Pratite nas

Intervju

STEVO CULEJ: U Hrvatskoj se provodi ‘suptilna tiha agresija i socijalni inženjering’

Objavljeno

na

Gospodina Stevu Culeja, hrvatskog branitelja i saborskog zastupnika, ne trebamo posebno predstavljati, riječ je o veteranu hrvatskih specijalaca i branitelju čiji je brat jedan od policajaca masakriranih u Borovom Selu. Saborski je zastupnik Hrvatske Demokratske Zajednice u osmom sazivu Sabora, a na predstojećim izborima ponovo je na listi u V izbornoj jedinici. Sa Stevom Culejom za Kamenjar razgovarao je Krešimir Kraljević:

Kamenjar: Dobar dan i poštovanje gospodine Culej, čast nam je i zahvaljujemo se što ste se odazvali na ovaj razgovor, iako ste često na Kamenjaru. Čitate nas, komentirate, no jedan komentar mi je upao u oko, pa ću vas to odmah pitati: izgleda da je i vas naljutio Rade Šerbedžija onom izjavom o Thompsonu? Kako komentirate očitu nepravdu, gdje su se svi oni koji pljuju po Hrvatskoj a žive ‘i rade’ u njoj, dobro potkožili. Stječe se dojam da se upravo potiču i nagrađuju oni koji Hrvatsku nikad i nisu htjeli?

Culej: Odlično uvodno pitanje! Hrvati su tijekom svoje povijesti ugostili mnoge pojedince i  narode. Velika  većina njih ostala je zahvalna na tome i postadoše odlični građani RH, pogledajte samo prezimena na Vukovarskom groblju. Nažalost jedan narod i pojedinci iz njihovih redova stalno pljuju po Hrvatskoj, zaboravljajući  kako smo ih primili/sklonili pred Turcima.

Koristim priliku podsjetiti kako je ratna šteta, prema grubom izračunu neovisnog analitičara, g. Grgića nešto veća od 260 milijardi dolara na dan 1.1.2016. Srbija ne smije u EU dok ne plati zlo koje je činila jer će se sve to ponoviti.

Što se tiče tog kvazi intelektualca i ofucanog glumca, koji nije dostojan niti kako bi mu se ime spomenulo, imate pravo, ali to više govori o boljševicma i njihovim nekrstičima koji odlaze na predstave sa smradom beogradske čaršije. Stvar dobrog ukusa, ali dozvolite javno pitanje;  što čeka DORH i razne udruge za kvazi ljudska prava? Hrvati, branitelji, invalidi i obitelji poginulih, politički zatvorenici nisu ljudska bića i moraju trpiti govor mržnje?

Kamenjar: Takvih primjera je mnogo, daje im se ogroman prostor u medijima. U stopu se prate i prenose njihove izjave pa čak se daje važnost i beznačajnim ‘Mirtama, Margetićima, Zoranu Ercegu’ i sl.,  A s druge strane na sve načine se pokušava omalovažiti prave vrijednosti, vjera, ljubav i Domovina. Thompsona su dočekali odmah po završetku veličanstvenog koncerta 05.kolovoza, s prekršajnom prijavom?

Culej: Japa Franjo su lijepo rekli : „ stoka sitnog zuba “. Kako vrijeme odmiče sve više sagledavam koliko je bio dalekovidan.  Predlažem podguznim muhama i beogradskim/briselskim konjušarima da (posmrtno) uhapse N. Š. Zrinskog i prekršajno obrade sve djelatnike HNK od 1918. do 1940.

Kamenjar: Prošlogodišnja priča se ponavlja? Ima li kraja tome?

Culej: Biskup Košić nedavno je ukazao na put. Glasajmo preferencijalno za ljude koji ne će poviti leđa.

Kamenjar: U Srbu su Jugonostalgičari na nedavnu obljetnicu doveli maloljetnu djecu da veličaju Tita i grubo pjesmom pozivaju doslovno na nasilje?

Culej: Zanimljivo pitanje, niti jedan od organizatora nije zato izbačen sa svoje pozicije u školama, nema niti suspenzija niti prosvjetnih inspekcija za četnikovanje nad djecom. Valjda je to konačni smisao kurikularne reforme.  Školama koje plaćaju porezni obveznici RH, dakle Vi i ja, stoluju boljševici, njihova kopilad i četnikuše najgore vrste.  Gdje su sada babe-žabe i ostale femino-fašističke kokoške za kvazi-ljudska prava?

„ prepoznati ćete ih po dijelima “  piše u Svetom Pismu.

Kamenjar: Medijska slika u Hrvata, ima li nade za Istinu? Svi mi koji malo pratimo zbivanja, znamo da je Istina drugačija od onoga što nam plasira većina medija. Može li se to urediti?

Culej: Lustracija nije samo uklanjanje udbaša. Udbaši su čukci koji postoje u svakom (komunističko-totalitarističkom) dvorištu.  Lustrirati znači osvijetliti i ukloniti sve one boljševike koji su bili nalogodavci  i svu onu kamarilu komunističkog smrada koja je putem CK, ali i sveučilišta generirala takav kadar. Naši NATO partneri to od nas očekuju, Europa to traži, valjda će politički vrh RH imati snage oduprijeti se sindromu „lex Perković“ i rasvijetlit svoju prošlost.

Kamenjar: Kolokvijalno kazano ‘običnom’ čovjeku je teško narušena i iskrivljena percepcija, pa i o braniteljima! Tko je po vama krivac što su branitelji danas doslovno na dnu društva, egzistencijalno ali i u percepciji dobrog dijela građana? Nemojte me pogrješno shvatiti, ovo uvjetno govorim, za mene su svi branitelji heroji i ponosan sam na sve vas, ja sam bio premlad da idem u rat, no bio sam tu, znam koliko je srce bilo i kako se išlo.

Culej: Kada kažem boljševici i njihovi nekrstići (kopilad) ne mislim na Peru, Jozu i svakog drugog običnog smrtnika koji je šutio i trpio Partiju,  Matu kao 5-dijete koji je ušao kako ne bi bio gladan i potajice krstio dicu… Ne! Tko god je 90-te sa nama stao, dobar je…Govorim o crvenim dinastijama za koje je Hrvatska slučajna država, a nekim čudom njihovi nekrstići dobivaju sve pozicije na ključnim fakultetima, pravosuđu i državnoj upravi. Ti farizeji služe stranim bankama.  I u medijima. Zašto su branitelji i njihova djeca drastično pod-zastupljeni u RH? Slučajno? Naravno ne!

Kamenjar: Znate li da je broj suicida, odnosno smrtnost u braniteljskoj populaciji povećana?

Culej: Nikad ruku na se dizat!

Kamenjar: S Tomislavom Karamarkom se već dugi niz poznajete, i ove godine je upalio svijeće za poginule redarstvenike u Borovu, ali i za heroja Čađu i poginulim policajcima u Banskoj Strugi! Jeste li u kontaktu s Karamarkom? Je li i on žrtva medija?   Mi iz Herceg Bosne imamo iste probleme, vjerojatno i mnogo gore, no srce nas veže i uz Hrvatsku, i zaista s teškom mukom promatramo sve ovo što se događa u Hrvatskoj. Naravno, da ne bi ispalo da samo vidimo loše stvari, zamjetimo mi i svaku pozitivnu pojavu. Evo ovih dana su aktualne OI u RIU, Osvojeno je mnoštvo medalja, Hrvatska je po mnogo čemu vrhunska, no izgleda da nam nešto fali, nešto nedostaje? Bi li bilo bolje da je provedena lustracija?.

Culej: Moj kolega i poznati analitičar, Zoran Grgić izjavio je: “Orkestrirani napad na Karamarka krenuo je upravo od trenutka kada je praktično pokrenuo lustraciju istražujući masovna stratišta hrvatskih civila u Sloveniji i Hrvatskoj. „ Jedna zanimljiva epizoda, magistar Grgić član je saborskog Vijeća za nadzor tajnih službi. Primili smo skupa  g. Krmpotića u Saboru , inače ključnog svjedoka u Munchenskom procesu, koji je čak morao i bježati iz RH zbog prijetnji, a kćeri su mu šikanirane otkazima.. Dan nakon toga g. Grgiću je zabranjen ulazak u Sabor, a Vijeće je raspušteno bez izbora novog…pametnom dosta. Usput on je kreator krilatice „lex Perković“ i s g. Mlakarom prvi je upozorio svjetsku javnost na taj problem. Domaći mediji pokušali su prešutjeti…. Svi mi  u HDZ-u moramo ustrajati na zajedničkoj stečevini EU, a to podrazumijeva i  lustraciju.

Kamenjar: SDP je zatvorio Arhiv na dodatnih 20 godina! Zašto ne otvore arhive,  Čega se toliko plaše? Mnogi dokumenti su uništeni i uklonjeni?

Culej: Kao što rekoh boljševici, udbaši i njihova kopilad. Što bi pošten čovjek sakrivao, ili što šokci kažu : „tko ima, nek pokaže čiste gaće…“

Kamenjar: Njemački sudac Dauster je presudio dvojici Udbaških šefova, čime je, mnogi tvrde, presuđeno cijelom jugokomunističkom sustavu. No, u Hrvatskoj umjesto osude i daljnjeg propitivanja, ‘pila naopako’?

Culej: Točno! Samo šokci vele ničija svića ni gorila do zore!

Kamenjar: Milanović se ponaša kao da ga se to ne tiče, u onoj debati s g. Plenkovićem, odglumio je da uopće ne zna ime Zdravka Mustača, nazvao ga je ‘onaj drugi’.  Zar i nakon svega po anketama vodi stranka koju on vodi?

Culej: Čaća Stipe će mu kazati tko je, ako već ne znade, ali sumnjam

Kamenjar: Zloupotreba represivnog i pravosudnog aparata u mandatu Milanovićeve vlade? Ali ne samo u mandatu, čini se da on vuče konce i nakon mandata? Tu su mnoge afere (Madison..), većina njegovih ministara je teško kompromitirana, sjetimo se afere sa servisom MIG-ova, Jakovina, Vrdoljak… Blamaža s kandidaturom Vesne Pusić u UN-u?

Culej: Usput, DORH nije nakon godinu dana ustanovio tko su policajci i po čijoj su zapovjedi upali u Markovu crkvu u Zagrebu. Zanimljivo, opet nema kršenja ljudskih prava branitelja, a afere MOSTA i SDP spavaju u dubokoj hladovini boljševika i njihove kopiladi. Žao mi je poštenih ljudi u MOSTU ima ih dosta tamo…

Kamenjar: Moram se dotaknuti sve učestalijih napada i skrnavljenja spomenika hrvatskim domoljubima i herojima. Barešić, J.M. Nicolier, svjedoci smo vandalizma i na objektu sisačke biskupije, koje potpisuje tzv „Antifa“? I SOA je u svom izvješću upozorila na porast netrpeljivosti te vrste. Jeli to izraz njihove nemoći ili je to nastavak one trajne mržnje prema svemu Hrvatskom. Prijatelj iz Šibenika mi se žali na sve učestalije podmetanje požara na njihovom području. Jeli to sve povezano na neki način?

Culej: Zamjeram SOA-i što nije jače podcrtala opasnosti od evidentno prisutnog lijevog radikalizma i ekstremizma. Nije niti upozorila na „socijalni inženjering“ o kojem govore katolički intelektualci. Migranti tj. Vojska bez oružja ili „tiha agresija“ kako je to rekao g. Buljević, stvarni su izvori ugroze po opstojnost RH. Ovo što postavljate u pitanju samo su otvoreni napadi, ali mi smo suočeni sa suptilnom i tihom agresijom koja u ovoj fazi ne podrazumijeva oružje. Kada u Slavoniji i cijelom hrvatskom prostoru odu mladi parovi s djecom a dođu anacionalni kriminalci i teroristi postati će glasači ljevice, što je i cilj. Već viđeno u Španjolskoj, od 2004 do 2011. , Zappaterro, kao premijer iz socijalističke radničke partije (tj. SDP) uveo je u državljanstvo otprilike 1,6 milijuna istočnoeuropskih cigana i otprilike 2,5-2.7 miljuna subsaharskih crnaca i arapa (procjene se razlikuju) sve odreda iz krim miljea. Integracije naravno nije bilo. Sve su to danas primatelji socijalne pomoći i leglo kriminala i terorizma. Postoje čak i naselja gdje kao većina pridošlice biraju svog gradonačelnika na štetu Španjolaca, uostalom pogledajmo kako je London dobio gradonačelnika.   TO nas čeka.

Kamenjar: Hrvatska, pogotovo Slavonija, postaje zemlja starih. Mladi svakim danom odlaze trbuhom za kruhom. Zanimljivo , većina tih mladih, djeca su hrvatskih branitelja, dok ostaju djeca onih koji su 1991 svoju djecu odveli na sigurno. Postaju li ti gospodari života i smrti u Slavoniji?.

Culej: Kao što rekoh socijalni inženjering, a boljševici se za svoju kopilad pobrinu. Nacionalna država je opasna po interese banaka i krupnog kapitala, pogledajte samo Orbanovu Mađarsku, zato se zdušno radi na zamjeni i starenju stanovništva…

Kamenjar: Mogu li se napokon u Saboru riješiti problemi koji se gomilaju u istočnoj Slavoniji, posebice u Vukovaru, od ćirilice, pravosuđa, odnosa manjine prema većini i nepoštivanja hrvatske države sa njihove strane. Kad mislim na pravosuđe, mislim i na sramotno suđenje vama i ostalim hrvatskim braniteljima. Upravo danas je izmjenjen statut grada Vukovara?

Culej: Ovisi tko će pobjediti na izborima i tko će preferencijalno pobijediti na listama. Preporučam preferencijalno glasati desnom rukom za čovjeka po mjeri očekivanja i onda će biti ok.

Kamenjar: Što mislite o Orepićevom ‘češljanju’ lažnih prebivališta?

Culej: Kasno i loše izvedeno.  Nije samo vikend-srbizam u Vukovaru, ima toga po cijeloj Hrvatskoj…

Kamenjar: Lijepo vas je opet vidjeti na listi HDZ-e i to na onom najzahtjevnijem zadnjem mjestu, na mjestu s kojeg u Sabor možete isključivo preferencijalnim glasovima i nitko uopće ne sumnja da ćete opet osvojiti najveći broj preferencijalnih glasova jer Stevo Culej se nikada u životu nije bojao izazova!?

Culej: Ne samo ja, branitelji su uvijek prvi u ratu, zadnji u miru, meni je ovo mjesto časno. Podržite sve branitelje u svim izbornim jedinicama…

Kamenjar: Što se promijenilo u Vašem životu ulaskom u politiku, odnosno Sabor?

Koliki je utjecaj na odluku da se uključite u političku bitku i to tamo gdje je to najvažnije u hrvatskom Saboru imao vaš veliki prijatelj  pokojni Ivan Vekić?

Culej: Bogu fala stekao sam nove prijatelje, ali nisam zaboravio stare. Teško mi je pala smrt Ivana Vekića, baš sad bi mi najviše koristilo čuti njegove analize i savjete. On je razumio procese i dosta je utjecao na mene kako bi se formirao u političara.

Kamenjar: Što očekujete od izbora?

Culej: Pobjedu.

Kamenjar: Hoće li ovi izbori biti „biti ili ne biti“? Ili da se poslužim Milanovićevom „Mi ili Oni“?

Culej: „Umjeće ratovanja“, preporučam dužno poštovanom europejcu i intelektualcu, g. Milanoviću. Sun Tzu je davno shvatio ono što dužno poštovanom europejcu i intelektualcu, g. Milanović ne razumije. Umijeće je od protivnika stvoriti saveznika, glupo je ratovati posebice unutar istog naroda ako se može postići drugim sredstvima. Zato će SDP definitivno izgubiti…

Kamenjar: Josipović je odustao od izlaska na izbore, ljevica se ne želi razdvajati?

Culej: Gospodin kojeg spominjete spada u prošlo svršeno vrijeme što se tiče politike i Hrvata. Za ostale ne znam.

Kamenjar: Također odustala je Željka Markić s ‘Projektom Domovina’, ne izlaze na izbore?

Culej: Ovdje stoji vaša teza. Željka Markić sebedajno je odustala u korist višeg cilja. Neovisno o njenom plemenitom cilju morati ćemo razmisliti o moralnom i etičnom postolju za okupljanje poštenog centro-kroatizma i 21. Stoljeću.

Kamenjar: Pravaši se ni ovaj put nisu uspjeli potpuno ujediniti, imamo par blokova, Pomak, Domovinsku Koaliciju, što mislite hoće li napraviti rezultat? Ili će to biti prosipanje glasova, znam da je ovo nezahvalno odgovoriti i predvidjeti.

Culej: Žao mi je poštenih i domoljubnih ljudi koji su tamo. Nažalost putuju u D´Hondtovu crnu rupu. Kanibaliziraju sami sebe u korist velikih stranaka.

Kamenjar: Može li pojedinac, strastveni domoljub poput vas, išta promijeniti ili učiniti kao saborski zastupnik, samoinicijativno, s obzirom na tanku većinu kakva je bila u Osmom sazivu Sabora? Hoću reći, umori li vas saborska procedura ili birokracija ili se ipak neke stvari mogu pomaknuti s mjesta! Svjedoci smo da mnoge inicijative naiđu na zid ili se jednostavno zagube ‘u birokraciji!’?

Culej: Nitko od nas nije sam. Bog je s nama. U mislima se uvijek prisjetim i poginulih suboraca, a ovi koji su preživjeli, ako su i ostali bez ruke, noge nisu ostali bez junačkog srca, ali i bez mozga. Puno mi se prijatelja javi i pomaže mi. Pogledajte samo misli dr. Franje Tuđmana. I mali narodi pobjeđuju u srazu s velikim idejama jer imaju istinu na svojoj strani.

Kamenjar: Siguran sam da ćemo vas opet gledati i slušati u Saboru. Hoćete li nastaviti biti beskompromisni borac za istinu i pravdu i što želite poručiti hrvatskom narodu pred ove izbore!?

Culej: Agresija na Hrvatski narod i na Hrvatsku Državu se nastavlja. Prikrivena je, oružje su mediji i financije, ali cilj je isti, uništiti narod Božji, dokinuti Vjeru u Boga, Obitelj i Domovinu.

Pobjedit ćemo!

Sa Stevom Culejom razgovarao Krešimir Kraljević/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Davor Ivo Stier: Europski izbori su pokazali da je naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola

Objavljeno

na

Objavio

Na unutarstranačkim izborima odlučit ćemo s kojim ljudima i s kakvom političkom platformom ćemo ići na parlamentarne izbore. Do tada, naša odgovornost je, a posebno vodstva, da damo potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i da kvalitetno odradimo predsjedanje Europskom unijom rekao je Davor Ivo Stier u intervjuu za jutarnji list

Saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier rekao je kako je rekonstrukcija Vlade nešto što joj je potrebno kako bi se održala, jer bi bilo vrlo neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore.

Na pitanje o rekonstrukciji Vlade koja slijedi, Stier je rekao kako su problemi s kadrovima odraz jednog dubljeg političkog problema.

“To je problem politike koja nije u prvi plan stavila borbu protiv klijentelizma. To, naravno, ne znači da u nekim segmentima nije bilo dobrih rezultata u borbi protiv korupcije. Vidimo da je policija tu postigla neke značajne rezultate. Ali u političkom smislu, klijentelizam kao društveni fenomen i kao politički problem nije stavljen u prvi plan. Od lipnja 2017. u prvi plan stavljena stabilnost vlasti i u tom kontekstu je napravljena koalicija s HNS-om i SDSS-om, suradnja s Milanom Bandićem i nekolicinom zastupnika koji su izvorno izabrani na listi SDP-a”, rekao je Stier u intervjuu za Jutarnji list.

Ta politika, kaže, prvi put testirana kod građana na europskim izborima u svibnju i doživjela je neuspjeh.

“Građani su nam poslali poruku da žele da borba protiv klijentelizma bude u prvom planu. Rekonstrukcija Vlade, pogotovo ako će ići ka smanjenju resora i povećanju učinkovitosti, može sigurno biti korak u tom smjeru. Kuščevićev odlazak iz Vlade je bio očekivan i potreban. Iz svake situacije se, naravno, može nešto naučiti, a jedna od pouka jest da moramo brže donositi odluke”, rekao je Stier.

On smatra da je zbog ulaska u koaliciju s HNS-om došlo do podjele unutar HDZ-ovog biračkog tijela.

“Ono što moramo promijeniti jest to da se više ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se dogodilo od lipnja 2017. do danas. Rezultat toga je da se naše biračko tijelo podijelilo. Europski izbori su pokazali da je to naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola.

Kad pogledamo koliko su ukupno imale sve ove druge opcije koje su bile desno od centra, a koje su na izbore išle fragmentirano, to je otprilike nešto manje od HDZ-a. Dakle, mi moramo ići k tome da ponovno ujedinimo naše biračko tijelo.

A za to je, po meni, potrebno dovesti u balans HDZ i to tako da u središtu bude jedna demokršćanska politika koja će s jedne strane inzistirati na borbi protiv klijentelizma, pravnoj državi, na vladavini prava, dakle, ako hoćete, na tekovinama zapadne, neki bi rekli, liberalne demokracije, a s druge strane svjetonazorski biti inspirirana kršćanskim vrijednostima i kršćanskim socijalnim naukom”, poručio je Stier.

“Mi smo sada ostvarili određeni gospodarski rast, poboljšali kreditni rejting, imali odgovornu fiskalnu politiku. No, da to bude održivo i da Hrvatska doista napravi jedan skok i približi se razvijenijim državama, želimo provesti politiku koja bi se ukratko mogla definirati ovako – želimo pojeftiniti državu da bi ojačali i obogatili naciju.

Mi danas imamo, od Baltika do Jadrana, jednu od najskupljih država. Oko 45 posto BDP-a je udjel države u našoj ekonomiji, oko 65 do 70 posto hrvatskih građana, izravno ili neizravno ovisi o državnoj potrošnji. Državni aparat je preskup za naše gospodarstvo. Naš je zadatak to promijeniti”, poručio je Stier.

Na pitanje o tome hoće li on biti kandidat za novog šefa HDZ-a, odgovorio je – Zašto ne?

“Ali o tome ću preciznije kada bude vrijeme unutarstranačkih izbora, a oni još nisu raspisani”, dodao je.

Trenutnu situaciju u HDZ-u Stier je komentirao u pogledu planova za budućnost.

“Otvarao sam konkretna pitanja kada je trebalo, uvijek s namjerom da HDZ bude što jači. I sada to činim, ne gledajući toliko unatrag već s rješenjima za budućnost. Mogu reći da se puno ljudi doista slaže s takvim pogledom, da tu ima niz gradonačelnika, načelnika, nekih župana koji su stekli već važno iskustvo i vrlo su uspješni u svojim sredinama, a za koje smatram da će na unutarstranačkim izborima imati priliku preuzeti odgovornost u prvoj postavi na nacionalnoj razini. Dakle, HDZ ima tu snagu, može ići s jednom suvremenom i uvjerljivom demokršćanskom platformom koja može dobiti većinsku potporu građana”, rekao je Stier.

Na predstojećim predsjedničkim izborima Stier smatra da Kolinda Grabar-Kitarović ima dobre šanse za pobjedu.

“Njen suparnik je u ovom slučaju Zoran Milanović, a izbor koji je pred hrvatskim građanima je – žele li Kolindu Grabar-Kitarović ili ponovno ljevicu na Pantovčaku. Mislim da će se na tome bazirati ova kampanja, a ja vjerujem da će većina građana podržati Kolindu. A mi iz HDZ-a, bez obzira na pluralnost koja postoji unutar stranke, svi trebamo dati potporu aktualnoj predsjednici”, rekao je Stier, te dodao da “treba poštivati svakog kandidata, ali je jasno da će na kraju izbor pred građanima biti – Kolinda ili Milanović i njegova politika društvenih podjela i tenzija”.

Rekao je kako neće biti član Kolindinog izbornog stožera, niti će u kampanji sudjelovati operativno.

“Smatram da joj ljudi koji imaju određene stranačke ulogu trebaju dati potporu. Ako me iz stožera pozovu na njen skup da održim neki govor, to ću svakako učiniti. Dakle, u stožer ne, ali sudjelovanje u kampanji u smislu javne potpore njenoj kandidaturi, apsolutno da”, rekao je Stier.

HDZ je odlaskom Lovre Kuščevića ostao i bez političkog tajnika, no Stier je rekao da se on, u slučaju da ga pozovu na tu poziciju, svakako ne bi vratio.

“Ne vraćam se na stare pozicije. Moja je intencija raditi na tome da se ujedini stranku, a onda i naše biračko tijelo prije parlamentarnih izbora”, rekao je Stier.

“Mislim da će ova Vlada završiti svoj mandat, bilo bi neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore u ovom kontekstu. Ako je u nekom trenutku to bilo na stolu kao legitimna opcija, to je bilo onda kad smo se razišli s Mostom.

Ali s obzirom na to da se tada odlučilo da se ne ide na izbore, onda vjerujem da će ova Vlada završiti mandat u skladu s ustavnim rokovima. Što se tiče same stranke, i unutarstranački izbori bi se trebali održati u statutarnim rokovima, bez izvanrednih situacija”, poručio je Stier.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža – ‘Aluminij nema više vremena’

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme u Aluminiju ne mjeri se na uobičajen način. U mostarskoj kompaniji već odavno kazaljka stoji na 12:05 i svatko normalan zna što to znači. Pogotovo jer se vrijeme ne može vratiti unazad.

Generalni direktor Dražen Pandža je već nekoliko puta ponovio ‘Aluminij nema više vremena’, uz to što nema ni novca za struju, ni sirovina, ni rezervnih dijelova… Aluminij proživljava kliničku smrt. Dugovi su preopteretili nekadašnji ponos, ne samo Hercegovine, već i BiH, i pitanje je postoji li uopće rješenje. Tračak nade nude potencijalni kupci, Glencore i tvrtka iz Dubaija WAQT Trade LLC, s kojim pregovara Vlada FBiH.

Upravo danas je na rasporedu nova runda razgovora s Glencoreom… Može se reći da je danas ‘Dan D’ za Aluminij, jer u slučaju da se barem ne približe stavovi dvije pregovaračke strane o Aluminiju će se pričati kao o ‘nekadašnjoj tvornici’. Nešto više od 900 radnika će na ‘ulicu’. Ne treba napominjati kakav je to gospodarski ali i demografski udar prije svega na Mostar, a potom i šire, preko kooperanata.

Generalni direktor Dražen Pandža u intervjuu za Dnevni list nije izrazio previše optimizma po pitanju današnjeg sastanka u Vladi FBiH. Pandža ne želi davati lažnu nadu, ali napominje da će se kompanija boriti dok postoji i minimum šanse za preživljavanje…

Za početak, hoće li Aluminij preživjeti idućih 48 sati? Već nekoliko puta u posljednjih godinu dana tvornica je bila pred gašenjem, ali se uvijek nekako izvlačila i preživljavala. Hoće li tako biti i ovaj put?

-Procijeniti hoće li će tvornica i dalje radit nakon utorka teško je. Ona je, po svemu što se do sada događalo, trebala biti zatvorena još u subotu. Radi održavanja još jednog kruga razgovora s investitorima, taj termin je pomaknut za utorak. Što će dalje biti ovisi o razgovoru u ponedjeljak (danas, nap.a). S obzirom na stajališta Vlade i pozicija investitora okupljenih oko Glencorea, nažalost nisam optimist. Stavovi su i više nego udaljeni te je nemoguće očekivati njihovo približavanje za sat do dva razgovora. Ipak, sve dok se priča, postoji i neka nada za dogovor i kompromis, premda u ovom slučaju ne vidim prostora za postizanje toga. Realno, bojim se da su šanse male ili minimalne i ne bih podržavao bilo kakav lažni optimizam.

U eteru se trenutačno vrti puno različitih informacija vezano za situaciju u Aluminiju. Možete li vi malo razjasniti što se točno događa? Je li situacija doista tako dramatična?

-Situacija je više nego dramatična i stanje se komplicira iz sata u sat. Sva zbivanja utječu na naše kupce i dobavljače o kojima nitko i ne piše. Kako očekivati produženje bilo kakvih ugovora s kupcima kada ne znaju hoćemo li uopće nastaviti s radom? Kakav stav očekivati od dobavljača nego da se mora plaćati avansno radi nesigurnosti u kojoj se nalaze. Nikom od njih ne zamjeramo, naprotiv zahvaljujemo im na povjerenju i strpljenju te činjenici da su nas godinama nosili i trpjeli naše dugove prema njima. Naš upit je što ako propadnu pregovori sa investitorima?! Stav i nalaz revizora jasan je – privatizacija ili stečaj! Mi sredstava za daljnji rad više nemamo, javno smo obznanili da nam je ova četiri dana života, do utorka u ponoć, kupio nas partner osiguravši nam i struju i sirovine. Ako u ponedjeljak opet bude fijasko, nama nema dalje! Sada je sve do Vlade Federacije BiH koja treba pokazati odlučnost ako želi sačuvati ovu kompaniju od čijeg opstanka ovisi u dobrome dijelu i sudbina cijele regije.

Kako radnici podnose trenutačnu krizu?

– Našim radnicima mogu samo zahvaliti na predanom radu i trudu koji pokazuju u ovim trenucima. Moram spomenuti da se stalno potenciraju plaće uposlenika. Ima li nekih preplaćenih mjesta i viška rukovodećih mjesta, ima. Stav Uprave je bio da se uštede rade na tim stvarima. Ljudima koji rade u proizvodnji plaće se ne smije dirati. To su djelatnici koji rade i danju i noću, i petkom i svecem, što kažu naši stari. I Božić i Novu godinu. Zimi, kada je hladno, i po ljetnim vrućinama. Svima koji tvrde da je plaća velika, preporučio bih da obuku ćelijaško odijelo i na mostarskih +45 odu u halu gdje su temperature veće još za 30 stupnjeva i rade u vatrostalnim odijelima osam sati. Ili da idu na visoke peći, ili da lijevaju tekući metal. Nakon toga, neka ocjene njihove plaće, jesu li previsoke ili ne. Administracija i smanjivanje plaća, racionalizacija radnih mjesta – da, umanjenje proizvodnim radnicima – ne. Uostalom, proizvodi li netko drugi nešto i donosi li novac u ovu državu? I stavite se njihovo mjesto, raditi tako predano u tolikoj nesigurnosti, a izvršavati sve svoje radne zadaće s manjkom opreme i rezervnih dijelova. To su heroji! Radi naših radnika, inženjera i održavatelja, ovo Društvo i radi dalje. Jamčim Vam da bi se u ovakvim uvjetima, s ovakvom oskudicom rezervnih materijala, svaki drugi aluminijski proizvođač davno ugasio. Jedinu snagu za daljnji rad mi kao Uprava crpimo iz njihova rada i strpljive šutnje. Hvala im jer na kraju, kakav god bio, svojoj djeci mogu pričati da sam radio s herojima i da ne trebaju gledati nigdje drugo. Naši radnici su moji uzori.

Što se događa u pregovorima s potencijalnim kupcima? Objavljuju se različite informacije… Nejasno je šta tko nudi i planira činiti s Aluminijem?

-Kao što sam već spomenuo, kakva je alternativa ako investitori odustanu, stečaj ili zatvaranje. Ovdje moram naglasiti da je svaki investitor koji će zadržati proizvodnju i radna mjesta dobrodošao i da mi ne biramo ni njegovo podrijetlo ni kako se zove. Kapital je kapital i on kao takav ima univerzalnu i prihvatljivu vrijednost. Uostalom, engleski klubovi su to davno prepoznali. Uprava je do sada jedini službeni kontakt imala s predstavnicima Glencoreova konzorcija te o tom dijelu možemo nešto i pričati. Službeno smo, i usmeno i dopisom, tražili da budemo sudionici sastanka Vlade i potencijalnih investitora iz arapskoga svijeta, ili ako se još bilo tko pojavio, jednako kao što smo sudjelovali i na sastancima s Glencoreom.

Danas je novi krug razgovora s Glencoreom. Kakva su vaša očekivanja? U javnost je procurilo da je najveći spor cijena električne energije. Kako to riješiti?

– Stavovi konzorcija poprilično su poznati i javnosti, te nema potrebe dalje ih obrazlagati. Tiču se cijene električne energije, za što Vlada tvrdi da nema mehanizama da regulira bilo kakvom odlukom te da mora biti tržišna. Kratkoročno ni dugoročno, cijene koje su na Hudex-u, Aluminiju ne daju nikakvu šansu za preživljavanje. To znači i kada bi se pronašla bilo kakva kratkoročna premosnica, bez daljnjega angažmana na pitanju cijene struje, rad Aluminija nema nikakvog smisla niti ekonomske opravdanosti, kako za sam Aluminij tako i za rad potencijalnih investitora. Ukoliko i govorimo o razvijanju potencijala za daljnju obradu i preradu metala, i tu pričamo o projektima za čiju realizaciju bi se tražilo možda i par godina. Može li netko nositi Aluminij par godina dok se to ne bi realiziralo, ne znam. To je ipak pitanje za ulagače.

Kako uopće riješiti problem električne energije? Imate li vi neki kratkoročni ili dugoročni plan ili model?

– Društvo je dalo par prijedloga za rješavanje pitanja opskrbe električnom energijom. Prvo je pitanje otvaranja energetske bilance i pozicioniranje Aluminija unutar nje. Drugo je diferencijacija cijena, jer se moramo složiti svi –  ne može biti da i najmanji i najveći potrošači imaju ista pravila nabave. Pogotovu kada imamo takav nerazmjer u potrošnji. Pa mi smo najveći potrošač struje u jugoistočnoj Europi a struju nabavljamo kao i obična piljara, molim da se nitko ne ljuti na usporedbu. Ako Vlada kaže da se mora dobavljač (mi teritorijalno pripadamo EP HZ HB i moramo biti u njihovoj bilanci, premda oni nemaju proizvodni kapacitet da nas opskrbljuju) vezivati na burzu radi pravila EU-a, mi predlažemo definiranje struje po europskoj burzi. Ako idemo u Europu, zašto onda za nas nije referentna europska burza? Zašto mađarska burza koja je najskuplja u Europi? Zašto se prvo ne zadovolji domaća potreba, a onda struja prodaje vani? Znate koja je najporaznija činjenica kojom se mi uvijek hvalimo? Da je Aluminij najveći izvoznik. Umjesto da se mi, kao Federacija i država, izgrađujemo na način da višak struje ostane u FBiH, da mi naš metal ne izvozimo nego prodajemo desetinama prerađivačkih kompanija koje bi radile od Save do Neretve, mi izvozimo struju i izvozimo aluminij?! I pitamo se zašto propadamo! Konkretno što predlažemo je ukidanje naknada koje su najveće u Europi i iznose skoro 8 Eura, diferencijacija potrošača na način da oni koji troše preko 1 TWh imaju mogućnost da se struja nabavlja po europskoj burzi. Na ovaj način bi riješili kratkoročne a nadamo se i dugoročne probleme oko opskrbe.

Navodno, Vlada FBiH želi mijenjati Upravu Aluminija. Kako to komentirate? Bježi li 44-postotni vlasnik od odgovornosti? Vlada je neki dan objavila priopćenje u kojem je navela sve sto je učinila za Aluminij… Komentar?

– Već izvjesno vrijeme iz određenih se lobija plasira priča oko smjene Uprave i nama nije nepoznanica tko to priča i otkud priča ide. Put i procedura za smjenu se zna i nije je problem niti provesti niti ćemo se mi protiviti ako se pokrene. Vlasnik ima isključivo pravo da određuje tko će voditi nešto što je u njegovom vlasništvu i to je sasvim normalno da bude tako. Mi ćemo raditi svoj posao najbolje što znamo i dati sve naše kapacitete za spas Društva. Hoće li to dovoljno, ne znam, ali mi dajemo naš maksimum. Ono što odgovorno mogu reći jest da kriza u kojoj se nalazimo nadmašuje kapacitet bilo kojeg pojedinca pa taman da se zove i Bill Gates ili Waren Buffet ili Jack Welch. U rješavanje problema mora biti uključen puno širi krug s maksimalnom vanjskom pomoći i potporom sviju. Mislim, baš sviju! Vlada je, istina, nabrojala sve što je dosad napravila. Mi imamo dobru komunikaciju s Vladom, resornim ministrom, dopremijerkom i premijerom. Ne sumnjam ni u njihovu dobru volju, znanje i kompetencije da se problem riješi. Uostalom imamo nekih pozitivnih primjera konkretne pomoći ove i prethodnih vlade u rješavanju problema Energoinvesta, Krivaje, rudnika te se iskreno nadamo da će se i za nas naći rješenje.

Čini li vam se da će politička pozadina borbe oko Aluminija u vas uprijeti prstom ukoliko kompanija ne preživi?

– Ja se zaista nadam da se vrijeme koje nam curi neće iskoristiti za upiranje prstom i traženje krivca nego da će se utrošiti u pokušaje pronalaska rješenja. Kriza u Aluminiju ne traje godinu dana već puno duže. Svaka je uprava imala sve teži zadatak i sve manje resursa za rješavanje problema. Ja se nadam da mi nismo zadnja uprava nego da će biti još njih dosta poslije nas. Bez obzira na to tko će biti vlasnik ili direktor Aluminija.

Kako je Aluminij došao u ovakvo teško stanje?  

– Zadnjih deset godina problemi se samo gomilaju. Rješenja su kratkoročne prirode i nije se našlo ono pravo i dugoročno. To je ono o čemu sada pričamo, kapacitet Federacije ili države da nađe rješenje opskrbe električnom energijom. Jučer sam dobio članak u kojem stoji kako jedna Kanada subvencionira proizvođača aluminija s 830 uposlenih. U ovoj državi su stotine milijuna otišle na subvencije poljoprivredi i neka su. Država to treba raditi, to je valjda i neki njen smisao od vremena kada su se prvi neandertalci počeli skupljati u pećinama i okupljati s mišlju da je zajednički rad spas za sve. Dugovi su stalno rasli i došli smo do trenutka kada neke stvari treba presjeći jer je očigledno da ovako više ne može dalje. Zadnjih deset godina, Aluminij niti jednom nije završilo godinu s pozitivnim rezultatima. Promijenilo se osam uprava, a dugovi samo rasli. Očigledno je da srž problema leži negdje dublje i dalje od današnjega vremena.

Kakve posljedice bi proizvelo gašenje kompanije?

– Zadnjih sam dana pogledao komentare i izvještaje pojedinih medija. Ono što me boli kao čovjeka i građanina jest tolika količina mržnje prema Aluminiju i ljudima koji u njemu rade. Nevjerojatna količina medijskih informacija i komentara koji odišu s toliko nesnošljivosti da se ponekad zapitam je li Thomas Hobbs bio u pravu kada je rekao da je čovjek čovjeku vuk, ili hijena u našem slučaju. Tko u ovoj državi može profitirati gašenjem Aluminija, ja ne znam. Ali znam da ono što izgubimo ne možemo nadoknaditi financijski, 56 milijuna davanja za mrežarine, obnovljive izvore energije, NOS, carine, poreze, doprinose… Znam  da će nestankom nas nestati i duša Hercegovine i srce Mostara. Kakav će to biti rezultat za ljude i koliko će životnih drama tu nastati i nestati, strah me je i pomisliti. Užasavam se od pomisli. Ne želim u utorak izići pred radnike i reći – Laka ti noć i zbogom, dragi naš Aluminij!/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari