Pratite nas

Razgovor

Stevo Culej: U DORH-u su me pitali koliko sam ljudi ubio u Jankovcima

Objavljeno

na

Gost u Podcastu Velebit je saborski zastupnik Stevo Culej (HDZ).

► Svaki Hrvat koji živi u pograničnom djelu morao bi imati pravo posjedovati oružje.
► Zatvara li pravosuđe oči pred četništvom, kao dio “duboke države”?
► Događa li se jugoudbaška unutarnja agresija na Hrvatsku?

► Hrvatska je puna četničkih spomenika iz Domovinskog rata.
► Događaju li se sustavno i planirano protuhrvatska aktivnost?
► Kako na ove protunacionalne procese gledaju članovi HDZ-a?

► Zašto Andrej Plenković dozvoljava da mu mediji smjenjuju ministre?
► Kakve izglede ima trojac Kovač, Penava i Stier na stranačkim izborima u HDZ-u?
► Iako je SOA prije četiri godine upozorila na porast velikosrpskog četničkog ekstremizma u Hrvatskoj, zašto državne pravosudne institucije ne uvažavaju taj izvještaj nego ih nekim svojim postupcima zapravo štite?

► Zašto se djeca branitelja iseljavaju?
► Kamo sve to vodi hrvatsku državu?
► Kako je Nenad Stazić na saborskom Odboru za veterane, objasnio svoju izjavu da su partizani 1945. godine šlampavo obavili posao?

► Kako mediji u Hrvatskoj nameću ljudima razne psihoze, pa čak i paranoje?
► Je li Hrvatska država, u kojoj još uvijek nije pao Berlinski zid?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ljilja Vokić: Školsku godinu treba priznati i učenici ne bi trebali polagati državnu maturu

Objavljeno

na

Objavio

“Mislim da školsku godinu treba priznati i da učenici ne bi trebali polagati državnu maturu. Nakon Velike Britanije i Nizozemske i Francuska je donijela takvu odluku o otkazivanju državne mature.

Ova školska godina, kad bismo gledali po svim propisima, ne bi ni trebala vrijediti. Prvo je polugodište bio štrajk prosvjetara više od mjesec dana, a sada imamo ovu situaciju s epidemijom i još potresom u Zagrebu.

Djeca nisu kriva, pa školska godina treba vrijediti”, ističe za Narod.hr Ljilja Vokić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu i bivša ministrica prosvjete i športa, s kojom smo razgovarali o situaciji u kojoj su se trenutačno našli učenici i roditelji pogođeni epidemijom koronavirusa, ali i nakon potresa u Zagrebu.

O mogućim rješenjima

“Naši učenici nakon štrajka, epidemije, potresa nisu spremni ni sposobni – ni znanjem, a i zbog stresa u kojem smo se svi našli. Zato bi ih trebalo osloboditi mature, zbrojiti im ocjene i pustiti dalje. Za vrijeme Domovinskog rata također su bile teške situacije. Druga je mogućnost eventualno maturu vratiti u škole kako je nekada bilo po starome“.

“Djecu ne treba kažnjavati. Eventualno kad se sve smiri možda bi se trebalo malo produžiti školsku godinu, intenzivirati učenje ili sljedeću školsku godinu ranije započeti da se ipak nadoknadi propušteno gradivo. Učenike treba na neki način zaštititi i pomoći im da to prebrode.”

“Zahvaljujući nastavnicima i njihovim željama za povećanjem plaća djeca su zapravo zakinuta. I sad se, zbog teške situacije, više nema ni od kuda dati to povećanje plaća.”

“Djeca žive u stresu kao i njihovi roditelji. Pogotovo djeca i roditelji u gradu Zagrebu nakon potresa. Što smo uopće dobili s tom državnom maturom? Je li itko ikad izvršio evaluaciju? Potrošeni su silni milijuni. Neka se ti silni milijuni sada potroše za popravak u potresu nastradalih škola u kojima neće moći biti nastave. Prva neka se obnovi markuševečka škola.”

O nastavi na daljinu

“Što se tiče trenutačne nastave na daljinu djeca su ipak na neki način zabavljena, ta međusobna komunikacija nastavnika i učenika je korisna, ali nisam baš čula od ljudi s kojima komuniciram pozitivne reakcije.”

“Naša ministrica ima jako dobar PR. Kada se zaista stiglo provjeriti toliko zadovoljstvo nastavnika i da su roditelji zadovoljni? To su izmišljotine.”

“Novinari mogu nasumice pitati nastavnike pa će dobiti rezultat. Ima skupina nastavnika koja je objeručke prihvatila taj sustav, ali ponavljam, dobro je da su učenici angažirani kako tako, hoće li biti ploda, nema veze. Ovaj način obrazovanja nije hrvatska novina i tu se vidi snažan ministričin PR.”

“Primjerice na Reunionu, malom francuskom otoku u Indijskom oceanu, na kojem živi s obitelji hrvatski arhitekt Hrvoje Hrabak, također imaju internetsku nastavu, Italija i Slovenija su uvele takvu nastavu prije nas, nije to hrvatska novina.”

“Ljudi moraju biti realni, djecu treba uputiti da pročitaju lektiru. Bila sam zagovornik da se na tri televizije vrši nastava i objašnjava kemija, fizika i matematika. Bistra su naša djeca, samo im daš uputu i kada nastava krene provjeriti i testirati po danu svaki predmet.

“Pojednostaviti stvari treba što je više moguće. Tablet radi, tablet ne radi, interneta ima, interneta nema, mogu li se snaći ljudi po selima u malim školama, imaju li sve dostupno? Najljepše se hvaliti.”

“Veliki teret svalili su na roditelje a ministarstvo se hvali. Samo PR. Ponavljam, djecu treba zaštititi i osloboditi od pretjeranog. Maltretiranja, testiranja, provjeravanja. Moraju biti svjesni da djeca sad žive u stresu.”

O prijemnim ispitima za srednje škole

“Koliko kod nas djece fali, a neki uvode prijemni? Imala sam 34 učenika u razredu s 5,0 sa šest razreda i nikoga nisam vratila. U vrijeme rata smo imali čak i 44 učenika u razredu. Uz ovakve stresove djeci još i prijemni ispit za srednju školu. Neki ljudi kao da žive izvan svijeta u kojem svi drugi živimo. Oni sebi umišljaju veličine, umjesto da se spuste se na zemlju i olakšaju djetetu. Problem je što neke škole imaju jednu smjenu, zato što djeca i roditelji žele ići u jednoj smjeni.”

“Bila sam ravnateljica vrlo dobre škole, ali nisam nikad mislila da smo mi u nekoj prednosti pred nekom drugom školom koja upiše djecu. Jesu li oni koji su imali sve petice po nečemu uspješniji od onih koji su imali trice, četvrtice ili petice? Ne treba pretjerivati s ničim a najmanje djecu kažnjavati.”, zaključila je profesorica Vokić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Alemka Markotić: Meni vjera daje snagu to je ono dobro što su mi roditelji ‘usadili’

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike dr. Fran Mihaljević, gostuje u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” te je kazala da nema opuštanja i da je prerano za to.

Izjavila je da osoba, da je bila zdrava, možda ne bi umrla od koronavirusa.

– Zdrav i mlad, uglavnom sve bolesti prežive na blaži ili teži način. Ako imate određene bolesti onda se morate čuvati, posebno u ovome slučaju, kazala je.

Spomenula je i španjolsku gripu i konstatirala da je to bilo doba rata, gladi. Ubila je više ljudi nego Drugi svjetski rat.

Odgovarajući na pitanje doživljava li se doista junakinjom nacije, kazala je da to nije tako.

– Ako smo uspjeli na tome da ljude smirimo, a stovremeno upozorimo na opasnosti, onda smo uspjeli.

Važno je da smo svi stručnjaci u svome poslu i da stojimo iza onoga što govorimo i radimo.

– Bitno je da Stožer raspolaže s određenim informacijama. Ne bi bilo dobro da se nekad ide sa svojim izjavama koje nisu potkrijepljene točnim informacijama, kazala je.

Govoreći o tome kako joj izgleda radni dan, kazala je da se ustaje oko 6 sati ujutro. Zatim ide u Kliniku, potom različiti sastanci i razgovori.

– Da bi mogli postići u Stožeru jednu sinergiju svi slušamo jedni druge. Imamo i diskusije. Funkcioniramo kao da se sto godina poznajemo i tu nema sujeta, rekla je.
Ministra Beroša sam uzpoznala kao pomoćnika i oduševio me već tada. Kao pravi neurokirurg je znao pomoći da se problemi riješe. Ministra Božinovića sam upoznala ovdje i impresionirana sam njegovim rješenjima, kazala je i spomenula Mariju Grbu Bujević.

Izjavila je i da doma cipele drži dalje od mjesta gdje se kreće. Imam svoj kutak gdje držim svoje stvari, ali ne treba biti ekstreman, kazala je i dodala da živi s majkom.

Govoreći o iskustvu rata u Sarajevu rekla je da ju je to vjerojatno i odredilo u životu. Pritom je usporedila ratnu situaciju s ovom sada, epidemijom koronavirusa. Istaknula je da su to ipak dvije različite stvari.

– Nisam se ja testirala. Ravnatelj Vinogradske bolnice više puta bio je u kontaktu s bolenim ljudima, pa se testirao, dodao je.

– Jako je važno da se svi pridržavaju mjera. Osobe koje su starije, one su pod velikim rizikom. Bolje je da izbjegavaju kontakte ili da budu izrazito rijetki, dodala je.

Pojasnila je nedavnu informaciju u medijima da bi moglo uskoro postojati cjepivo za koronavirus i kazala da je tek riječ o kandidatu za cjepivo. Već je velika vijest da nakon par mjeseci imamo ozbiljnog kandidata za mošžda uspješno cijepivo, kazala je.

Na pitanje “idu li skupa” kortikosteroidi i koronavirus kazala je da su inicijalno bile informacije da ne bi trebalo upotrebljavati kortikosteroide, ali se tu prvenstveno mislilo na terapiju koja se pije, a ne na lokalnu.

– Svi koji smo alergičari bili smo oprezni, posebno ako smo liječnici, s tom lokalnom terapijom, pa se i ja trudim da ju ne upotrebljavam na redovitoj bazi. Sad već postoje neke informacije da se u određenim situacijama mogu postići određeni benefiti s kortikosteroidima. No svatko se treba konzultirati za svoj slučaj s liječnicima te procijeniti do koje razine se mogu određeni lijekovi trošiti, dodaje.

Na pitanje hoće li se angažrati na pokretanje Imunološkog zavoda u punom obliku te bi li Hrvatskoj taj Zavod u punom kapacitetu bio bitan u aktualnoj situaciji, Markotić je rekla da je “Imunološki zavod naš brend”. Mislim da je ova Vlada to prepoznala, a premijer Plenković je u to uključio i struku i znanost.

– I prije koronavirusa, unatrag 10 mjeseci, znam da se ozbiljno razmišljalo kako vratiti Imunološki zavod natrag, pa i od strane odgovornih ljudi u Vladi. A to nije jednostavno jer su ljudi otišli, a infrastruktura je zastarjela. Vjerujem, a o tome se i razgovara, da bi se kroz europske fondove moglo definirati gdje bi Imunološki zavod mogao naći svoju stratešku vrijednost, dodaje.

Dodala je da je u Imunološkom zavodu četiri godine vodila odjel za kontrolu virusnih cjepiva i interferona.

– Tu sam puno naučila. U isto vrijeme radila sam i na istraživanjima. To je jedan doista ogroman kapital znanja kojega sam tamo stekla, dodala je.

Urednik i voditelj emisije Aleksandar Stanković upitao je gošću Markotić i pitanja koja je dobio od liječnika iz Klinike Fran Mihaljević. Jedan od osvrta anonimne liječnice bio je da radi 24 sata, da nema uobičajenih sastanaka o pacijentima, da nitko nije posjetio pacijente na respiratorima te da ih Markotić nijednom nije posjetila. Ravnateljica Klinike kazala je da ona zna mnoge koji bi to opovrgnuli te je pojasnila da je ipak došlo do reorganizacije u kontekstu zajedničkog sastajanja jer se to ne smije u ovoj situaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari