ubijen 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Saudijska Arabija je više puta mijenjala službenu inačicu o tome što se dogodilo Khashoggiju nakon ulaska u konzulat.

Washington, dugogodišnji saveznik Rijada, u četvrtak je uveo sankcije 17 saudijskih čelnika zbog “odgovornosti i pomaganja” u ubojstvu.

(Hina)

Erdogan: Naredba za ubojstvo Khashoggija došla je ‘s vrha saudijske vlasti’

 

 

Trump: Netko je stvarno zabrljao. Saudijci su inscenirali najgore zataškavanje ikad

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel u Chemnitzu branila migrantsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u petak u dugo najavljivani posjet Chemnitzu, gradu u kojem su u kolovozu izbili veliki neredi i napadi na migranti nakon što su za ubojstvo lokalnog stanovnika privedena dvojica azilanata, gdje je pritisnuta pitanjima, morala braniti svoju politiku prihvata golemog broja migranata 2015.

Taj grad u Saskoj bio je poprište protuimigrantskih manifestacija i “lova” na strance nakon što su Daniela H., lokalnog stanovnika kubanskog podrijetla, izbola dvojica muškaraca. Za njegovo ubojstvo se sumnjiče azilanti iz Sirije i Iraka.

Merkel je u Chemnitzu sudjelovala u raspravi s oko 130 čitatelja lokalnog lista Freie Press i odgovarala na pitanja o stanju u zemlji, tvrdeći da je vlada svjesna problema i da želi čuti što ljude brine.

I sama podrijetlom iz nekadašnje Istočne Njemačke, kancelarka je na tvrdnje prisutnih da se osjećaju kao “građani drugog reda” kazala da budu ponosni na svoju pripadnost, da razumije njihovu zabrinutost zbog gospodarske situacije, ali da “nasilje nije odgovor”.

Pritisnuta pitanjima o odluci da 2015. otvori vrata za više od milijun bliskoistočnih migranata, među kojima i sirijskih i iračkih, kazala je da “greška” nije bila pomoći migrantima, već to da se na vrijeme nije obraćala pažnja na zemlje i regije od kuda migranti dolaze.

Također je branila Međunarodni pakt UN-a o migracijama koji bi se trebao usvojiti krajem godine. Obećala je da taj sporazum neće dovesti u pitanje “suverenost” država o tom pitanju.

“Svatko ima pravo donositi svoje vlastite zakone, bez obzira na budući pakt”, poručila je Merkel.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari