Pratite nas

Intervju

STEVO CULEJ: U Hrvatskoj se provodi ‘suptilna tiha agresija i socijalni inženjering’

Objavljeno

na

Gospodina Stevu Culeja, hrvatskog branitelja i saborskog zastupnika, ne trebamo posebno predstavljati, riječ je o veteranu hrvatskih specijalaca i branitelju čiji je brat jedan od policajaca masakriranih u Borovom Selu. Saborski je zastupnik Hrvatske Demokratske Zajednice u osmom sazivu Sabora, a na predstojećim izborima ponovo je na listi u V izbornoj jedinici. Sa Stevom Culejom za Kamenjar razgovarao je Krešimir Kraljević:

Kamenjar: Dobar dan i poštovanje gospodine Culej, čast nam je i zahvaljujemo se što ste se odazvali na ovaj razgovor, iako ste često na Kamenjaru. Čitate nas, komentirate, no jedan komentar mi je upao u oko, pa ću vas to odmah pitati: izgleda da je i vas naljutio Rade Šerbedžija onom izjavom o Thompsonu? Kako komentirate očitu nepravdu, gdje su se svi oni koji pljuju po Hrvatskoj a žive ‘i rade’ u njoj, dobro potkožili. Stječe se dojam da se upravo potiču i nagrađuju oni koji Hrvatsku nikad i nisu htjeli?

Culej: Odlično uvodno pitanje! Hrvati su tijekom svoje povijesti ugostili mnoge pojedince i  narode. Velika  većina njih ostala je zahvalna na tome i postadoše odlični građani RH, pogledajte samo prezimena na Vukovarskom groblju. Nažalost jedan narod i pojedinci iz njihovih redova stalno pljuju po Hrvatskoj, zaboravljajući  kako smo ih primili/sklonili pred Turcima.

Koristim priliku podsjetiti kako je ratna šteta, prema grubom izračunu neovisnog analitičara, g. Grgića nešto veća od 260 milijardi dolara na dan 1.1.2016. Srbija ne smije u EU dok ne plati zlo koje je činila jer će se sve to ponoviti.

Što se tiče tog kvazi intelektualca i ofucanog glumca, koji nije dostojan niti kako bi mu se ime spomenulo, imate pravo, ali to više govori o boljševicma i njihovim nekrstičima koji odlaze na predstave sa smradom beogradske čaršije. Stvar dobrog ukusa, ali dozvolite javno pitanje;  što čeka DORH i razne udruge za kvazi ljudska prava? Hrvati, branitelji, invalidi i obitelji poginulih, politički zatvorenici nisu ljudska bića i moraju trpiti govor mržnje?

Kamenjar: Takvih primjera je mnogo, daje im se ogroman prostor u medijima. U stopu se prate i prenose njihove izjave pa čak se daje važnost i beznačajnim ‘Mirtama, Margetićima, Zoranu Ercegu’ i sl.,  A s druge strane na sve načine se pokušava omalovažiti prave vrijednosti, vjera, ljubav i Domovina. Thompsona su dočekali odmah po završetku veličanstvenog koncerta 05.kolovoza, s prekršajnom prijavom?

Culej: Japa Franjo su lijepo rekli : „ stoka sitnog zuba “. Kako vrijeme odmiče sve više sagledavam koliko je bio dalekovidan.  Predlažem podguznim muhama i beogradskim/briselskim konjušarima da (posmrtno) uhapse N. Š. Zrinskog i prekršajno obrade sve djelatnike HNK od 1918. do 1940.

Kamenjar: Prošlogodišnja priča se ponavlja? Ima li kraja tome?

Culej: Biskup Košić nedavno je ukazao na put. Glasajmo preferencijalno za ljude koji ne će poviti leđa.

Kamenjar: U Srbu su Jugonostalgičari na nedavnu obljetnicu doveli maloljetnu djecu da veličaju Tita i grubo pjesmom pozivaju doslovno na nasilje?

Culej: Zanimljivo pitanje, niti jedan od organizatora nije zato izbačen sa svoje pozicije u školama, nema niti suspenzija niti prosvjetnih inspekcija za četnikovanje nad djecom. Valjda je to konačni smisao kurikularne reforme.  Školama koje plaćaju porezni obveznici RH, dakle Vi i ja, stoluju boljševici, njihova kopilad i četnikuše najgore vrste.  Gdje su sada babe-žabe i ostale femino-fašističke kokoške za kvazi-ljudska prava?

„ prepoznati ćete ih po dijelima “  piše u Svetom Pismu.

Kamenjar: Medijska slika u Hrvata, ima li nade za Istinu? Svi mi koji malo pratimo zbivanja, znamo da je Istina drugačija od onoga što nam plasira većina medija. Može li se to urediti?

Culej: Lustracija nije samo uklanjanje udbaša. Udbaši su čukci koji postoje u svakom (komunističko-totalitarističkom) dvorištu.  Lustrirati znači osvijetliti i ukloniti sve one boljševike koji su bili nalogodavci  i svu onu kamarilu komunističkog smrada koja je putem CK, ali i sveučilišta generirala takav kadar. Naši NATO partneri to od nas očekuju, Europa to traži, valjda će politički vrh RH imati snage oduprijeti se sindromu „lex Perković“ i rasvijetlit svoju prošlost.

Kamenjar: Kolokvijalno kazano ‘običnom’ čovjeku je teško narušena i iskrivljena percepcija, pa i o braniteljima! Tko je po vama krivac što su branitelji danas doslovno na dnu društva, egzistencijalno ali i u percepciji dobrog dijela građana? Nemojte me pogrješno shvatiti, ovo uvjetno govorim, za mene su svi branitelji heroji i ponosan sam na sve vas, ja sam bio premlad da idem u rat, no bio sam tu, znam koliko je srce bilo i kako se išlo.

Culej: Kada kažem boljševici i njihovi nekrstići (kopilad) ne mislim na Peru, Jozu i svakog drugog običnog smrtnika koji je šutio i trpio Partiju,  Matu kao 5-dijete koji je ušao kako ne bi bio gladan i potajice krstio dicu… Ne! Tko god je 90-te sa nama stao, dobar je…Govorim o crvenim dinastijama za koje je Hrvatska slučajna država, a nekim čudom njihovi nekrstići dobivaju sve pozicije na ključnim fakultetima, pravosuđu i državnoj upravi. Ti farizeji služe stranim bankama.  I u medijima. Zašto su branitelji i njihova djeca drastično pod-zastupljeni u RH? Slučajno? Naravno ne!

Kamenjar: Znate li da je broj suicida, odnosno smrtnost u braniteljskoj populaciji povećana?

Culej: Nikad ruku na se dizat!

Kamenjar: S Tomislavom Karamarkom se već dugi niz poznajete, i ove godine je upalio svijeće za poginule redarstvenike u Borovu, ali i za heroja Čađu i poginulim policajcima u Banskoj Strugi! Jeste li u kontaktu s Karamarkom? Je li i on žrtva medija?   Mi iz Herceg Bosne imamo iste probleme, vjerojatno i mnogo gore, no srce nas veže i uz Hrvatsku, i zaista s teškom mukom promatramo sve ovo što se događa u Hrvatskoj. Naravno, da ne bi ispalo da samo vidimo loše stvari, zamjetimo mi i svaku pozitivnu pojavu. Evo ovih dana su aktualne OI u RIU, Osvojeno je mnoštvo medalja, Hrvatska je po mnogo čemu vrhunska, no izgleda da nam nešto fali, nešto nedostaje? Bi li bilo bolje da je provedena lustracija?.

Culej: Moj kolega i poznati analitičar, Zoran Grgić izjavio je: “Orkestrirani napad na Karamarka krenuo je upravo od trenutka kada je praktično pokrenuo lustraciju istražujući masovna stratišta hrvatskih civila u Sloveniji i Hrvatskoj. „ Jedna zanimljiva epizoda, magistar Grgić član je saborskog Vijeća za nadzor tajnih službi. Primili smo skupa  g. Krmpotića u Saboru , inače ključnog svjedoka u Munchenskom procesu, koji je čak morao i bježati iz RH zbog prijetnji, a kćeri su mu šikanirane otkazima.. Dan nakon toga g. Grgiću je zabranjen ulazak u Sabor, a Vijeće je raspušteno bez izbora novog…pametnom dosta. Usput on je kreator krilatice „lex Perković“ i s g. Mlakarom prvi je upozorio svjetsku javnost na taj problem. Domaći mediji pokušali su prešutjeti…. Svi mi  u HDZ-u moramo ustrajati na zajedničkoj stečevini EU, a to podrazumijeva i  lustraciju.

Kamenjar: SDP je zatvorio Arhiv na dodatnih 20 godina! Zašto ne otvore arhive,  Čega se toliko plaše? Mnogi dokumenti su uništeni i uklonjeni?

Culej: Kao što rekoh boljševici, udbaši i njihova kopilad. Što bi pošten čovjek sakrivao, ili što šokci kažu : „tko ima, nek pokaže čiste gaće…“

Kamenjar: Njemački sudac Dauster je presudio dvojici Udbaških šefova, čime je, mnogi tvrde, presuđeno cijelom jugokomunističkom sustavu. No, u Hrvatskoj umjesto osude i daljnjeg propitivanja, ‘pila naopako’?

Culej: Točno! Samo šokci vele ničija svića ni gorila do zore!

Kamenjar: Milanović se ponaša kao da ga se to ne tiče, u onoj debati s g. Plenkovićem, odglumio je da uopće ne zna ime Zdravka Mustača, nazvao ga je ‘onaj drugi’.  Zar i nakon svega po anketama vodi stranka koju on vodi?

Culej: Čaća Stipe će mu kazati tko je, ako već ne znade, ali sumnjam

Kamenjar: Zloupotreba represivnog i pravosudnog aparata u mandatu Milanovićeve vlade? Ali ne samo u mandatu, čini se da on vuče konce i nakon mandata? Tu su mnoge afere (Madison..), većina njegovih ministara je teško kompromitirana, sjetimo se afere sa servisom MIG-ova, Jakovina, Vrdoljak… Blamaža s kandidaturom Vesne Pusić u UN-u?

Culej: Usput, DORH nije nakon godinu dana ustanovio tko su policajci i po čijoj su zapovjedi upali u Markovu crkvu u Zagrebu. Zanimljivo, opet nema kršenja ljudskih prava branitelja, a afere MOSTA i SDP spavaju u dubokoj hladovini boljševika i njihove kopiladi. Žao mi je poštenih ljudi u MOSTU ima ih dosta tamo…

Kamenjar: Moram se dotaknuti sve učestalijih napada i skrnavljenja spomenika hrvatskim domoljubima i herojima. Barešić, J.M. Nicolier, svjedoci smo vandalizma i na objektu sisačke biskupije, koje potpisuje tzv „Antifa“? I SOA je u svom izvješću upozorila na porast netrpeljivosti te vrste. Jeli to izraz njihove nemoći ili je to nastavak one trajne mržnje prema svemu Hrvatskom. Prijatelj iz Šibenika mi se žali na sve učestalije podmetanje požara na njihovom području. Jeli to sve povezano na neki način?

Culej: Zamjeram SOA-i što nije jače podcrtala opasnosti od evidentno prisutnog lijevog radikalizma i ekstremizma. Nije niti upozorila na „socijalni inženjering“ o kojem govore katolički intelektualci. Migranti tj. Vojska bez oružja ili „tiha agresija“ kako je to rekao g. Buljević, stvarni su izvori ugroze po opstojnost RH. Ovo što postavljate u pitanju samo su otvoreni napadi, ali mi smo suočeni sa suptilnom i tihom agresijom koja u ovoj fazi ne podrazumijeva oružje. Kada u Slavoniji i cijelom hrvatskom prostoru odu mladi parovi s djecom a dođu anacionalni kriminalci i teroristi postati će glasači ljevice, što je i cilj. Već viđeno u Španjolskoj, od 2004 do 2011. , Zappaterro, kao premijer iz socijalističke radničke partije (tj. SDP) uveo je u državljanstvo otprilike 1,6 milijuna istočnoeuropskih cigana i otprilike 2,5-2.7 miljuna subsaharskih crnaca i arapa (procjene se razlikuju) sve odreda iz krim miljea. Integracije naravno nije bilo. Sve su to danas primatelji socijalne pomoći i leglo kriminala i terorizma. Postoje čak i naselja gdje kao većina pridošlice biraju svog gradonačelnika na štetu Španjolaca, uostalom pogledajmo kako je London dobio gradonačelnika.   TO nas čeka.

Kamenjar: Hrvatska, pogotovo Slavonija, postaje zemlja starih. Mladi svakim danom odlaze trbuhom za kruhom. Zanimljivo , većina tih mladih, djeca su hrvatskih branitelja, dok ostaju djeca onih koji su 1991 svoju djecu odveli na sigurno. Postaju li ti gospodari života i smrti u Slavoniji?.

Culej: Kao što rekoh socijalni inženjering, a boljševici se za svoju kopilad pobrinu. Nacionalna država je opasna po interese banaka i krupnog kapitala, pogledajte samo Orbanovu Mađarsku, zato se zdušno radi na zamjeni i starenju stanovništva…

Kamenjar: Mogu li se napokon u Saboru riješiti problemi koji se gomilaju u istočnoj Slavoniji, posebice u Vukovaru, od ćirilice, pravosuđa, odnosa manjine prema većini i nepoštivanja hrvatske države sa njihove strane. Kad mislim na pravosuđe, mislim i na sramotno suđenje vama i ostalim hrvatskim braniteljima. Upravo danas je izmjenjen statut grada Vukovara?

Culej: Ovisi tko će pobjediti na izborima i tko će preferencijalno pobijediti na listama. Preporučam preferencijalno glasati desnom rukom za čovjeka po mjeri očekivanja i onda će biti ok.

Kamenjar: Što mislite o Orepićevom ‘češljanju’ lažnih prebivališta?

Culej: Kasno i loše izvedeno.  Nije samo vikend-srbizam u Vukovaru, ima toga po cijeloj Hrvatskoj…

Kamenjar: Lijepo vas je opet vidjeti na listi HDZ-e i to na onom najzahtjevnijem zadnjem mjestu, na mjestu s kojeg u Sabor možete isključivo preferencijalnim glasovima i nitko uopće ne sumnja da ćete opet osvojiti najveći broj preferencijalnih glasova jer Stevo Culej se nikada u životu nije bojao izazova!?

Culej: Ne samo ja, branitelji su uvijek prvi u ratu, zadnji u miru, meni je ovo mjesto časno. Podržite sve branitelje u svim izbornim jedinicama…

Kamenjar: Što se promijenilo u Vašem životu ulaskom u politiku, odnosno Sabor?

Koliki je utjecaj na odluku da se uključite u političku bitku i to tamo gdje je to najvažnije u hrvatskom Saboru imao vaš veliki prijatelj  pokojni Ivan Vekić?

Culej: Bogu fala stekao sam nove prijatelje, ali nisam zaboravio stare. Teško mi je pala smrt Ivana Vekića, baš sad bi mi najviše koristilo čuti njegove analize i savjete. On je razumio procese i dosta je utjecao na mene kako bi se formirao u političara.

Kamenjar: Što očekujete od izbora?

Culej: Pobjedu.

Kamenjar: Hoće li ovi izbori biti „biti ili ne biti“? Ili da se poslužim Milanovićevom „Mi ili Oni“?

Culej: „Umjeće ratovanja“, preporučam dužno poštovanom europejcu i intelektualcu, g. Milanoviću. Sun Tzu je davno shvatio ono što dužno poštovanom europejcu i intelektualcu, g. Milanović ne razumije. Umijeće je od protivnika stvoriti saveznika, glupo je ratovati posebice unutar istog naroda ako se može postići drugim sredstvima. Zato će SDP definitivno izgubiti…

Kamenjar: Josipović je odustao od izlaska na izbore, ljevica se ne želi razdvajati?

Culej: Gospodin kojeg spominjete spada u prošlo svršeno vrijeme što se tiče politike i Hrvata. Za ostale ne znam.

Kamenjar: Također odustala je Željka Markić s ‘Projektom Domovina’, ne izlaze na izbore?

Culej: Ovdje stoji vaša teza. Željka Markić sebedajno je odustala u korist višeg cilja. Neovisno o njenom plemenitom cilju morati ćemo razmisliti o moralnom i etičnom postolju za okupljanje poštenog centro-kroatizma i 21. Stoljeću.

Kamenjar: Pravaši se ni ovaj put nisu uspjeli potpuno ujediniti, imamo par blokova, Pomak, Domovinsku Koaliciju, što mislite hoće li napraviti rezultat? Ili će to biti prosipanje glasova, znam da je ovo nezahvalno odgovoriti i predvidjeti.

Culej: Žao mi je poštenih i domoljubnih ljudi koji su tamo. Nažalost putuju u D´Hondtovu crnu rupu. Kanibaliziraju sami sebe u korist velikih stranaka.

Kamenjar: Može li pojedinac, strastveni domoljub poput vas, išta promijeniti ili učiniti kao saborski zastupnik, samoinicijativno, s obzirom na tanku većinu kakva je bila u Osmom sazivu Sabora? Hoću reći, umori li vas saborska procedura ili birokracija ili se ipak neke stvari mogu pomaknuti s mjesta! Svjedoci smo da mnoge inicijative naiđu na zid ili se jednostavno zagube ‘u birokraciji!’?

Culej: Nitko od nas nije sam. Bog je s nama. U mislima se uvijek prisjetim i poginulih suboraca, a ovi koji su preživjeli, ako su i ostali bez ruke, noge nisu ostali bez junačkog srca, ali i bez mozga. Puno mi se prijatelja javi i pomaže mi. Pogledajte samo misli dr. Franje Tuđmana. I mali narodi pobjeđuju u srazu s velikim idejama jer imaju istinu na svojoj strani.

Kamenjar: Siguran sam da ćemo vas opet gledati i slušati u Saboru. Hoćete li nastaviti biti beskompromisni borac za istinu i pravdu i što želite poručiti hrvatskom narodu pred ove izbore!?

Culej: Agresija na Hrvatski narod i na Hrvatsku Državu se nastavlja. Prikrivena je, oružje su mediji i financije, ali cilj je isti, uništiti narod Božji, dokinuti Vjeru u Boga, Obitelj i Domovinu.

Pobjedit ćemo!

Sa Stevom Culejom razgovarao Krešimir Kraljević/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Karamatić: Članovi SIP-a BiH sigurniji bi bili u Alepu nego u Sarajevu, došao je kraj mutant državi

Objavljeno

na

Objavio

Od izbora je prošlo mjesec i po dana, a još uvijek se ne zna kako će se popuniti Dom naroda u Federaciji niti tko će činiti buduću vlast. Atmosfera je i više nego usijana na političkoj sceni, a onda predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić izjavi kako se nada da će u budućnosti obljetnica osnivanja Herceg Bosne biti državni praznik. Je li to zaista moguće, što će se događati na političkoj sceni u danima pred nama Karamatić otkriva u intervjuu za Pogled.ba, prenosi Poskok.info

Ponovo ste dodali ulje na vatru izjavama o Herceg Bosni. Zaista vjerujete da će državni praznik biti godišnjica osnivanja Herceg  Bosne?

Da. Samo se treba držati zakona Bosne i Hercegovine. Budući da BiH nema zakona o praznicima, u Federaciji je još uvijek na snazi Zakon o državnim praznicima Hrvatske Republike Herceg Bosne. Ne znam zbog čega ne bi intervenirali na način da se Herceg Bosna obilježava kao državni praznik. Znam da je teži dio posla nagovoriti kolege iz srpskog i bošnjačkog člana na ovu ideju, ali će im biti ponuđeno, pa neka glasuju.

Spominjete glasovanje. Narod je glasovao na izborima, pa još nema vlasti niti se zna što će biti s Domom naroda. Ima li kakvih promjena? Kakvo je trenutno stanje  u procesu formiranja vlasti?

Proces konstituiranja vlasti skoro ne postoji u Federaciji. Što se tiče skupština županija, očekujem da će to biti relativno brzo riješeno i da će se stvoriti parlamentarne većine. Brzo bi trebalo biti formirano i Vijeće ministara BiH jer ga potvrđuje samo državni Zastupnički dom. Unatoč dogovoru stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH sa srpskom stranom, mi još nemamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane. A BiH može funkcionirati samo kao tronožac. Jedna “noga” nije u razgovorima. Kada oni između sebe razigraju postizborne karte, onda ćemo i s njima sjest i vidjeti hoćemo li se dogovoriti ili ne.

Vlasti se formiraju u županija, ali bošnjačke stranke izbacuju legitimne  hrvatske predstavnike gdje god to mogu. Kako to komentirate?

Što se tiče položaja Hrvata u tim županijama, on se neće promijeniti jer prema Hrvatima istu politiku vode sve bošnjačke stranke. Čak su one koje se nazivaju “građanskim” radikalnije prema Hrvatima nego SDA. Prije nekoliko dana smo imali paljevinu kuća hrvatskih povratnika kod Viteza. Niti jedna tzv. multietnična stranka na to nije reagirala. Razlog može biti samo u tome što su kuće vjerojatno zapalili pripadnici bošnjačkog naroda i što se radi o hrvatskim kućama. Da je bilo obratno, onda bi se propeli na zadnje noge.

Hrvatski narodni sabor BiH je pokrenuo priču svehrvatskog zajedništva. Je li to moguće i podržavate li taj projekt?

HSS BIH taj projekt apsolutno podržava. Još 2006. godine mi smo predlagali da prema Sarajevu sve hrvatske stranke moraju nastupiti zajedno. Nakon što su nam Bošnjaci treći put nametnuli hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nakon što su postavili dva puta vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata, izgleda je došlo u glavu i onima koji nisu bili na tome tragu da je potreban zajednički nastup Hrvata. To su shvatili i oni koji se željeli prodati političkom Sarajevu za šaku maraka. I oni sada tvrde da će ostati s nama. Ja se nadam da će ostati dio hrvatskog bloka. Nažalost, prilika čini lopova, prilika čini izdajnika, a onaj tko je jednom izdao, ja mu ne mogu puno vjerovati. Mislim da su neki ušli u priču o svehvatskom bloku jer su drastično pali na prošlim izborima, narod im je pokazao što misli o tajkvoj politici i vide da će nestati sa političke scene ukoliko ne budu dio našega bloka. S druge strane, dok je ovakav Izborni zakon i ovakav ustroj države, mi nemamo prava na neki politički pluralizam. Kod Hrvata će se to razviiti kad bude zajamčeno Hrvatima da će birati svoje predstavnike.

Kako je zamišljeno to svehrvatsko zajedništvo? Na svim razinama ili na neki drugi način?

Razgovaralo se o tome samo načelno. Nema smisla da se svehrvatsko zajedništvo pravi u ZHŽ-u gdje u Skupštini sjede samo hrvatske stranke. Ali u središnjoj Bosni je ono nužnost, kao i u Federaciji i razini države. Moramo biti zajedno svugdje gdje nemamo dvotrećinsku većinu  skupštinama.

Vrijedi li to svehrvatsko zajedništvo i u Rami, gdje HNS BiH ima 16 zastupnika, a općinom vlada SDA?

U Rami je dio hrvatskih zastupnika pokazao da je probosanski orijentiran. Ja bi volio da se i tu pokaže to zajedništvo. Hrvatske stranke imaju više od dvije trećine vijećnika u Općinskom vijeću i sramotno je da se ne može izglasati Dan sjećanja na žrtve Uzdola jer se pojedini vijećnici ili pojedine stranke boje da se ne zamjere koalicijskim partnerima iz bošnjaškog naroda.

Središnje izborno povjerenstvo BiH ovoga tjedna nije donijelo odluku oko popunjavanja Doma naroda. Očekujete ubrzo rješenje ovoga pitanja?

Pitanje je može li SIP BiH donijeti podzakonski akt koji će biti iznad zakona. U zakonu nema načina kako popuniti Dom naroda. Druga stvar je što kada SIP donese odluku. Kakva god da ona bude, netko neće biti zadovoljan. Pitanje je i hoće li OHR intervenirati ako ne bude zadovoljan odlukom SIP-a. Kada je 2010. godine SIP donio odluku da nije zakonito konstituirana federalna Vlada, OHR je to privremeno to suspendirao. A ta suspenzija je na snazi i danas. Tu se radi  o uspostavi famozne Platforme, izboru Živka Budimira, matematičkim egzibicijama Valentina Inzka. Pitanje hoće li se isto ponoviti ovaj put. Jedina realna odluka je da ne mora iz svake županije biti biran najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda, da se primjeni popis iz 2013. jer u zakonu jasno stoji da se primjenjuje posljedni popis. Samo je pitanje hoće li OHR sve to oboriti.

Pritisci na SIP su ogromni. Mogu li ti ljudi uopće raditi u takvim uvjetima?

Pitanje je i smije li SIP to donijeti. I tome tamnom vilajetu koje se zove Sarajevo meni nije jasno kako funkcioniraju članovi SIP-a i dolaze na posao. Gore je situacija paranoje i mislim da bi ti ljudi imali veći osjećaj sigurnosti u Alepu, a ne u Sarajevu.

Iz tzv, “građanskih” stranaka kažu kako neće priznati odluku SIP-a ako ne bude po njihovim očekivanjima…

I to je zanimljivo. Na takve izjave šute svi, od OHR-a do Veleposlanstva SAD-a. Sad zamislite da takvo nešto govore hrvatski dužnosnici. Odmah bi počela priča o državnom udaru. Bio je državni udar kada su migranti krenuli iz Sarajeva prema Mostaru i kada ih je zaustavio MUP HNŽ-a. Danas kada MUP USŽ vraća migrante u Sarajevo, to nije državni udar nego je sve uredno.

Koliko ste u HSS-u zadovoljni izbornim rezultatima?

U ime HSS-a mogu reći da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili. Zadržali smo kontinuitet rasta. Na svakim izborima dobivamo sve više glasova i mislim da će se tako nastaviti u budućnosti.

Dobili ste osobno više od 7000 glasova, a nemate neku jaku stranačku infrastrukturu, Malo hrvatskih kandidata se može pohvaliti tim rezultatom…

Činjenica jeste da koliko god Hrvati nemaju svojih medija i funkcioniramo skoro isključivo na bazi društvenih mreža, ipak se pokazalo da su birači moj rad prepoznali i to nagradili na izborima.

Ipak, broj glasova koj ste dobili nije vam osigurao izravni mandat. To znači da opet idete u državni Dom naroda?

Što se mene tiče osobno ja sam osobno spreman biti tamo gdje najviše mogu pomoći Hrvatskom narodnom saboru BiH do izmjene Izbornog zakona i uspostave apsolutne jednakopravnosti. A nakon toga ću se baviti samo HSS-om.

Jesu li poznata imena kandidata Hrvatskog narodnog sabora BiH koja će biti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH?

To se još ne zna. Osobito za Dom naroda jer nemamo kriterija po kojem bi taj posao trebao biti obavljen. Postoji mogućnost apsolutne blokade BIH i ja čak priželjkujem takav scenariji. Mislim da je ovaj mutant od države došao svoga kraja. Institucije BiH više ne mogu raditi ništa, ne možemo donijeti nikakav zakon, raticifirati bilo kakav sporazum. Znači, imamo mostarizaciju BiH i da citiram Vlatka Mačeka “ako se kaput krivo zakopča, jedino što je moguće je otkopčati ga i ponovo ispravno zakopčati. Mislim da je vrijeme da skinemo luđačku košulju i ponovo je u dogovoru s druga dva  naroda fino zakopčamo kako je to trebalo biti na početku. Ukoliko oni to ne žele, hajmo se razići i biti jedni drugima dobri susjedi.

Opet idete na priču revitalizacije Herceg Bosne. Koliko je to zaista realno?

Mislim da jeste. Mi imamo mehanizme po međunarodnom pravo po kojem bi se mogli vratiti na početni položaj, ali nam u tome treba potpora Vlade RH i Sabora RH. I veliko je pitanje hoćemo li tu potporu dobiti. Veliko je pitanje imamo li uopće konsenzus unutar HNS-a BiH da se ide u tome pravcu. Na nekoliko sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora sam spominjao inicijativu o revitalizaciji Herceg Bosne, ali ta inicijativa nije naišla na potporu unutar HNS-a BIH. Mi u HSS-u od toga nećemo odustati. Ukoliko ne uspijemo to progurati na HNS-u BiH, onda ćemo taj proces pokrenuti preko naše sestrinske stranke u Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Kardinal Bozanić: Treba otvoriti arhive i napraviti reviziju povijesti koja je stvarana za vrijeme totalitarističkog sustava u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dao je za Hrvatsku katoličku mrežu (HKM) veliki razgovor u zadnjim danima pohoda ‘Ad limina’ u Rimu.

S njime je razgovarao Slavko Antunović, novinar i urednik Informativne katoličke agencije, o susretu sa Svetim Ocem, Alojziju Stepincu, potrebi otvaranja povijesnih arhiva u Hrvatskoj i mnogočemu drugome zanimljivom.

Podsjećanje na svrhu pohoda ‘Ad limina’, susret sa Svetim Ocem, svetost Alojzija Stepinca, kao i nepravedno stjecanje bogatstva te potreba otvaranja povijesnih arhiva u Hrvatskoj.

Naglasci su to razgovora sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, koji je za Hrvatsku katoličku mrežu na marginama Pohoda apostolskim pragovima, vodio Slavko Antunović, novinar i urednik Informativne katoličke agencije.

Antunović je prethodnih dana vrlo detaljno hrvatsku javnost izvješćivao o boravku članova Hrvatske biskupske konferencije u Rimu gdje su slavili euharistiju u sve četiri rimske bazilike i održali tematske sastanke, vrlo detaljno isplanirane, u dikasterijima, kongregacijama i papinskim vijećima. Hrvatski su biskupi, također, imali priliku obići neka druga njima važna mjesta, a redovito su predvodili svete mise u Hrvatskome zavodu i crkvi Sv. Jeronima.

Na upit o temama, problemima i izazovima koji su dominirali u službenim razgovorima, kardinal Bozanić je izdvojio: Možemo reći da pohod ‘Ad limina apostolorum’ ima nekoliko dijelova. Jedan je onaj koji je vezan uz glavne rimske bazilike, Sv. Petra, Ivana Lateranskog, Sv. Pavla izvan zidina i Sv. Marije Velike. Biskupi kad dolaze ‘Ad limina’ uvijek uključuju i pohod tim bazilikama. Dolazi se na naše korijenje, tamo gdje su žrtvovali svoje živote apostolski prvaci, tamo gdje vjernici stoljećima hodočaste. To su mjesta molitve, mjesta gdje se traži milost odozgo, gledajući na svjetle primjere, pojasnio je kardinal.

Drugi dio ‘Ad limina’, glavni, je susret sa Svetim Ocem, Petrom naših dana. Njega ne možemo gledati samo izvana sociološki ili samo sa strane ovozemnog pogleda na redoviti život. To je susret sa onim koji sada vrši službu sv. Petra. To je misterij Crkve. Ona živi od Isusa Krista koji je okupio apostole, predao prvenstvo Petru i mi dana imamo Petra.

To je papa Franjo. Došli smo sa svim poštovanjem, odanošću, njemu kao svome ocu, bratu u episkopatu i to smo na osobit način doživjeli u njegovoj otvorenosti, blizini, jednostavnosti u razgovoru koji je trajao više od sat i pol vremena.

Podsjetio je kardinal da je taj susret bio odmah nakon mise na grobu Sv. Petra. Gledajući očima vjere mi smo bili sa onim koji je središte i znak jedinstva Crkve. Mi smo mu izrazili svoj zahvalnost i on je želio razgovarati. Iznijeli smo mu pitanja. Čuli smo njegovo mišljenje. On je čuo naša mišljenja. Pojasnio je zagrebački nadbiskup da je Sveta Stolica bila uvijek otvorena prema mjesnim crkvama.

Ovdje je izdvojio papu Hadrijana koji je prije više od tisuću godina dozvolio Hrvatima misu na njima razumljivom jeziku, a to je znak blizine Crkve i to je Crkva. Naglasio je: Svako vrijeme ima svoj način komunikacije ali pohod ‘Ad limina’ ide unatrag u stoljeća, što se može pratiti od vremena pape Siksta V. No, to je nešto što stalno traje u Crkvi – ta communio – kolegijalnost, zajedništvo i, dakako, da svako vrijeme nosi svoja pitanja, svoje izazove, te u tom vidu nama je dragocjena svaka orijentacija koju nam daje papa Franjo.

Također, nastavio je kardinal – pojašnjavajući metodologiju rada i priprema Biskupske sinode – da je njihov rad, pogotovo što se tiče pripremnoga razdoblja, pa i one najnovije o mladima, plod Drugog vatikanskog sabora. Susreti biskupa i koncili su se i prije održavali, a danas sigurno da sve više dolazi do izražaja svijest o narodu Božjem, kao što smo i mi u Zagrebu imali.

Najnovija Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije je okupila i laike i redovnice i redovnike i svećenike i biskupe, pomoćne, dok Prva sinoda nadbiskupije, koja je održana 1925. godine po ondašnjem kodeksu, crkvenim propisima, okupila je samo svećenike. Riječ je tu o razvoju u Crkvi, a Crkva je otvorena još većim iskoracima.

Na upit ima li nekih razilaženja između Svete Stolice i Crkve u Hrvatskoj po pitanju kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, sugovornik HKM-a, kardinal Josip Bozanić, je istaknuo:

Mora nam biti jasno jedno, proglašenje blaženim i svetim je djelo Svete Stolice i ona je kardinala Stepinca proglasila blaženim. Dakako da proces počinje od baze, od mjesne Crkve. U slučaju Stepinca to nije bilo moguće radi situacije komunističkog vremena pa je početak bio ovdje. Dakle, Sveta Stolica je bila jako široka da je započela proces i već za vrijeme komunizma, pri Rimskoj biskupiji.

Poslije je to nastavljeno doma, ispitivanjem tolikih svjedoka, i sigurno da Svetoj Stolici pripada odluka kad će nekoga proglasiti blaženim. U ovom slučaju je Sveta Stolica sigurno jako, s jedne strane, otvorena da stvar završi, a, s druge strane, možemo reći da smo svjedoci kod nas u Hrvatskoj, u svim biskupijama, kako kult blaženog Alojzija sve više raste, tako da nas Božja providnost vodi svojim putem.

Papa Franjo je toliko puta naglašavao i naglašava da je on uvjeren u svetost blaženog Alojzija. Bog nas vodi jednim putem. Ali tu ne smijemo osjećat se kao oni koji žele biti na jednoj strani, a nekoga drugo gledati na drugoj strani. Mi smo svi, unutar Crkve, i duboko vjerujemo da ćemo se iznenaditi daru koji ćemo još na tom putu dobiti, a ovo što se događa, zapravo, još više pojačava kult bl. Alojzija Stepinca. To svi jako dobro osjećamo i u Hrvatskoj, a interes je i u općoj Crkvi.

U razgovoru je otvorena i jedna – kako ju je novinar Antunović odredio – ‘bolna tema i za naš hrvatski narod’; o čemu piše sam papa Franjo u ‘Laudato si’ i u svome najnovijem dokumentu Papinsko vijeća za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Kardinal je, naime, ovdje iznio jedno svoje razmišljanje o gomilanju bogatstva političkih elita. Problem je što je to bogatstvo ponekad skriveno u poreznim oazama u svijetu, a ono je jednako vrijednosti javnoga duga njihovih zemalja.

O ovome bi trebalo puno šire govoriti, no sigurno – odgovorio je – da ako gledamo i globalno i nacionalno, a što je jako dobro opisano u papinskoj enciklici ‘Laudato si’, opasnost je današnjeg svijeta da se odluke donose negdje daleko, Kao i one druge odluke koje poslije koordiniraju i žele organizirati život, najprije se donesu negdje daleko, a ljudi toga nisu ni svjesni. Počne se govoriti o nekim konvencijama, o nečemu što nije jako važno, što ne obvezuje, pa se o tome – tobože – ne želi previše ni govoriti, lako se to potpiše, a onda se potpisnika traži na odgovornost.

Ti si član toga kluba. Trebaš biti odgovoran prema tome i sve se spusti na nacionalnu razinu, te se kaže da mi to trebamo radi nekih, ali to neće biti tako važno, no onda se na kraju susrećemo da to ulazi u zakone, ulazi u škole, u odgoj. Zapravo, to je jedna situacija koja je malo demokratska. Ponovio je: malo demokratska.

I ja mislim da biste vi novinari trebali više o tome govoriti. Trebaju se odluke donositi što bliže narodu. Narod treba biti upoznat i s onim odlukama koje izgledaju jako daleke jer će imati utjecaj na nas, na našu zemlju, na mlade, na budućnost, na ekonomiju i na razvoj.

U završnome pitanju – povezanom i sa susretom sa Svetim Ocem jer su mu biskupi govorili i o dva svetačka lika hrvatskog naroda Miroslavu Bulešiću i Alojziju Stepincu – kardinal se osvrnuo na stradanja pojedinaca i velikog dijela hrvatskog naroda u komunističkoj strahovladi, a što još uvijek u našoj javnosti teško izlazi na svjetlo.

Ne smijemo se bojati istine. I svi oni koji se boje otvarati arhive, koji nam govore o nekoj reviziji povijesti, pa treba napraviti reviziju povijesti – naglasio je zagrebački nadbiskup – koja je stvarana za vrijeme totalitarističkog sustava jer tada nije bilo prave povijesti. Bila je ideološka povijest.

I tu je jedini problem kod nas. Ja razumijem i neke možda profesore koji su obranili doktorsku disertaciju i sad vide da je to bilo na temelju ideologije, a ne stvarnih činjenica. Treba otvoriti arhive. Treba suočiti se sa svime, i sa svijetlim i sa tamnim stranama. I trebamo promicati slobodu u istraživanju i ne bojati se istine.

Što se tiče onih osoba, utjecajnih, koji po tom pitanju drže poluge moći, ustvrdio je da ne bi želio suditi već neka svatko ispita svoju savjest, ali sigurno da bi smo morali poticati mlade generacije neka se jača kod njih želja za istinom naše povijesti. Ima još mnogih stvari skriveno, upozorio je kardinal Bozanić.

Ponovio je – kao zadnju misao u razgovoru za IKA-u i HKR – treba otvoriti arhive, treba odgovorno, bez neke napetosti, sa svim ljudskim respektom, ali dok god istina ne dođe na svjetlo dana do tada će biti ovih naših prepucavanja, i to nas sputava.

 

Marko Ljubić: Čuje li Hrvatska Bozanića?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari