Pratite nas

Događaji

Stevo Culej u Saboru otvorio izložbu u povodu 25. obljetnice smrti 12 redarstvenika u Borovu selu

Objavljeno

na

U Saboru je u četvrtak otvorena izložba u povodu 25. obljetnice masakra 12-orice redarstvenika iz Borova Sela, a otvorio ju je HDZ-ov zastupnik Stevo Culej, koji je upozorio da je za taj zločin izrečena tek jedna kazna od 3,5 godine zatvora.

Izložba donosi niz šokantnih fotografija, dokumenata i novinskih članaka, a postavljena je kronološki, od trenutka u kojem su redarstvenici još živi, preko ubojstva, obdukcije njihovih tijela i kaznenih prijava protiv počinitelja, do članka o izrečenoj presudi Milanu Marinkoviću, kojemu je sudac zatvorsku kaznu skratio za pola godine s obrazloženjem da skrbi o bolesnoj majci te da je u teškoj financijskoj situaciji.

[ad id=”93788″]

“Na ovim se redarstvenicima, koji su umoreni od strane lokalnog stanovništva potpomognutog četnicima iz Srbije, Belim orlovima Vojislava Šešelja i odreda Dušana silnoga. Sva nataložena mržnja prema svemu što je hrvatsko iskalila se na njima i tada su bili slavljeni kao spasioci Domovine, budnica onoga što je ujedinilo hrvatski narod u zajedničkom cilju, slobodnoj i stamostalnoj Hrvatskoj”, kazao je Culej.

Upozorio je i na fotografiju koja pokazuje spomenik Vukašinu Šoškočaninu, zapovjedniku paravojnih postrojbi koje su počinile zločin nad redarstvenicima, podignut u Borovu Selu. Natpis na spomeniku Šoškočanina naziva narodnim junakom. “Dakle, mi živimo u vremenu i prostoru gdje jedan ubojica ima ovakvo obilježje pored spomenika poginulih redarstvenika”, kazao je Culej.

Činjenicu da je za taj zločin izrečena tek jedna 3,5-godišnja zatvorska kazna Culej smatra apsurdom.

“U svojim ‘putešestvijama’ hrvatskim pravosuđem podnio sam 55 kaznenih prijava protiv zločinaca i zlikovaca u Borovu Selu. Ovdje su izložena njihova imena i fotografije, da se netko ne bi slučajno zabunio. U tom svom putovanju za pravdom došao sam do rezultata – mučitelju 3,5 godine kazne, smanjeno za pola godine iz razloga što ima bolesnu majku i zbog slabe financijske situacije. I da stvar bude još opskurnija, ne mora platiti ni putne troškove. Pogledajte nesrazmjer zločina i kazne koju je dosudio jedan hrvatski sudac i to vam govori o odnosu hrvatske države i pravosuđa prema zločinima počinjenima nad onima koji su prvi poginuli za Hrvatsku”, rekao je Culej.

Otvorenju izložbe nazočili su i potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš (HSP AS) i predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić (HDZ).

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari